Bez odgovora na uzrok pomora pčela: Treba spasiti ono što se može

Još uvijek nije poznato šta je uzrokovalo veliki pomor pčela u Bosni i Hercegovini. Za sada je sve na nivou nagađanja, među kojima se spominju nepripremljenost pčela, pojava bolesti, velike količine pesticida, kontaminirana vode, a možda se i sve sastavilo.

Iz krajnosti u krajnost

Zanimljivu situaciju bilježe pčelari na području Tuzlanskog kanton, gdje vjeruju da je gubitak pčelinjih zajednica posljedica prošlogodišnjih klimatskih promjena i velikih toplota. Posljedice prošlogodišnjih klimatskih promjena i toplota, manifestiraju se na ovu godinu. Mi u Tuzlanskom kantonu imamo dvije različite situacije.

"Pčelari koji su pripremali svoje pčelinje zajednice u Posavini i oni koji su ih vozili na Romaniju ili Konjuh, odnosno planine planinama, imaju potpuno drugačiju situaciju. Ovi sa Posavine imaju dosta veći broj gubitaka, dok oni koji su bili na višim nadmorskim visinama, njihove zajednice su itekako dobro prezimile zimu, maltene, išle su na 95 do 100%", kaže Senad Hodžić, predsjednika Saveza pčelara Tuzlanskog kantona.

Sada se, kako kaže, manifestuju posljedice prošlogodišnje suše, nedostatka polena i vode, zbog čega pčele nisu mogle uraditi mikroklimu u košnici. Tamo gdje je bilo gubitaka zajednica, dodaje, to će se odraziti i na proizvodnju. Ipak, optimizma ne manjka, jer proljeće, kako navodi, ide dobrim tokom.

Lavić pojasnio: Šta nikako ne raditi u voćnjaku u vrijeme cvatnje?

"Mi ćemo uspjeti spremiti naša društva za bagremovu pašu, koju očekujemo iza 1. maja, ako je bude. Drastična je razlika između dobrih i loših stanja u pčelinjaku. Do sada smo imali po trećinu – loših, srednjih i dobrih. Sad je otprilike pola-pola, iz krajnosti u krajnost, zbog tih klimatskih promjena i uslova u kojima se pčele pripremaju", navodi Hodžić, dodavši da su stradanja evidentirana i kod onih zajednica koje su bile izuzetno jake do prije mjeseci po, dva dana.

Očistiti košnice

Njegov kolega iz Zenice, Besim Husejnagić, navodi kako nema pčelara koji nije imao gubitak jedne ili nekoliko košnica, ali napominje da je uzrok sada manje bitan. Pažnju bi, savjetuje trebalo usmjeriti na saniranje, odnosno kako tu košnicu iskoristiti za dalji proces proizvodnje.

"Treba prvo očistiti mehanički nečistoće, uzeti plin brener, dezinfikovati ili još bolje u kaustičnu sodu potopiti, sve oprati, srediti, osušiti, i onda tek naseliti košnice. Ako se košnica naseli, a da recimo prethodno nije dezinfikovana, znači problem i dalje ostaje", napominje Husejnagić.

Javiti se veterinarima

Prof. dr Behija Dukić s Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, pozvala je pčelare da se obrate veterinarima kada god za to ima potrebe.

"Mi se odazivamo pozivima. Ukoliko se ne odazovu, dakle svako od nas ima ime i prezime, imate puno pravo da uputite žalbe na odbijanje izlaska na teren", kazala je profesorica.

Što se tiče upotrebe pesticida, kako je istaknula, moramo prihvatiti činjenicu da živimo u vremenu u kojem savremena poljoprivredna proizvodnja mora dati ogromne količine hrane kako bi zadovoljila potrebe stanovništva. Bez hemijskih preparata, dodaje, ne bi bilo zadovoljavajućih količina hrane. Ključna je, kaže povezanost, optimum u onome šta se može primjenjivati, a šta ne smije nikako.

"Ako imamo cifru da se 500.000 ljudi na godišnjem nivou, to je podatak za čitav svijet, otruje od rezultata pesticida u kori voća i povrća, ukoliko nije oprano, to je alarmantna. Trebamo se zapitati šta to mi ustvari sami sebi radimo. Na kraju će biti proizvodnje, ali neće imati ko da jede", poručila je prof. dr Dukić.