Med podbacio, pa poskupio

U pčelarstvu je situacija poslednjih godina na prostorima gornje-drinske regije po sistemu  “toplo-hladno”. Evo o čemu se radi.

Godina punog medobranja, a onda naredna meda u košnicama nema ni za pčele a kamoli za pčelare.  Predsjednik Udruženja pčelara „Višegrad“ iz ovog grada Aleksandar Masal, koji ovu funkciju obavlja odnedavno, kaže da ovako loša sezona u pčelarstvu nije zapamćena u posljednjih, više od deset godina.

Meda nema ni za pčele a kamoli za pčelare

"Počelo je  na proljeće dobro, pčele su nanijele dovoljno nektara i polena od cvijetanja voća a onda kao grom iz vedra neba. Danima kišni period.  Košnice se isprazniše, pčele ne mogu da izlaze na pašu, kritično stanje. Pčelari u višegradskom kraju u sezoni punog medobranja su u situaciji da moraju prihranjivati pčelinje zajednice."

Nakon više od mjesec i po dana skoro svakodnevnih kiša dolazi sunčani period kome se počinju radovati i višegradski i rogatički pčelari. Međutim, njihovo radovanje kratko traje jer kišu zamijenjuju ekstremno visoke temparature, pri kojima mnoge biljke ne luče nektar. Nevolja pristiže nevolju.

Bar da meda bude za kućnu upotrebu

Masal je rekao da od 50 registrovanih pčelara u našem udruženju rijetki su oni koji se mogu pohvaliti da su izvrcali dovoljne količine meda za tržište. Srećni su ako imaju bar toliko da pokriju iznenadne troškove prihrane u toku ljeta i za obezbjeđenje kučnih zaliha.

Pčelar Radoje Tasić  iz Višegrada pčelari na 60 društava raspoređenih na dvije lokacije, sistemom LR košnica na nadmorskoj visini od 600 metara.

"Zimski gubici su bili minimalni i u granici prosjeka, a proljetni razvoj društava je obećavao uspješnu pčelarsku sezonu. I onda kišno vrijeme, zalihe hrane u košnicama se, zbog naglog razvoja društava, istrošiše. Bili smo prinuđeni da pčele prihranjujemo šećernim sirupom i pogačama u košnicama kako ne bi stradale od gladi. Bio je to skoro svakodnevni posao i obaveza ali i atak na džep jer za jednu turu pripreme trebalo mi je i po jedan  džak šećera od 50 kilograma."

Obradovao sunčanim danima kad je bilo značajnog prinosa u košnice. S obzirom da je i vegatecija kasnila skoro mjesec dana stanje  na pčelinjaku se popravljalo ali su visoko temparature učinile svoje pa su pčele opet teško izlazile na ispašu. Kaže da je poslije kišnog perioda došlo je i do pojave rojevog nagona kod pčela pa se trebalo i sa tim boriti. Uspio se nekako izvući. Meda ima za sebe, svoju brojnu porodicu, vjerne prijatelje i to je to.

Nakon loših i katastrofalnih prinosa na pčelinjaku na padinama iznad grada pčelar Rade Janković iz Rogatice se odlučio, da  košnice preseli na planinu kod Han Pijeska.

"Bio je to spas u posednji čas jer livada ove godine, bez obzira na sve vremenske nepogode nije izdala tako da sam poprilično napunio košnice. Biće nešto meda i za prodaju,"

Prvog avgusta počinje nova pčelarska sezona, prihrana pčelinjih društava za zimu, tretmani protiv varoe. Novi troškovi i obaveze. U Višegradu se u septembru priprema Međunarodni sajam meda. Naravno, ako budu izvrcane dovoljne količine ovog zdravog proizvoda. Još niko nije zvanično potvrdio ali tegla meda će u višegradskom i rogatičkom kraju dostići i do 30 konvertibilnih maraka.