Haris Redžić: Jedni smo od vodećih proizvođača matične mliječi u BiH

Pčelarstvo postaje veoma popularna grana poljoprivrede koja, kao i sve druge zahtjeva ulaganja, trud i rad kako bi u dogledno vrijeme dala pozitivne rezulate. Ovime se vodi i 43-godišnji Haris Redžić, koji je inače rođen u Jajcu, a nakon rata dolazi u Sanski Most, gdje se počinje baviti pčelarstvom od 1997. godine, kada je imao 22 godine. Kako je sam dodao, u radu na pčelinjaku je uključena čitava porodica - njegova supruga i troje djece.

Pčelarstvom se počeo baviti iz radoznalosti, pa pokrenuo porodični biznis

"Ako čovjek nema podršku cijele porodice, ne može sam uspijevati stići obaviti sve obaveze koje zahtjeva ovaj posao, posebno ako govorimo o ozbiljnom bavljenju pčelarstvom", započinje s razgovorom pčelar Haris.

Haris nam dalje priča kako se pčelarenjem počeo baviti sasvim slučajno, i to iz radoznalosti. Njegova zamisao bila je imati samo par košnica za vlastite potrebe, no kasnije je to, kako dodaje on, preraslo u pravi porodični biznis.

"Mada čovjek ako ne zavoli ovaj posao brzo odustaje, jer u početku ima i uspona i padova, tako da nije uvijek sve kako čovjek poželi i planira. U ovom poslu mora biti mnogo ljubavi, truda i odricanja, a rezultat dođe kad tad", izjavio je on.

Postali jedan od vodećih proizvođača matične mliječi u BiH

Dodao je i da je pčelarstvo postalo glavni izvor prihoda za njega i njegovu porodicu već desetak godina. Usput, rade još nekoliko dodatnih poslova, ali ističu, kako se niti jedan od tih poslova ne može mjeriti sa pčelarstvom.

"Da bi čovjek bio uspješan u ovom, kao i u svakom drugom poslu, mora se stalno informirati o novim trendovima i inovacijama u pčelarstvu, pratiti seminare, posjećivati sajmove, ali i proizvoditi sve proizvode koji se mogu dobiti od pčela. To je jedini način da čovjek ima ekonomske rezultate", rekao je Haris.

Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme u pčelarstvu med dođe kao sporedni proizvod, jer je sve teže doći do njega.  Stoga, su se Haris i njegova porodica usmjerili ka ostalim proizvodima od pčela, poput polena, propolisa, voska, rojeva, matica, a poseban fokus usmjerili su na proizvodnju matične mliječi gdje su postigli zavidne rezultate i postali jedni od vodećih proizvođača u BiH.

Sve proizvode unaprijed rasprodaju, radi se o vrhunskoj kvaliteti

"Posjedujemo oko 150 pčelinjih zajednica, od kojih je jedan dio na paši,dok je većina uključena u proizvodnju matične mliječi", otkrio je Haris.

Kada je tržište u pitanju, problema oko prodaje svojih proizvoda nisu imali. Uglavnom se sva proizvodnja rezerviše i već proda unaprijed.

"To je dokaz da su proizvodi izuzetno kvalitetni, jer samo sa kvalitetom čovjek danas može biti uspješan u ovom poslu", izjavio je naš sagovornik.

Haris Redžić: U pčelarstvu nema konkrencije, samo mogu biti od koristi jedan drugome

Kada govorimo o suradnji sa ostalim pčelarima u BiH i van regiona, ona je odlična.

"Najviše sam ponosan što sam u pčelarstvo uveo na desetke, ako ne i na stotinu novih pčelara, od kojih su danas neki vrhunski stručnjaci u ovom poslu. Nikada nisam smatrao da je pčelar pčelaru konkurencija. Samo može biti od koristi jedan drugome, i nikada nisam imao tajni u ovome poslu. Sve što znam, rado dijelim sa drugima", otkriva nam Haris.

Dakako, danas su pčelari izloženi mnogim problemima, počevši od nedovoljne educiranosti samih pčelara, preko bolesti pčela koje su sve izraženije i sve se teže nositi sa njima, pa do problema s prodajom patvorenih proizvoda od pčela.

Prinosi u 2018. godini od 10 do 15 kg po košnici

O prinosima meda u ovoj godini Haris kaže:

"Što se tiče samih prinosa meda, ove godine nije ništa spektaularno kao što neki pišu i objavljuju. To je negdje između 10 i 15 kilograma po košnici, tako da to i nisu neke ogromne količine, ali je svakako puno bolje nego u prethodnoj godini, ali ako čovjek ima i ostale proizvode onda ima ekonomske rezultate u radu, a sam med to ne može opravdati, jer su ogromni troškovi oko održavanja pčelinjaka."

Kapaciteti api komora su 6 osoba, korištenje potpuno besplatno

A kao krunu bavljenja ovim poslom, Haris se nakon punih 20 godina pčelarenja, odlučio na pokretanje nečeg novog u ovom poslu - otvorili su api komore koje služe za inhalacije iz košnica. Kapaciteti api komora su 6 osoba istovremeno, odnosno moguće je da cijela jedna porodica koristi usluge iste api komore. Savjete i podršku za otvorenje api komore, Haris je dobio od porodice Nuhanović iz Bihaća, o kojima smo nedavno pisali, a važno je nagalasiti i da je samo korištenje api komore potpuno besplatno.

"Uz to uvodimo i još neke inovacije u pčelarstvu, ali tome ćemo se posvtiti na kraju sezone, kada umanje poslovi na pčelinjaku. A kada pričamo o posjetiocima api komorama, mi smo zadovoljni. Napomenuo bih i da smo ove godine obišli sve osnovne škole na Općini i educirali djecu i nastavnike o značaju pčela i pčelinjih proizvoda, odnosno organizirali smo medeni doručak. Pored besplatnog korištenja api komora, nudimo i besplatno savjetovanje", dodao je Haris.

Na kraju razgovora, Haris je poručio da svi oni koji planiraju ući u ovaj posao sa namjernom da se obogate "preko noći", ne ulaze u ovaj posao, jer bez truda nema rada, a ni novca.

"Dodao bih i da mladi pčelari i svi oni koji to planiraju postati, ne kreću sa velikim brojem košnica, nego kako budu usvajali znanje, da srazmjerno povećavaju broj košnica, a kada već odluče da uđu u svijet pčelarstva, da nikada ne odustaju jer pčele kad tad vrate sav uloženi trud i novac, a duševno zadovoljstvo je nešto za što se isplati nekada i podnositi razna iskušenja koja ovaj posao nosi sa sobom. Također, zdravstveni efekti su također nemjerljivi novcem, tako da je biti pčelar nešto neprocjenjivo i ne može se mjeriti novcem", zaključio je on.

Više fotografija Pčelarstva Redžić pogledajte u galeriji ispod teksta.