Pretraga tekstova
Do smanjenog izvoza došlo je jer bh. pčelari nisu mogli podmiriti potrebe ni domaćeg tržišta. Kako bi se poboljšala situacija članovi Pčelarskog društva "Nektar" iz Tuzle pridružili su se akciji sadnje medonosnog drveća za pčele i druge oprašivače
Iako BiH je zabilježila rast izvoza robe u prošloj godini, za med to ne važi. Gotovo kompletan izvoz prirodnog pčelinjeg meda tokom 2021. godine išao je ka zemljama Zaljeva, kazali su iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine za Faktor.
Saudijska Arabija je vodeća zemlja izvoza. U nju je izvezeno 20,7 tona meda u vrijednosti od 549.514 KM. Prosječna cijena iznosila je 26 KM po kilogramu.
"Međutim taj izvoz nije ni približan u odnosu na 2020. godinu kada je u tu zemlju iz BiH izvezeno 93,7 tone meda u vrijednosti od 1.894.422 KM", navode iz VTKBiH.
Do smanjenog izvoza došlo je jer bh. pčelari nisu mogli podmiriti potrebe ni domaćeg tržišta jer su vremenski uvjeti imali negativan utjecaj na proizvodnju.
Dostupan novi obrazac za izvoz meda i pčelinjih proizvoda u Saudijsku Arabiju
Kako bi se poboljšala situacija članovi Pčelarskog društva "Nektar" iz Tuzle pridružili su se akciji sadnje medonosnog drveća za pčele i druge oprašivače, koja počinje krajem marta ove godine. Riječ je o globalnoj akciji koju je inicirala Slovenija, a uključilo se još oko 40 država.
Prema riječima Šefika Ćivića, predsjednika ovog društva, sadit će se divlja trešnja, javor, bagrem, kesten, lipa i četinari, odnosno one koje najbolje mogu uspijevati na našem području.
"Planirano je da se akcija provodi narednih 10 godina i da se posadi dva miliona sadnica na globalnom nivou. Svake godine će 26. marta biti ta sadnja, dok se ne postigne neki nivo i obezbijedi određena količina prirodne hrane za sve oprašivače koji postoje", rekao je on.
Javni poziv je upućen i mnogim javnim institucijama, međutim, do danas nije bilo odgovora. Ćivić je naveo kako BiH ima najniži prosjek meda po košnici u Evropi, ali da država trenutno nema razumijevanja za ovaj sektor.
S druge strane, Bosna i Hercegovina uvozi med i to najviše iz susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Tako je tokom prošle godine iz ove dvije zemlje uvezeno ukupno 531,2 tona u vrijednosti od 4.185.605 KM, sa prosječnom cijenom od 7,9 KM.
Tagovi
Med Pčele Proizvodnja meda Izvoz Šefik Ćivić Saudijska Arabija Vanjskotrgovinska komora BiH
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.