Kada su temperature visoke, pčelama osigurajte samo dovoljno vode

Štete uzrokovane visokim temperaturama nisu zaobišle ni pčelare. Velike vrućine koje vladaju tokom ovih ljetnih mjeseci, u našim agroekološkim uvjetima, često umanjuju ili u potpunosti uništavaju vrijednost brojnih biljnih vrsta koje pčele koriste za pašu. Pored lošeg utjecaja visoke temperature na stanje biljaka, u nekim slučajevima visoke temperature štetno djeluju na radnu sposobnost pčela, razvoj rojeva i novoobrazovanih društva i otežavaju preseljenje košnica na ispašu. 

O zaštiti pčelinjih društava tokom ljeta, kada su temperature vazduha visoke, treba misliti još pri postavljanju pčelinjaka. Poželjno je postaviti košnice ispod krošnje drveća i to tako da budu zaštićene od sunčanih zraka u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 15 sati. Vrlo često može doći do sprječavanja razvoja rojeva i novoobrazovanih pčelinjih društva pa i potpuno zakržljavanje uslijed velikih vrućina i oksidacija tokom paše. Takvi rojevi obično napuštaju košnice u toku avgusta, ostavljaju svoje gnijezdo, a njihov dalji opstanak je neizvjestan.

Ne pravite promaju - samo se legla brže suše

Pčelar Dejan Marković smatra da tokom vrelih ljetnih uvjeta, košnice treba držati zatvorene. Tko ima tip košnice kao što je antivarozna podnjača, mrežica bi trebala biti uvučena. Mnogi pčelari naprave grešku pa izvuku lim na košnici, misleći da će na taj način bolje rashladiti pčele. 

Promajom se neće spustiti temperatura u košnici niti će se pčele rashladiti. Ovo je pogrešno mišljenje, samo se na ovaj način suši leglo. Pčele same ne mogu spuštati temperaturu. 

"Zapravo visoke temperature i ne škode toliko pčelama jer ih uvijek prije svega sunce izmami van. Nikako ne izvlačiti lim preko ljeta. Zimi to treba prakticirati, zato što se može nakupiti buđ uslijed mikroklime u košnici i kondenzacije pa se onda izvlačenjem lima to sprječava", objašnjava Marković.

Da li visoke temperature imaju negativan uticaj na pčele?

Temperature preko 30 stepeni ne pogoduju pčelama za previše aktivnosti, a samo će im se naštetiti ukoliko košnice budu konstantno izložene suncu. 

U izrazito toplim danima, potrebe pčela za vodom mogu preći dvije litre dnevno po pčelinjoj zajednici. Higijenske pojilice treba uredno provjeravati i dopunjavati vodom. Ukoliko pčele nemaju dovoljne količine vode na raspolaganju, instiktivno kreću van. Pri tom, uvijek postoje velike šanse da naiđu na zaražene i prljave izvore vode.

Osigurajte pčelama dostupnu vodu

Pčelari koji u svojoj blizini nemaju rijeku, kanal ili potok, trebali bi sipati vodu i držati je u hladovini kako bi pčele uvijek imale dostupnu svježu vodu.

Već na temperaturama od 32, 33 stepena one ne idu na ispašu i ne prave med. A takvih dana bit će još u narednom periodu pa će pčele i dalje više vremena provoditi u košnicama nego na ispaši.

U uvjetima tzv. toplinskog stresa, matica leže jaja, a pčele se uglavnom bave hlađenjem košnica i njegovanjem postojećeg legla. Na ovim visokim temperaturama, u prirodi manje ima i nektara i pčele vani nemaju šta raditi. Jedini posao im je da održe postojeće leglo i da donose vodu.

Kako boja košnica utječe na toplinu?

Kod osiguravanja odgovarajućih uvjeta u košnicama, nije zanemariva činjenica da izbor prave boje može puno pomoći. Ukoliko se odlučite za crnu boju, trebali bi znati da ona mnogo više privlači toplinu u odnosu na odabir bijele boje za krov.

Visoke temperature negativno utječu i na cjelokupan biljni svijet. To se takođe odnosi i na medonosne bljke, koje su potrebne pčelama za ispašu. Trebalo bi voditi računa i o njihovoj prihrani u ovom periodu. Pored toga, ukoliko određeni broj pčela strada od topline, to će utjecati na povećanu uznemirenost onih koje ostaju u košnici.