Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Preventiva košnica
  • 22.12.2019. 15:00

Američka trulež: Uzgoj jakih pčelinjih zajednica - najbolja je preventiva

Uzročnik zaraze pčelinjeg legla je Paenibacillus larvae, gram pozitivna sporogena bakterija, štapićastog oblika. Postoji u dvije forme: vegetativna, pokretna forma ili bacil i nepokretna (spora).

Foto: Depositphotos/Fastof
  • 181
  • 15
  • 0

Američka trulež je bolest koja se širi putem samih pčela - grabežom i nepravilnim pčelarenjem. Do nje dolazi ako se ne izvrši dezinfekcija pčelarskog pribora pri završenom pregledu jedne i početka pregleda druge košnice i premještanjem zaraženih ramova iz jedne u drugu košnicu, kao i sa jednog na drugi pčelinjak. Takođe, mogu da je prenesu gladne zajednice u lošim pčelarskim godinama.

Uzročnik zaraze pčelinjeg legla je Paenibacillus larvae, gram pozitivna sporogena bakterija, štapićastog oblika. Postoji u dvije forme: vegetativna, pokretna forma ili bacil i nepokretna (spora). Odlika spora bakterije je izuzetna otpornost na uslove spoljašnje sredine, kao i na hemijska sredstva. U svakoj zaraženoj larvi, P. larvae može da proizvede preko milijardu spora.

U košnicama i saću preživljavaju preko 30 godina, a na suvom zemljištu infektivnost im je očuvana 228 dana. Temperature od 121 stepen Celzijusa, sa pritiskom od jednog bara i toplota bez pritiska (110 stepeni, dva do tri sata i 140 stepeni, 60 - 90 minuta) preporučuju se za uništavanje spora u vosku.

Kako se bolest širi i koju preventivu stručnjaci predlažu?

Kako najbolje jednostavnim testom da uočite oboljenje u ranoj fazi, kako da dezinfikujete košnice i druge korisne savjete, za Agroklub je otkrio prof. dr Zoran Stanimirović, sa Fakulteta za veterinarsku medicinu, u Beogradu.

Širenjem infektivnog materijala iz uginulih larvi i sasušenih krasta, spore dospijevaju na polen, pergu, med, a na taj način i u neinficiranu košnicu. "Mehanički vektori prenošenja američke truleži pčelinjeg legla mogu da budu: same pčele i trutovi porijeklom iz inficiranih košnica, krpelj Varroa destructor, leptir voskovog moljca, kontaminirano saće, med i kontaminirana pčelarska oprema i pribor", kaže profesor.

Redovnim i temeljnim kliničkim pregledom košnica, dobrom sposobnošću za prepoznavanjem simptoma bolesti, kao i pravilnom brigom možemo spriječiti nastanak i širenje bolesti. Najbolja mjera protiv ove bolesti, kako kaže Stanimirović, uzgoj je jakih pčelinjih zajednica, auhtohtonih ekogenotipova medonosne pčele, sa izraženim higijenskim i njegovateljskim ponašanjem, kao i poštovanje njenih bioloških potreba kao živog bića. "Kontrola pčelinjeg krpelja i redovna zamjena starog saća sa novim, predstavljaju dodatne mjere u prevenciji oboljenja, kao i provođenje redovnih higijensko sanitarnih mjera na pčelinjaku", zaključuje on.

Kraste na dnu ćelije kao značajan pokazatelj

Klinički znaci zaraženosti pčelinjeg legla mogu biti raznovrsni i zavise od genotipa uzročnika koji je uključen, stadijuma bolesti i snage pčelinjeg društva. Inficirane larve mogu da budu brzo ubijene prvih dana bolesti, kada odrasle pčele odstrane mrtve larve ostavljajući praznu ćeliju. "Larve mogu da uginu i u kasnijim fazama razvoja, najčešće nakon pokrivanja ćelija kada dolazi do ispoljavanja znakova bolesti. Pregledom se dobijaju značajni podaci o promjenama na leglu. Prilaskom i otvaranjem košnice, često se osjeti neprijatan, oštar miris iz zahvaćenih ramova", objašnjava Stanimirović.

Šta da radite kada se javi američka trulež

Vizuelnim pregledom ili adspekcijom, primjećuje se promjena boje, konfiguracije i integriteta poklopaca. Poklopci postaju tamniji, ulegnuti i perforirani dok leglo, uslijed higijenske aktivnosti pčela, dobija "raštrkan" izgled. Otvaranjem košnice mogu da se zapaze amorfne larve, promijenjene boje i konzistencije. Prema njegovim riječima, Ropiness-ovim testom, kao najprimjenljivijom terenskom metodom, prilikom izvlačenja palidrvca šibice iz sumnjive poklopljene ćelije, dolazi do pojave duge rastegljive niti boje čokolade. U nekim slučajevima, u početnoj fazi raspadanja larvica, sadržaj iz ćelije neće se razvlačiti niti će boja biti promijenjena, pa se dobija lažno - negativan rezultat. "Tokom infekcije, na dnu satne ćelije formiraju se tamne kraste, veličine glave čiode. Nalaz kraste govori da raspadanje i evaporizacija (isparavanje) vode iz larve traje oko dva mjeseca. Društvo sa oboljelim leglom progresivno slabi i postaje podložno različitim patogenima, navodi on.

Kako najbolje dezinfikovati košnicu?

Od sredstava koja se koriste, najbolje je upotrebiti registrovane dezinficijense ili napraviti rastvor 6 - 10% natrijum - hidroksida ili žive sode, kojim treba dezinfikovati košnice, pribor i prekopanu zemlju oko pčelinjaka.

Kako profesor napominje, na pčelinjacima gdje je bolest dijagnostikovana vrši se zatvaranje zaraženog pčelinjaka. Zatim, uništavanje svih zaraženih košnica sa nepokretnim saćem, zajedno sa pčelama. Uništavanje svih dotrajalih košnica, bez obzira na tip izrade, zajedno sa pčelama i saćem. Zaražene košnice se spaljuju i zakopavaju, s tim da se pribor dezinfikuje. Zabranjeno je držanje pčelinjih zajednica bez matica i sprečavanje rojenja pčela u zaraženom pčelinjaku. Dezinfekcija pčelinjaka i pčelarskog pribora koji se koristi pri izvršavanju mera naređenih u zaraženom pčelinjaku odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom ili, zavisno od materijala, opaljivanjem let lampom.

Kako vremenske prilike utiču?

Nepovoljni vremenski uslovi, kao što je sušni ili kišni periodi, koji uzrokuju smanjenje polenske i nektarske paše, mogu indirektno da utiču na pojavu američke truleži legla.

"Danas se to uglavnom drži pod kontrolom veterinarskih službi, tako da o posebnim epizootiološkim distriktima, teško je govoriti. Međutim, pojedinačne infekcije pčelinjih zajednica, sa uzročnikom američke truleži legla, itekako su prisutne u većoj ili manjoj meri u svim područijima Srbije", kaže Stanimirović.

Otkrijte prisustvo zaraze bez otvaranja košnice

Infekcija legla brzo se širi i u svijetu su poznate epidemije (zoonoza) ove bolesti. Dijagnoza bolesti i potvrđivanje prisustva uzročnika te bolesti, tj. pravilna dijagnostika, obavlja se jedino u mikrobiološkim i molekularno genetičkim laboratorijama. "Na terenu se postavlja samo sumnja na osnovu gore navedene kliničke slike (raštrkano leglo, promijenjeni i udubljeni poklopci, neprijatan miris trulog mesa i ropines test). Pčelinjak nikada nije bio meta i uzorak za postavljanje dijagnoze američke truleži", zaključuje Stanimirović.

Stručna i naučna javnost u svijetu stalno pokušava da pronađe metode za postavljanje sumnje i otkrivanje ove bolesti na pčelinjaku. Tako, u SAD, u državi Maryland, koriste dresirane pse koji njuhom otkrivaju košnice sa promjenama na leglu, koje između ostalog mogu biti posljedica prisustva uzročnika Američke truleži legla (Paenibacillus larvae, White, 1906). Međutim, za postavljanje sigurne dijagnoze, ipak je neophodno uzorkovanje legla za laboratorijske analize, gde se jedino sigurna dijagnoza i postavlja.


Tagovi

Pčelinje leglo Uništavanje spora Ropinesov test Medonosna pčela Zoran Stanimirović Registorvani dezificijensi Panzootije


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.