Božo Kakuća: Bez brabonjaka nema meda

Na višegradskom području bagrem već godinama ne medi. Pretpostavlja se da je to povezano sa velikom vlagom od dva akumulaciona jezera. Ne može se pohvaliti ni livadom, jer zbog ratnih dešavanja i stalnih migracija stanovništva iz sela u gradove, livade su uglavnom postale zapuštene i zarasle. "Stoke je sve manje. A bez brabonjaka i balege nema ni meda. Ostala nam je šuma kao glavna paša", kaže Božo Kakuća, jedan od vodećih višegradskih pčelara.

Sve u prirodi ima svoje cikluse, kaže Kakuća, koji se smjenjuju u intervalima. Biljke luče nektar samo ako su u prirodi ispunjeni određeni uslovi: temperatura, vlaga, pritisak, vjetar i sl. Takođe, svaka biljka ima svoje vrijeme cvjetanja. Zato svaki kraj ima svoju "glavnu pašu", u kojoj su najveći prinosi. Otud se i pojavila ideja o selećem pčelarstvu, gdje se "lovi" više glavnih paša. U drugim periodima koristimo tihe paše, piše bh pčelar.

Dva razloga bespašnog perioda

Najbolje vrijeme za pregled košnica je rano ujutro, a ako vršimo prihranu onda to radimo pred sami mrak.

"Međutim, postoje i duži ili kraći bespašni periodi u kojima nisu ispunjeni uslovi za lučenje nektara. Tada od pčelara i njegovih postupaka zavisi ne samo uspjeh pčelarske sezone, nego često i opstanak pčelinjih zajednica ili cijelog pčelinjaka", kaže Kakuća.

Kada govori o bespašnom periodu, Kakuća uglavnom navodi dva razloga: dugotrajan kišni period i zahlađenje ili dugotrajna suša praćena vrućinama, a ponekad i vjetrom koji dodatno isušuje biljke.

"U oba slučaja u zbjegu košnice na otvoru hranilice uvijek imam spremnu pogaču, koju samo prokinem na jednom mjestu i taj otvor na pogači naslonim na otvor hranilice. Mnogo mi je praktičnije jer ne moram otvarati košnice, a čim podignem poklopac, vidim koliko je pogača potrošeno. Kada su ljetne vrućine u pitanju, prihrana tečnom hranom je vrlo rizična zbog pojave grabeži, jer pčele tada panično traže hranu leteći oko drugih košnica pa ih svaki miris privlači. U takvim danima obavezno suzim leto da bih omogućio prolaz samo jedne do dvije pčele, ali nikako ne na uštrb ventilacije, koju treba pojačati".

Ne otvarati košnice u bespašnom periodu

Sve dok traje bespašni period izazvan sušom ili vrućinom, košnice se ne otvaraju, osim u izuzetnim slučajevima, i drže se što kraće otvorene. Na svaki znak grabeži, pregled se odmah obustavlja.

Najbolje vrijeme za pregled košnica je rano ujutro, jer dok ima jutarnje rose pčele ponešto i nađu u prirodi. U tom slučaju opasnost od grabeži je smanjena na minimum. Ako vršimo prihranu onda to radimo pred sami mrak. Dodaje se samo onoliko hrane koliko pčele mogu do jutra da prerade. Prilikom rada sa tečnom prihranom treba strogo paziti da nam se hrana ne prosipa van hranilice, jer to takođe može izazvati grabež. Da bi pčele bile mirnije prilikom pregleda, potrebno ih je nekoliko večeri ranije prihraniti manjom količinom sirupa.

Izvor: bh pčelar, Foto: Kosolovskyy/bigstockphoto.com