Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?

Pčele su nezaobilazni faktor opstanka naše planete. Osim što omogućuju proizvodnju meda, one su ključne za oprašivanje poljoprivrednih usjeva koji čine temelj ljudske prehrane. No uprkos njihovoj vitalnoj ulozi, svjetska pčelarska industrija sve više potiče globalnu trgovinu maticama i rojevima – praksu koja može imati kobne posljedice po bioraznolikost i zdravlje pčela.

Pčele su izložene brojnim bolestima i parazitima, a globalna trgovina jedan je od najvećih uzročnika širenja zaraza.

Australija nam jasnu poruku: vrijeme je da zaustavimo njihov masovni izvoz i uvoz.

Naime, ona ima najstrožu biosigurnost na svijetu. Zabranjen je uvoz živih pčela (osim u posebnim laboratorijskim uvjetima), samo lokalno uzgajane matice dopuštene su u komercijalnu upotrebu te strogi monitoring bolesti – redoviti pregledi koje provode državne agencije.

Rezultat? Njihova pčelarska udruženja i pčelinje zajednice ne poznaju varrou. Liječenja pčela su svedena na minimum pa je time i med koji konzumiraju među najkvalitetnijima na svijetu.

Križanje i slabljenje genetske otpornosti

Uvezene matice često pripadaju pasminama koje nisu prilagođene lokalnim uvjetima, na primjer talijanske pčele u hladnim predjelima. Možda daju izvanredne rezultate na sjeveru Evrope, no nije nužno da bi isto dale i na jugu. I obrnuto naravno.

Pripreme za ljetni tretman varooze pčela - kako spriječiti širenje bolesti?

Osim toga hibridizacija s lokalnim pčelama može dovesti do gubitka prirodne otpornosti na bolesti. Neke komercijalne matice uzgajane su za veliku mednu proizvodnju, ali su manje otporne na neke parazite.

Na primjer, afrikanizirane (križanci evropskih i afričkih pčela) šire se Amerikom, uzrokujući agresivnija ponašanja i veću osjetljivost na bolesti.

Mnogi pčelari ne provjeravaju zdravstveno stanje kupljenih pčela. Krivudavi uvoz iz zemalja bez veterinarskih standarda povećava rizik, npr. krijumčarenje pčela iz Azije. Karantinske mjere se ne provode ili često nisu dovoljno stroge.

Zašto je globalni pčelinji trgovinski lanac opasan?

Širenje varooze, i ne samo te bolesti po svijetu, nastalo je traženjem "idealne" vrste i trgovinom pčelama.

1. Širenje bolesti i parazita

• Uvoz pčela s drugih kontinenata donosi sa sobom strane patogene, poput varroa grinje, koja je već uništila milione kolonija širom svijeta.
• Australija je zahvaljujući strogoj karantinskoj politici jedina zemlja bez varroe, dok su Evropa, Amerika i Azija u stalnoj borbi koja ne daje rezultate s ovim pčelinjim "krvosisom".

2. Genetska kontaminacija lokalnih pčela

• Masovna isporuka matica, posebno onih pčelara koji ne razumiju genetiku i prodaju neoplođene matice kao selekcionirane, iz jedne regije u drugu, remeti prirodni genetski diverzitet.
• Lokalne pčele, prilagođene su hiljadama godina određenim specifičnim klimatskim uvjetima. Uvođenjem drugih vrsta one gube svoju otpornost kada se križaju s više ili manje nezakonito uvezenim pasminama.

3. Prijetnja autohtonim vrstama

• U mnogim dijelovima svijeta, npr. Južna Amerika uvezene evropske medonosne pčele (Apis mellifera) istiskuju domaće oprašivače, što narušava cijele ekosustave.

Šta mi možemo učiniti?

Podržavajte lokalne uzgajivače pčela. Kupujte pčelinje proizvode, matice i rojeve samo od domaćih, certificiranih pčelara. Zalažite se za strože regulative, pritisnite vlasti da uvedu jasnije propise o tranzitu, unosu i uvozu pčela. Educirajte druge jer mnogi, uključujući i neke pčelare željne brze dobiti, ne shvaćaju opasnost globalne trgovine pčelama i tog načina širenja zaraze.

Dok svijet trpi zbog zabilježenog kolapsa pčelinjih kolonija, Australija nam pokazuje da postoji drugačiji put.

Šta mislite, treba li uvesti strože kontrole uvoza? Jeste li ikad imali problema s bolestima zbog kupljenih pčela?