Novosadski sajam će u 2023. godini obilježiti 100 godina postojanja, a od 20. do 26. maja organizirat će i devedeseti Međunarodni poljoprivredni sajam.

Jubilarni 90. sajam poljoprivrede

U 2023. godini jubilarni, 90. međunarodni poljoprivredni sajam bit će održan od 20. do 26. maja. Zemlja partner bit će Italija, koja je istu titulu imala 2016. i 2019, a Zemlja prijatelj iste priredbe bila je 2015. godine.

Prijavljivanje izlagača je uveliko u toku, a planirani su svi do sada poznati segmenti. Uz avansno plaćanje moguće je ostvariti popuste. Više informacija nalazi se na sajtu Novosadskog sajma www.sajam.net.

Devedeseti Međunarodni poljoprivredni sajam

Prvi međunarodni poljoprivredni sajam i izložba stoke, održan je od 14. do 18. marta 1931. godine, uz podršku Udruženja poljoprivrednika kao Saveza poljoprivrednika Dunavske banovine i AD Izložbe i Sajam uzoraka u Novom Sadu.

To je bila prva organizirana izložba i sajam priplodne stoke na cijeloj teritoriji tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Naišla je na veliko odobravanje tadašnjih zvaničnih institucija i državnih organa, jer je u godinama velike privredne krize bilo potrebno da se sistematski radi na prosvjećivanju uzgajivača stoke, kao i podizanja kvaliteta stočnog fonda na teritoriji cijele države. Sajmovi i izložbe u velikoj mjeri su doprinijeli postizanju tog cilja.

Na izložbi je bilo prikazano 1.039 grla goveda, svinja, pastuha, ovaca i koza. Poseban paviljon je bio namijenjen mliječnim proizvodima, a pored toga bilo je i veterinarskih lijekova, stočne hrane, sjemena, aparata za ishranu svinja, elevatora.

Organizator sajma je bilo Akcionarsko društvo za izložbe i sajam uzoraka koje je osnovala grupa novosadskih trgovaca i industrijalaca, s ciljem da se sajmovi priređuju profesionalno i postanu stalni.

Sajam danas...

Danas je Međunarodni poljoprivredni sajam najveća i najznačajnija smotra agrara u ovom dijelu Evrope. Okuplja sve značajne aktere agrobiznisa i predstavnike privrednih grana koje se naslanjaju na poljoprivredu, iz Srbije i svijeta.

Na Novosadskom sajmu se prezentuju najnovija tehnička i tehnološka dostignuća u agraru, primjena nauke u poljoprivredi, izložbe organske hrane, kao i one sa oznakama geografskog porijekla, bogatstvo domaćeg genofonda, najsavremenija poljoprivredna mehanizacija, proizvodi i usluge iz najudaljenijih krajeva svijeta.

Istovremeno se najaktuelnije teme iz oblasti agrara, obrađuju kroz stručne skupove, okrugle stolove, edukacije i prezentacije, sa posebnim osvrtom na unapređenje znanja i primjere dobre prakse. Poslovna okupljanja, podrazumijevaju i susrete sa privrednim, naučnim i političkim delegacijama, ali i direktne sastanke privrednika iz cijelog svijeta.

Prijavljivanje izlagača je uveliko u toku, a planirani su svi do sada poznati segmenti. Uz avansno plaćanje moguće je ostvariti popuste. Više informacija nalazi se na sajtu Novosadskog sajma www.sajam.net.

Modernim konceptom novosadski Poljoprivredni sajam podstiče međudržavnu i privrednu saradnju, integriše unapređenje znanja, proizvodnje i razvoj nauke. Uz to promoviše značaj inovacija i predstavlja sintezu iskustava i dostignuća u srbijanskoj poljoprivredi, snažna je podrška privredi Srbije, a njegov doprinos i značaj mjeri se uspjesima izlagača koje ostvaruju pod krovom Novosadskog sajma.

Sto godina Novosadskog sajma

Poslije 1918. godine, kad su Bačka, Banat, Srem i Baranja ušli u okvire zajedničke jugoslovenske države, grupa bogatih novosadskih preduzetnika, veleposednika i industrijalaca, na inicijativu Đule Hajoša pokrenula je akciju za održavanje izložbi i sajmova zanatskih i industrijskih uzoraka i poljoprivrednih proizvoda.
Tako je od 11. do 26. avgusta 1923. godine priređena Prva novosadska izložba.
Označila je početak organizovanja sajamskih priredbi u Novom Sadu i smatra se prvom u postojanju Novosadskog sajma. U inicijativnom pismu Đule Hajoša, između ostalog, je navedeno da bi Sajam trebalo da se održava po "primjeru drugih velikih gradova", i da bi trebalo da bude "proljetni sajam".
Prva trgovačka i zanatska izložba 1923. godine priređena je u zgradi nekadašnje Državne mađarske katoličke gimnazije na Futoškom putu, današnjoj zgradi Srednje elektrotehničke škole u Futoškoj ulici. Bila je otvorena svakog dana, od 8 do 18 sati, a ulaznice su koštale 10 dinara (0,16 KM). Izložbu je pratio katalog sa spiskom izlagača i oglasnim dijelom.

Foto: Novosadski sajam/Vedran Stapić