Pašarine "užarile" atmosferu na sastanku pčelara

Upravni odbor Saveza pčelara Federacije BiH donio je odluku o pristupanju Evropskom pčelarskom savezu, a odluka bi trebala biti potvrđena na Skupštini ovog udruženja, zakazanoj za 26. april.

Među temama razmatranim na današnjoj sjednici, našla su se najaktualnija pitanja iz sektora. Pčelari su, između ostalog, najavili kako će od federalnih institucija tražiti donošenje strategije za razvoj pčelarstva propisane pravilnikom još 2018. godine.

"Trebala je da bude donesena godinu nakon Pravilnika, onda u Strategiji piše da treba da se uradi tzv. pašni red, odnosno da vidimo koja područja imamo", rekao je predsjednik Saveza, Rehad Deljo, dodavši da su razmatrane i aktivnosti koje će poduzimati u ovoj godini, među kojima je i organiziranje Prvog sajma pčelarstva FBiH.

Nigdje k'o u Kantonu 10

Predstavnici pčelara iz Zapadnohercegovačkog kantona na današnjoj sjednici UO su ukazali na problem naplate pčelinje paše u Kantonu 10. Prema riječima Marka Bilića, predsjednika kantonalne Udruge pčelara ZHK, riječ je o problem s kojim se seleći pčelari s ovog područja suočavaju tri godine.

"Paša na prostoru Hercegbosanske županije (Kanton 10, op.a.) se naplaćuje od dvije do pet maraka po pčelinjoj zajednici. Za nas seleće pčelare je to najveći prostor gdje pčele selimo tokom ljeta kada su izrazito velike suše i idemo ka planinama. Tražimo prestanak te naplate", rekao je Bilić.

Kako je pojasnio, pčele uglavnom sele na private parcele, pa ne vidi smisao naplaćivanja pašarine, jer prema njegovim riječima tek 1 do 2 posto pčelara dolazi na državnom zemljište.

"To nema nigdje na svijetu i van je svih standarda kako evropskih tako i drugih zemalja. Mi to plaćamo općinama, koje tim sredstvima potiču udruge unutar svog kantona. Znači, federalni poticaji su 15 ili 20 maraka po pčelinjoj zajednici, a mi od njega 5 maraka dajemo općini koja je donijela takav pravilnik", rekao je Bilić.

Ivanović "brani boje" svog kantona

"Propis je na našoj strani", odgovara na primjedbe o pašarinama, Boris Ivanović, braneći "boje" pčelara Kantona 10. On je, inače, predsjednik Pčelarskog društva Bosanskog Grahova i navodi da niko u ovom kantonu nije protiv selećih pčelara, ali kako insistiraju da se sve radi u skladu sa pravilnikom koji reguliše ovu oblast.

"Pravi problem je u tome što seleći pčelari ne poštuju odredbe pravilnika o pčelarstvu. Oni dogovore sa nekim domaćinom i dotjeraju pčele bez bilo kakve dozvole. A dužni su osigurati dozvolu od strane lokalne zajednice, dakle, opštine. Međutim, oni to dovezu pa tek onda traže odobrenje", tvrdi Ivanović.

Navodi i kako ima mnogo bahatosti, da se pčele dovoze u blizinu kuća, kako im se ne osiguraju pojilice, kao i da nasrću i na životinje.

"Insistiranje, da se ukinu pašarine je zaista volontarističko. Ta oblast ne može da se reguliše pravilnikom, kad lokalne zajednice imaju pravo shodno zakonu o lokalnoj upravi da određuju određene naknade za korištenje zemljišta na nekom području. Ne može se nižim aktom, a to je pravilnik, nipodaštavati nešto što je regulisano zakonom", poručuje ovaj pčelar iz Kantona 10.

Rješenje je, kako kaže, dogovor, odnosno poštivanje pravilnika koji je, uz ostalo, propisao i razdaljinu između stajećih i selećih pčelinjaka.

Pomor pčela u BiH: Značajni gubici društava širom države

"Lokalne zajednice treba da prave plan ispaše, da se zna koliko na određenom području može biti pčelinjih zajednica, što domaćih, što selećih, zavisno od toga od flore i faune, koliko ima vode, bilja, cvijeta i hrane za pčele. Rješenje je da se to blagovremeno uradi i da ljudi znaju gdje mogu da dotiraju", priča Ivanović, dodavši kako se onda ne bi dešavalo da na nekim područjima bude stotine zajednica, a paše nema ni za duplo manje.

U konačnici, pčelari poručuju kako će pokušati ovaj problem riješiti mirno i zajednički.

"U pravilniku piše da je pčelinja paša besplatna svakome", konstatirao jena kraju predsjednik Saveza federalnih pčelara, a ovo pitanje naći će se i na nekoj od narednih sjednica UO.