Pretraga tekstova
Izet Halilović se već 13 godina bavi pčelarstvom, počeo je sa dvije košnice, a sada ih ima 20. Ne planira se više širiti, s obzirom da sve radi sam i da mu je količina od 300 kilograma meda sasvim dovoljna.
Izet Halilović iz Zenice pčelarstvom se bavi od 2007. godine. Počeo je sa dvije košnice, a njihov broj je povećao 2012. godine i sada ih ima 20. Posjeduje stacionirani pčelinjak, koji se nalazi u zeničkom naselju Smajići. Iako se profesionalno bavi građevinom, pčele su mu odmor za dušu i najbolja relaksacija
"S obzirom da je kod mene stacionirani pčelinjak i da zbog obaveza ne mogu da selim košnice nigdje, ja sam zadovoljan količinom meda kojeg izvrcam i ne planiram proširivati pčelinjak. Godišnje izvrcam oko 300 kilograma meda, izuzev kad je posebno loša godina i bude lošiji prinos", kaže Halilović.
Kako je pandemija Covid-19 virusa imala veliki utjecaj na sve oblasti poslovanja, pitali smo i Izeta da li su pčelari osjetili neke negativne posljedice na proizvodnju.
"Ja nisam imao nikakvih problema niti posljedica, s obzirom da se mjere zabrane kretanja nisu odnosile na mene, ali brojni pčelari koji sele pčele su imali problema sa selidbom, pogotovo oni koji imaju preko 65 godina. Tu je bio i policijski sat, koji je sprečavao kretanja u udaljena mjesta. Moje pčele su u obližnjem selu, tako da sam ih svakodnevno mogao obilaziti“, dodaje ovaj pčelar.
Med iz Bosne i Hercegovine je izrazito tražen u inostranstvu, posebno u arapskim zemljama pa je Izet prije nekoliko godina htio proširiti proizvodnju i pokušati i izvoziti med u ove zemlje. Kupio je potrebnu ambalažu, našao i kupca, međutim, desili su se određeni problemi.
"Htio sam da povećam broj košnica i da izvozim med u arapske zemlje, ali naša vlast me je sprječila u tome. Za mene kao pojedinca bila je previše komplikovana i zahtjevna procedura, te sam na kraju odustao od izvoza. Međutim, i dalje imam jednog kupca iz Katra, koji svake godine od mene kupi 100 kilograma meda i izveze u Katar", zaključuje Izet.
Tagovi
Proizvodnja meda Izet Halilović Stacionarni pčelinjak Pčelari Pčele Selidba pčelinjaka Izvoz meda Inostrani kupci Odustao od izvoza
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.