Porodica Husnije Nuhanovića se uspješno bavi pčelarstvom. Za kvalitet meda su dobili brojna priznanja. Prvi su otvorili apikomoru u Unsko-sanskom kantonu.
Porodica Nuhanović otvorila je prvu apikomoru u Bihaću koja pomaže kod liječenja respiratornih i drugih oboljenja. U radu oko pčelinjaka Husniji Nuhanović najviše pomažu supruga Fahira i sin Armin. Pčelinjak i apikomora porodice Nuhanović smješteni su u naselju Nova Četvrt ispod planine Debeljače na 380m nadmorske visine.
U porodici i okruženju Husnije Nuhanovća niko se nije bavio pčelarstom i nije imamo nikakvo predzanje o pčelarstvu i pčelama. Nakon odlasku u penziju 2006. godine jedan slučajan susret sa poznanikom pčelarom je odredio čemu će se posvetiti.
"Slučajano sam se sreo sa prijateljem Izetom Suljićem i u kratkom razgovoru je spomenuo kako se bavi pčelarstvom i da treba da se vrati na pčelinjak. Nakon par dana poslije susreta sa Izetom odlučio sam da kupim prve košnice. Nabavio sa prvih 5 košnica i uz pomoć Izeta postavio u blizini kuće. Na prve košnice u mom komšiluku svi su gledali sa dozom čuđenja i nekog skrivenog straha, jer u našem mjestu do tada nije bilo pčelara i košnica", otkriva Husnija.
Nakon postavljanja košnica, prvog orjentacionog leta pčela i prvog otvaranja košnice suočio se sa nepoznavanjem pčela, košnice i pčelarstva.
Od Nuhanovića saznajemo koliko je važno znanje o pčelama i pčelarstvu: "U tim prvim danima sve mi je bilo nepoznato. Na svaki moj poziv i pitanje Izet je odgovara sa strpljenjem i razumjevanjem prema mom neznanju. Kada sam shvatio koliko je važno poznavanje pčela, koliko je tajnovit i koliko je interesantan svijet pčelarstva odlučio sam da se posvetim i uložim sve svoje vrijeme u pčele i pčelarstvo. Nabavio sam literaturu i učio o pčelama i pčelastvu, a 2007. godine počinje moje ozbiljnije bavljenje pčelarstvom.
Na prve košnice u mom komšiluku svi su gledali sa dozom čuđenja i nekog skrivenog straha, jer u našem mjestu do tada nije bilo pčelara i košnica.
Te godine sam odlučio da proširim pčelinjak i da približim pčelarstvo svojoj porodici. Moja supruga Fahira je uz mene počela da se bavi pčelarstvom, a zatim nam se pridružuje i sin Armin."
Od početnih 5 košnica uz pomoć porodice i prijatelja, Nuhanović danas ima 120 LR košnica. Na početku je njegov pčelinjak bio stacionarni, ali se u literaturi stalno sretao sa rečenicom "med rađa na osovinama" i to ga zainteresovalo da počne sa selenjem košnica.
Nakon prvog selenja zaključio je da je dobio veći prinos meda i da su pčelinje zajednice koje je selio za 50% bile bolje od onih koje su ostale kod kuće. Danas reodovno seli košnice u skladu sa smjenom pčelinje paše tokom vegetacije. Sa svojim pčelama prati cvjetanje bagrema, kestena i drugog bilja.
Med i pčelinji proizvodi iz pčelinjaka Nuhanović imaju stalne kupce. U njihovoj ponudi su razne vrste meda (bagremov, kestenov) i pčelinji proizvodi poput propolisa, polena.
Za kvalitet kestenovog, bagremovog i šumskog meda su dobijali nagrade na Međunarodnom takmičenju u Sežani, Slovenija:
Osim toga, Husnija Nuhanović je dobitnik Plakete za izuzetan doprinos razvoju pčelarstva grada Bihaća 2015. godine.
Husnijin sin Armin, po zanimanju medicinski tehničar, je 2016. godine predložio da izgrade prvu apikomoru. Armin se posvetio proučavanju ljekovitosti zraka iz košnice kroz literaturu i kroz savjete pčelara koji već imaju apikomore. U aprilu 2017. godne otvaraju prvu apikomoru u Unsko-sanskom kantonu i odlučuju da apiinhalacije ne naplaćuju. Dejstvo apiinhalacije prvo je probao Armin sa svojom djecom Almedinom, Amnom i Osmanom. Trenutno imaju mnogo zadovoljnih korisnika apiinhalacije koji redovno posjećuju apikomoru.
Apikomora u prevodu znači prostor sa pčelinjim zrakom - api (pčela), komora (prostorija sa specifičnim zrakom). To je čvrsti objekat, manjih dimenzija, napravljen isključivo od drveta u kojem su smještene košnice iz kojih se inhalira zrak. Drvo je zaštićeno lanenim uljem i eko bojama. Oprema u apikomori je profesionalna, namjenjena isključivo za inhalacije zrakom iz košnice.
Tokom inhalacije nema potrebe za skidanjem maske da bi se zrak izdahnuo, jer oprema posjeduje ventile koji ne dozvoljavaju da se izdahnuti zrak vrati u košnicu. Na taj način se ne remeti pčelinja zajednica u košnici. Inhalacija zrakom iz košnice traje 30 minuta. Preporučljivo je da se odradi 5 tretmana u periodu od 10 dana kako bi se osjetilo poboljšanje zdravstvenog stanja.
Apiinhalaciju mogu da koriste i djeca, jer su nabavili dječije maske za inhalaciju. Takođe, posjeduju sredstva protiv alergije na pčelinji ubod, a u toku inhalacije stalno je prisustvo medicinskog tehničara.
Zrak iz košnice pomaže kod raznih oboljenja: astme, bronhitisa, raznih alergija, hroničnih plućnih bolesti, oralnih infekcija, infekcija respiratornog trakta, slabog imunog sistema, glavobolje, migrene, stresa, depresije, povećava fizičku kondiciju, pomaže i kod pojedinih kardio bolesti. Apiinhalacije se posebno preporučuju sportašima zbog povećanja plućnog volumena i relaksacije organizma.
Nakon prvog selenja košnica, Husnija je zaključio da je dobio veći prinos meda i da su pčelinje zajednice koje je selio za 50% bile bolje od onih koje su ostale kod kuće.
"Naš cilje je da apikomorama pomognemo osobama kojima je narušeno zdravlje, kao i osobama koje žele da poboljšaju imunosistem. Na ovaj način promovišemo pčelarstvo i upoznajemo stanovništvo sa važnošću pčele u životu ljudskog roda. U toku inhalacije smo pripremili kratko predavanje o životu pčele i važnosti tog plemenitog bića za ljudski rod", ističe Nuhanović.
Više informacija o pčelarstvu i apikomori porodice Nuhanović možete naći na FB stranici.
Husnija Nuhanović poručuje svima koji žele da se posvete pčelarstvu:
"Moj savjet za pčelare početnike je da koriste literaturu, uz čitanje od korica do korica, pronađu pouzdanog pčelara mentora koji im je voljan pomoći u svakoj situaciji. Ne odustajte kada dođete do situacije koju ne možete riješiti, savjetujte se sa starijim, iskusnijim pčelarima, tražite odgovore u literaturi, pčelarskim forumina i časopisima. Meni je mnogo pomogao moj mentor, ali i literatura i pčelarski časopis koji redovno čitam.
Osobama koje misle da se pčelarstvom mogu obogatiti i koji misle da pčela ne zahtijeva rad, vrijeme i finasijsko ulaganje ne bih preporučio da se počnu baviti pčelarstvom. Ovo je poziv koji zahtjeva mnogo znanja, vremena, ljubavi. Pošto sam u penziji imam dosta vremena i sve svoje vrijeme provodim u pčelinjaku sa suprugom i sinom. Svi u pčelinjaku provodimo svaki slobodan trenutak, a pčele našu ljubav i rad nagrađuju svojim proizvodima", zaključio je Husnija.
Foto: Arhiva obitelji Nuhanović
Fotoprilog
Tagovi
Autorica