Dodijeljeno više od 620.000 eura za jačanje kadrova u turizmu Ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je dvije odluke s ciljem promocije zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranja mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Odluk... Više [+]

Dodijeljeno više od 620.000 eura za jačanje kadrova u turizmu
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je dvije odluke s ciljem promocije zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranja mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Odluke su donesene temeljem provedenih javnih poziva, a odnose se na promociju i jačanje kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam te poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije, a njima će biti dodijeljeno 392.460,00 eura za stipendiranje 211 novih stipendista te 229.333,83 EUR eura za 27 projekata srednjih strukovnih, umjetničkih i mješovitih škola u turizmu u 2025. godini.
„Program stipendiranja provodimo od 2008. godine, a program promocije zanimanja od 2009. godine te na taj način s jedne strane omogućavamo kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu, a s druge jačamo kompetencije učenika srednjih strukovnih i umjetničkih škola i razvijamo svijest o mogućnostima razvoja karijere u turizmu. Kroz ove dvije aktivnosti osiguravamo mladima konkretnu potporu tijekom obrazovanja, ali i jasnu perspektivu zapošljavanja nakon završetka školovanja. Upravo kvalitetni i motivirani ljudi temelj su konkurentnog i održivog turizma“, istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina te dodao kako je kroz program stipendiranja dosad prošlo gotovo 3.000 stipendista, a sufinanciran je s više od 6,7 milijuna eura, dok je za program promocije zanimanja izdvojeno više od 1,2 milijuna eura za 312 projekata.
Podsjetimo, Program stipendiranja provodi se u suradnji s pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, uključujući hotele, kampove, restorane, barove, catering objekte, hostele i turističke agencije, pri čemu stipendisti tijekom obrazovanja obavljaju stručnu praksu, a nakon završetka školovanja zapošljavaju se kod poslodavca. Za školsku godinu 2025./2026. iskazan je interes za ukupno 211 novih stipendista, a temeljem donesene Odluke tripartitni ugovori potpisat će se s 42 poslodavca iz sektora ugostiteljstva i turizma. Na mjesečnoj razini iz državnog proračuna za stipendije će se izdvajati 39.246,00 eura, što na razini školske godine iznosi 392.460,00 eura.
Kada govorimo o Programu za promociju i jačanje kompetencija srednjih strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam sredstva se dodjeljuju za projekte koji su usmjereni na učenike osnovnih škola (aktivno/pasivno uključivanje), projekte koje su prijavile najmanje dvije škole partneri iz različitih obrazovnih sektora, te projekte koji uključuju i pridružene partnere iz javnog, privatnog i/ili civilnog sektora, a pridonose motiviranju mladih za rad u turizmu, podizanju razine svijesti kod učenika i nastavnika o turizmu kao multisektorskom resoru, povezivanju obrazovnih institucija i privatnog sektora, razvijanju timskog rada i projektnog načina razmišljanja kod učenika, razvijanju poduzetničkog duha kod učenika te promišljanju mladih o rješavanju najvažnijih izazova hrvatskog turizma.
Pripremio: Tomislav Radić

- Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali... Više [+]

-
Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu
Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
„U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.
Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.
„Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.
„Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak.


U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.
Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.
„Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin.
Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Boris Šćitar

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zag... Više [+]

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU

Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb - Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.
Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima - bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi i sirevi.
Ovogodišnji Adventski ceker okuplja domaće proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine. Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.

Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda. „ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.
Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana Strancarić.
Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode. Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pripremio: Tomislav Radić

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnos... Više [+]

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU.
Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika.
Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu.
Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
„Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
„Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK.
Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
„Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni  proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar.
Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika.
Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge.
Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda.
Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet.

Pripremio: Tomislav Radić

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić. Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o rib... Više [+]

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu

U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić.
Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., 2027. i 2028. godinu za Atlantski ocean i Sjeverno more, kvalificiranom većinom. Vijeće je , jednoglasno postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., kojom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za Sredozemno i Crno more.
Predsjedništvo je, pod točkom razno, izvijestilo ministre o trenutnom stanju vezano uz prijedlog o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj ribarskoj politici, Europskom paktu o oceanima i pomorskoj i akvakulturnoj politici Unije 2028.-2034.

Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., ovoga puta s posebnim naglaskom na inovacije i pojednostavljenje. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, kao i velika većina ostalih ministara, ponovio je stajalište da ZPP nakon 2027. mora ostati snažna, autonomna i koherentna zajednička politika EU-a, s posebnim i dostatnim proračunom te uz zadržavanje dosadašnje strukture. Ministri su pritom izrazili zabrinutost da bi uključivanje ZPP-a u jedinstveni fond ili jedinstveni nacionalni plan moglo dovesti do povećanja birokracije, gubitka jasnoće ciljeva i slabljenja zajedničke prirode politike, naglasivši važnost zadržavanja strukture dva stupa kao jamstva stabilnosti i predvidljivosti.

Ministar Vlajčić istaknuo je važnost daljnje primjene inovativnih rješenja i novih tehnologija radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz potrebu poticanja međusektorske suradnje, osobito u području digitalizacije i povezivanja ruralnih područja. Naglasio je da, unatoč značajnim ulaganjima u inovativne projekte u okviru ZPP-a, njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno vidljivi u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, posebno kod malih poljoprivrednih gospodarstava s ograničenim investicijskim potencijalom. U tom je kontekstu istaknuto da novi instrumenti financiranja u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebaju biti komplementarni ZPP-u, a ne njegova zamjena.

Mađarska je pod točkom razno upozorila na negativne trendove na europskom tržištu mliječnih proizvoda posljednjih nekoliko mjeseci, posebice na pad cijena sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je pozvala EK na aktivaciju mjera potpore za privatno skladištenje sira i mlijeka u prahu. Hrvatska je podržala inicijativu za uvođenje mjera koje pomažu stabilizirati tržište mlijeka i osigurati stabilne otkupne cijene te je naglasila da bi daljnje snižavanje cijena u EU dodatno oslabilo primarnu proizvodnju.

Predsjedništvo je informiralo Vijeće o trenutačnoj situaciji s postupkom usvajanja Uredbe o dobrobiti životinja prilikom prijevoza. Delegacije su izrazile podršku cilju postizanja visokog stupnja dobrobiti prilikom prijevoza, no zaključeno je da je potrebno nastaviti s radom na ovom prijedlogu kako bi sve zabrinutosti država bile uzete u obzir. Posebno je istaknuta važnost principa reciprociteta za treće države, kako bi se očuvala konkurentnost EU proizvoda u odnosu na uvozne proizvode.
Njemačka je, uz podršku 15 delegacija, prezentirala inicijativu o potrebi uvođenja maksimalne razine minerala i vitamina u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani te pozvala EK da rad po tom pitanju privede kraju u 2026. g., na što je EK najavila skori poziv za prikupljanje podataka o kojem će biti obaviješteni svi dionici.

Na margini Vijeća ministar Vlajčić održao je niz bilateralnih sastanaka među kojima i razgovor s grčkom delegacijom, vezano uz bilateralne odnose u ribarstvu te s Femke Marija Wiersmom nizozemskom ministricom poljoprivrede, ribarstva, sigurnosti opskrbe hranom i prirode, s kojom je razgovarao o modalitetima jačanja suradnje između dviju država.
Održan je i sastanak s visokom delegacijom udruženja Copa Cogeca na temu budućnosti proračuna EU i ZPP-a, a u susret ključnim razgovorima koji slijede na sastanku Europskog vijeća sljedeći tjedan.

Pripremio: Tomislav Radić

Ocjenjivanje frankovke Između 23 hrvatske frankovke prva je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. Od Dunava do Sutle pa pokraj Save te od Drave do Mirne vinogradi su i vinarije iz kojih su stigli hrvatski uzor... Više [+]

Ocjenjivanje frankovke
Između 23 hrvatske frankovke prva je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta.
Od Dunava do Sutle pa pokraj Save te od Drave do Mirne vinogradi su i vinarije iz kojih su stigli hrvatski uzorci na veliko ocjenjivanje frankovki u zagrebačkom Wine & Friends baru. Iz Istre su, naravno, bila pod lokalnim nazivom borgonja, a između 23 hrvatska vina od ove velike srednjoeuropske sorte 11 je ocjenjivača najboljom proglasilo baš istarsku. To je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. Vlasnik Paolo Agapito nazvao je vino prema riječima pokojnog djeda Milenka kako je borgonja poput rožolja, a to je lokalni naziv za liker od ruže. Što se hrvatskih vina tiče, drugo i treće najbolje ocijenjeno su iz slavonskih Feričanaca: Feravino Miraz Frankovka i Lingua Franka 2020.
Na ocjenjivanju su bila i vina iz Slovačke, Mađarske, fruškogorskog dijela Srbije, Austrije i Slovenije, dakle iz gotovo cijele nekadašnje Austrougarske monarhije. Nazivi sorte su prepoznatljivi na jezicima svih tih zemalja: frankovka je u Hrvatskoj i Srbiji, frankovka modrá u Slovačkoj, modra frankinja u Sloveniji, blaufränkisch u Austriji i kékfrankos u Mađarskoj.
U ukupno 66 uzoraka kušali su ocjenjivači prof. dr. Ivan Pejić, mr. Franjo Francem, Ina Bednar, Jana Koščec, Željko Suhadolnik, Ivan Dropuljić, Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Zoltán Győrffy, Tomo Jakopović i Darko Lugarić. Vina su posluživali organizatorica ocjenjivanja Ivana Pranjić, vinska promotorica s portala Cork Croatia i Ivan Štefanac iz vinarije Krauthaker. Najbolje ocijenjena, bolje i nego naša, bila su tri vina iz mađarskog Vilanja: Jackfall Kékfrankos 2020., Stier Pincészet Kékfrankos 2021. i Heumann Kékfrankos Reserve 2018. I prva je slovačka bila ispred hrvatske: Fyrmonia Kékfrankos Frankovka Modra 2022.
Nakon naše po ocjenama, najbolja slovenska, bila je Modra Frankinja 2022. vinarije Pinterič iz Bizeljskog, prva među austrijskima Kollwentz Blaufrankisch Leithakalk 2022. iz Gradišća, a iz Srbije Molovin Inat 2020. vinarije Vinčić s Fruške Gore. Poslije ocjenjivanja u LuMa Wine & Friends vinoteci, uživali su ocjenjivači u ručku koji je za njih pripremio Tomo Marković, bivši sudionik Masterchefa.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Matej Marjanović

HPK će sudjelovati na prosvjedima EU poljoprivrednika u Briselu Hrvatska poljoprivredna komora održala je u četvrtak 11. prosinca 2025. godine redovnu godišnju skupštinu u Sesvetskom Kraljevcu. Članovi skupštine su donijeli odluku da će pre... Više [+]

HPK će sudjelovati na prosvjedima EU poljoprivrednika u Briselu

Hrvatska poljoprivredna komora održala je u četvrtak 11. prosinca 2025. godine redovnu
godišnju skupštinu u Sesvetskom Kraljevcu.
Članovi skupštine su donijeli odluku da će predstavnici HPK sudjelovati u Briselu, 18. prosinca
2025. godine na velikim prosvjedima EU poljoprivrednika protiv odluka i prijedloga vezano za
novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike. Jedna od važnijih odluka koje su
usvojene su i procedure te pravila za predstojeće izbora za sva tijela Hrvatske poljoprivredne
komore. Izbori za članove skupštine, predsjednika HPK i druga tijela održat će se u
ožujku 2026. godine.
„Naša današnja Skupština održava se na kraju još jedne izazovne poljoprivredne i tržišne
godine, koja je još jednom pokazala svu ranjivost zbog sve snažnijih klimatskih promjena,
ali i globalnih tržišnih prilika koje i dalje nisu stabilne. Sve to utječe na konkurentnosti
domaće poljoprivrede. Na žalost kada je riječ o konkurentnosti ne smijem biti previše
optimisti jer za EU, a onda i našu poljoprivredu dolaze teška vremena, sudeći prema onom
kakav ZPP planira usvojiti EU. U idućoj godini je od presudne važnosti da se Hrvatska bolje
pripremi za predstojeće novo programsko razdoblje ZPP koji stupa na snagu 2028 godine“,
izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Pripremio: Tomislav Radić

Istarski ovčji sir postao 52. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji „Istarski ovčji sir” dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 10. prosinca 2025. god... Više [+]

Istarski ovčji sir postao 52. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji

„Istarski ovčji sir” dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 10. prosinca 2025. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Postupak zaštite naziva „Istarski ovčji sir” zajednički su pokrenule hrvatska Udruga uzgajivača istarske koze i ovce i slovenska Zveza društev rejcev drobnice Slovenije. Obje udruge su, sukladno zakonskoj proceduri, svaka u svojoj zemlji članici pokrenule nacionalne postupke zaštite naziva te su, nakon što su nacionalni postupci završeni, Europskoj komisiji podnijele zajednički zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti „Istarski ovčji sir”.

„Istarski ovčji sir” je tvrdi, punomasni sir koji se dobiva koagulacijom sirovog ili pasteriziranog ovčjeg mlijeka pomoću sirila uz izdvajanje sirutke. Cilindričnog je oblika. Kora je glatka, žuto-smeđe do smeđe jednolične boje dok je u presjeku boje slonovače do boje slame. Karakterizira ga slabo elastična, ali reziva do blago lomljiva tekstura. Punog je okusa koji pruža osjećaj hranjivosti, slan i pikantan s izraženom mirisnom notom ovčjeg mlijeka i biljnih sorti kojima se hrane ovce. Dužim odležavanjem sir poprima tipično pikantan, pun i hranjiv okus, a mirisni dojam sira po ovčjem mlijeku se tijekom zrenja pojačava. Dugo odležani sirevi se tijekom konzumacije tope u ustima i okusi se intenziviraju.

Posebne karakteristike i kvaliteta „Istarskog ovčjeg sira rezultat su polu-ekstenzivnog načina uzgoja ovaca, sastava mlijeka autohtone pasmine istarske ovce, istrske pramenke te duge tradicije i vještine proizvodnje ovčjeg sira.

Specifikaciju proizvoda „Istarski ovčji sir” može se pogledati ovdje.

Republika Hrvatska sada ima 52 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet i vode se u registru oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i registru zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Unije.

Pripremio: Tomislav Radić

Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

OTVORENI CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA i MODERNPAK&INTERGRAFIKA Na Zagrebačkom velesajmu 4. 12. 2025. počelo je zajedničko održavanje tri sajamska događaja: CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA te MODERNPAK&INTERGRAFIKA.... Više [+]

OTVORENI CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA i MODERNPAK&INTERGRAFIKA

Na Zagrebačkom velesajmu 4. 12. 2025. počelo je zajedničko održavanje tri sajamska događaja: CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA te MODERNPAK&INTERGRAFIKA.

Na sajmovima sudjeluje 360 izlagača iz 27 zemalja, čija se ponuda prostire na 14.600 m2 izložbenog prostora u šest paviljona (8, 8a, 9, 10A, 11A) te u Auli između paviljona 11a i 10a.
CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja obuhvaćaju teme iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja, s posebnim fokusom na promociju poljoprivrednih zanimanja. Istodobno ove se godine održavaju i Modernpak&Intergrafika, međunarodni sajmovi posvećeni ambalaži, pakiranju i grafičkoj industriji.
„CroAGRO, donosi najnoviju mehanizaciju, suvremene tehnologije i edukativne sadržaje. Uz svjetski poznate brendove tu su i domaći proizvođači poljoprivredne mehanizacije. Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju proizvođače koji cijene kvalitetu, održivost i autentičnost. Mnogi proizvodi mogu se kupiti izravno od proizvođača po promotivnim cijenama. Ovogodišnji program donosi i veliki broj izlagača s bezglutenskim programom.
Nijedan proizvod ne može doći do kupca bez ambalaže, dizajna i tehnologije završne obrade. Na sajmu Modernpaku i Intergrafici su proizvođači ambalaže, strojeva, tiskarskih tehnologija te stručnjaci iz kreativnih industrija. Uz domaće izlagače, značajan je nastup turskih izlagača za čiji dolazak se pobrinuo ITF - International Trade Fair, ujedno i partner sajma.
"Zajedno, ova tri sajma čine jedinstvenu cjelinu - put koji započinje u polju, nastavlja se kroz prehrambenu industriju, a završava u ambalaži i dizajnu.“, istaknula je na otvorenju direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.
Sajmove je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH. Majdak je istaknuo da je Ministarstvo od samih početaka uz sajam.
„Potreban nam je ovakav sajam koji se održava pod motom: 'Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje'. Ovaj sajam ne zaslužuje samo poljoprivreda, nego i Zagreb i Hrvatska. Sajmovanje nam je izuzetno potrebno kako bismo kroz prezentaciju suvremene tehnologije u poljoprivredi to što brže i bolje pokazali našim poljoprivrednicima“, istaknuo je Majdak.
Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba naglasila je da je Grad Zagreb već tradicionalno pokrovitelj ovih sajmova.
„Grad Zagreb kontinuirano potpomaže različitim programima kako poljoprivrednu proizvodnju na području grada Zagreba i u suradnji s Ministarstvom i sa Zagrebačkom županijom koja čini naš jedinstveni prsten i cijelinu. Jednako tako promiče proizvodnju lokalno proizvedene hrane i proizvodnju ekoloških proizvoda.“, rekla je Pavičić Kaselj.
Petar Šimić, zastupnik i izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora čestitao je organizatorima na međunarodnom karakteru sajma:
„Ovi sajmovi okupljaju izlagače, inovatore, akademsku zajednicu i poljoprivrednike iz ukupno 27 zemalja, na čemu čestitam organizatorima. Ovo potvrđuje da Hrvatska ima što pokazati i da ima prostora za što snažniji rast. CroAgro je u ovih pet godina postao nezaobilazan sajam za sve koji žive poljoprivredu.“
Tijekom otvorenja izlagačima koji su izlagali na sajmu svih pet godina CroAGRA dodijeljene su zahvalnice. Zahvalnice su dobili: AUSTRO DIESEL, GOLDONI MACHINA TRACTORIA, EKO – TERRA, POLJO – NOVA, POLJO – PLUS, SE – KRA, INTEREXPORT, HL COMITATU, MOTORAMA, GRAPAK, FRIGOPAK TRADE, HANNA INSTRUMENTS, DRUŽINA STVARNIK RAUTER, SLAVA, AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK, HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU, HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA, OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB i MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA RH.

Sajmovi traju do nedjelje, 7. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 6 eura. Ulaz za učenike, studente, umirovljenike i osobe s invaliditetom je slobodan.

Pripremio: Tomislav Radić

ODRŽAN VINOCOM Osamnaesti zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva održavao se: 27/28.11.2025 (četvrtak/petak) i 29/30.11.2025 (subota/nedjelja), Hotel Esplanade Zagreb, Hrvatska Godina 2025. godina posebna je jer je jubilarna za... Više [+]

ODRŽAN VINOCOM
Osamnaesti zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva održavao se:

27/28.11.2025 (četvrtak/petak)
i
29/30.11.2025 (subota/nedjelja),

Hotel Esplanade Zagreb, Hrvatska


Godina 2025. godina posebna je jer je jubilarna za najprestižniji hotel Esplanade u Zagrebu, hotel koji slavi 100 godina od osnutka i koji je za svoj rad dobio mnoga međunarodna priznanja od struke, a što ga svrstava u sam vrh svjetskih hotela. VINOcom je praktički od svojega početka izabrao Esplanadu za mjesto održavanja festivala.
Međunarodni festival Zagreb VINOcom proslavio je 18 godina ( da nije bilo covida sad bi se manifestacija mogla podičiti s puna dva desetljeća!!) uspješne organizacije i sjajne promocije finog vina i fine hrane.
Festival je bio posvećen kulturi stola, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Budući da je priredba održana uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, ona je bila i dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja.
Na festivalu se kušalo vina, sljubljivalo vino i hrana, održavane eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommelijere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i sve druge ljubitelje i potrošače vina i hrane.
Festival je okupio proizvođače, trgovce vezane uz vino, a onda i za pršut, sir, ulja, kulen, slastice i razne druge proizvode iz Europske unije i drugih zemalja.
Pokroviteljstvo je prihvatio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Zahvala svim pokroviteljima: Predsjedniku RH, Ministarstvu turizma, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svim sponzorima i prijateljima festivala.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Marko Čolić, Angela Radić

CroAGRO Modernpak i Intergrafika Na press konferenciji na Zagrebačkom velesajmu najavljena su tri specijalizirana sajma koja će se održati od 4. do 7. prosinca 2025. To su sajmovi CroAGRO sajam hrane i zdravog življenja te Modernpak i Inter... Više [+]

CroAGRO Modernpak i Intergrafika

Na press konferenciji na Zagrebačkom velesajmu najavljena su tri specijalizirana sajma koja će se održati od 4. do 7. prosinca 2025. To su sajmovi CroAGRO sajam hrane i zdravog življenja te Modernpak i Intergrafika.

Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, naglasila je: "Na samom kraju poslovne godine veliko mi je zadovoljstvo najaviti tri važna sajamska događanja koja pokrivaju cijeli put od poljoprivredne proizvodnje i hrane do ambalaže i dizajna. Brojke su povoljne, s više od 360 izlagača iz 27 zemalja na 14.600 kvadrata izložbenog prostora. Riječ je o događanjima koja potiču razvoj i otvaraju prostor za nove suradnje."

CroAGRO donosi najnoviju mehanizaciju i napredna tehnološka rješenja. Na tom sajmu bit će konferencija „Održiva radna snaga: put ka učinkovitoj poljoprivredi“ (5. prosinca), koja će uz podršku najviših institucija otvoriti dijalog o jednom od najvećih izazova sektora: nedostatku kvalificirane radne snage.

Damir Pavlek, voditelj sajmova, naglasio je ponos zbog jubilarnog, petog izdanja: „CroAGRO je ove godine narastao za 8%. Posebnost ovog sajma je što smo mi kao Zagrebački velesajam omogućili hrvatskim proizvođačima poljoprivredne mehanizacije lakšu promociju i željeli smo ih učiniti vidljivijima.“

Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju posjetitelje podijeljeni u cjeline poput Hrana, Organica, Mystic i SirFest. Bogat program uključuje degustacije, radionice te predavanja iz područja sinkroniciteta, ayurvede i mindfulnessa, uz gostovanje poznatih imena poput Krešimira Mišaka i dr. Semira Osmanagića. Posebno je najavljen novi projekt „Desert Twist“, natjecanje gastro influencera u pripremi tradicionalnih slastica s modernim potpisom, organizirano u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom županija.

Specijalizirani sajmovi Modernpak&Intergrafika ponovno su središnje mjesto susreta za ambalažere, proizvođače strojeva za pakiranje i tisak te grafički dizajn. Ove godine ističe se snažan nastup turskih predstavnika s najnovijim tehnologijama kao i jačanje suradnje s akademskom zajednicom kroz izložbu studentskih radova Grafičkog fakulteta.

Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Gradskom uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje istaknula je tradicionalno pokroviteljstvo Grada Zagreba za sajmove CroAGRO i Sajmove hrane i zdravog življenja. „Naročito želim pohvaliti termin održavanja jer je sada u poljoprivredi period mirovanja i najlakše je organizirati poljoprivredne proizvođače da prisustvuju ovakvoj manifestaciji. Grad Zagreb dugi niz godina podržava proizvodnju lokalne hrane grada Zagreba i okolice,“ poručila je Ranogajec .

Pripremio: Tomislav Radić

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lu... Više [+]

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo
Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji već desetljećima živi i radi u Sloveniji, odlučio je uz još dvadesetak prijatelja 2010. osnovati PZ "Vrbničko selo" a sadašnja upraviteljica je Anđelka Amanović Milinović. Sa čišćenjem, preoravanjem krša na poziciji Pirovišta krenuli su 2014. a iste godine na tom platou između sela Vrbnik i Ramljani posađeno je šest hektara vinograda i sedam hektara badema. Kako je to krško područje a vrućine su već tada iz godine u godinu bile veće, tražili su podzemni izvor i našli ga na dubini od 200 metra,tako da se vinograd za suša navodnjava.
U odabiru sorti značajnu ulogu su imali njegovi slovenski prijatelji vinari sa Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5000 trsova merlota, 3000 Cabernet sauvignona, babića po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je 5000 trsova chardonnaya, 3500 pošipa, 3000 maraštine i 3000 loza u nas rijetko zastupljene sorte viognier.
Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalaze i sedam soba za smještaj turista. Uz Anđelku Amanović o vinima konzultantski brine enolog Miodrag Hruškar. Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25 000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina i oko 5000 boca pjenušca. Vina se plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko - kninske županije, u vinariji i u Sloveniji.
Na radionici " Vrijeme je ZA..." u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima govorili su enolog Franjo Francem i sommelier Darko Lugarić, kušalo se : Pjenušac (babić) Burnum 2021. sa 11% alkohola, Cuvee bijeli Burnum 13.5% (35% chardonnaya, 30% pošipa, 20% viognier i 15% maraštine), Cuvee bijeli Burnum 2021. 13.5%, . Cuvee crni Burnum 2021. 13.5% ( 40% merlot, 30% CS-a i po 15% cabernet franc i carmenere),. Cuvee crni Burnum 2020. 14%, Cuvee crni Burnum 2018. 14% i predikatno desertno vino Burnum 2021. 16% alkohola.
Pjenušac iz 2021. rađen je od babića sa 11% alkohola. Odležao je na kvascima oko dvije godine. Dobro je izbalansiran, na nosu osjeti se svježa nota, u ustima voćnost, laganoga tijela i dobre kiseline.
Cuvee bijeli Burnum 2022. sa 13.5% . Vino je zlatno žute boje, raskošnog mirisa, osjeti se mediteransko voće, marelica i mango. Darko Lugarić uz to vino predlaže hobotnicu na salatu ili grdobinu u vinskom umaku.
Cuvee crni Burnum 2021, 13.5% alkohola lijepe je žive boje, osjeti se šumsko voće i tercijarne note kakaa, kože i kave. Osjeti se tanična struktura a uz svježinu ima dobar potencijal starenja. Gastronomska preporuka je odležani ramstek .
Cuvee crni Burnum 2018. 14% je bistro vino, granitne boje, finog intezivnog mirisa brusnica, crni ribizl, kupine i začini (papar). U ustima osjeti se voćnost. Naglašena je tanična struktura , živih kiselina a okus je trajan. Vino je na vrhuncu a odležalo je u slavonskom i talijanskom hrastu 24 mjeseca.
Ono što je važno naglasiti vina su u ekološkom uzgoju. Na Decanteru ove godine bili su kratki za bod do brončane medalje za crni Burnum 2020. 84 boda. Na nedavnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u Zagrebu su bili šampioni sa Crvenim cuveeom iz 2020. , srebrni sa pjenušcem i zlatni sa predikatnim Burnumom crnim iz 2018.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Rizling Raj(n)ski! festival Više od 30 vinarija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Makedonije donosi rizlinge na drugi festival Rizling Raj(n)ski u subotu, 22. studenog, od 18 sati u hotelu Capital u Jurišićevoj 22. Festival su u srijedu, 19.... Više [+]

Rizling Raj(n)ski! festival

Više od 30 vinarija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Makedonije donosi rizlinge na drugi festival Rizling Raj(n)ski u subotu, 22. studenog, od 18 sati u hotelu Capital u Jurišićevoj 22. Festival su u srijedu, 19. studenog, najavili masterclassovi Rizlingom po svijetu, vinska šetnja Australijom i Novim Zelandom te Južnom Afrikom i Sjevernom Amerikom, te Arhivski rizlinzi Bregovite Hrvatske, putovanje kroz vrijeme od 2020. do 2002. godine.

Veliki ljubitelj rizlinga i kolekcionar Krešimir Kožić predstavio je šest vina. U prvoj su grupi bili australski Leeuwin Estate Art Series Riesling 2024., novozelanski Two Rivers Juliet Riesling 2023. i američki Nine Hats Riesling 2022. Lijepi su to primjeri svakodnevnih vina koja pristaju različitoj hrani, ponajviše azijskoj te onoj iz mora. Južnoafrički Orpheus & The Raven The Swansong Riesling 2024., australski Grosset Springvale Riesling 2023. te američki Ravines Dry Riesling 2021. Finger Lakes stilski su podsjetili na sklad svježine i punoće najznačajnijih europskih rizlinških regija poput Pfalza, Mosela i Alsacea.

Nakon izleta Rizlingom po svijetu, krenulo je u srijedu i putovanje kroz vrijeme: Arhivski rizlinzi Bregovite Hrvatske Lijepo su pokazali kako zriju vina od ove rajske sorte u površinom najmanjoj hrvatskoj vinorodnoj regiji prepunoj velikih vina. Što se godina tiče, svakako treba istaknuti 2015. Oduševili su rizlinzi te berbe gotovo susjednih zagorskih vinarija Kopjar i Bolfan, a jako je fin bio i međimurski Rizling Cmrečnjak 2019.

Dva će masterclassa biti u hotelu Capital i u subotu, prije samog otvaranja Festivala. Od 14 sati Krešo Kožić će predstaviti austrijske Rizlinge s lijepog plavog Dunava,a u 16 sati započinje višedesetljetna priča o rizlinzima Ivana Enjingija. Informacije o izlagačima na portalu Vinskiklub.hr, a o samom festivalu, ulaznicama i ostalim detaljima na ovoj poveznici.

U prilogu su fotografije s prošlogodišnjeg festivala Rizling Raj(n)ski te s ovogodišnja prva dva masterclassa.
Pripremio: Tomislav Radić

Osamnaesti zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva održat će se: 27/28.11.2025 (četvrtak/petak) i 29/30.11.2025 (subota/nedjelja), Hotel Esplanade Zagreb, Hrvatska Festival će biti otvoren 27. 11.2025 (četvrtak) u 11 sati. Radno... Više [+]

Osamnaesti zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva održat će se:

27/28.11.2025 (četvrtak/petak)
i
29/30.11.2025 (subota/nedjelja),

Hotel Esplanade Zagreb, Hrvatska

Festival će biti otvoren 27. 11.2025 (četvrtak) u 11 sati.
Radno vrijeme festivala za sve dane je od 11 do 18 sati.

Vrijeme doista naprosto juri, i, evo, nakon zime, proljeća, ljeta pa i kalendarski jesenskog prijelaska u zimu, po tradiciji, i novog izdanja manifestacije Zagreb VINOcom 2025, kao finala ovogodišnjeg razdoblja vrlo bogatog različitim događanjima u znaku Bakhova nektara. Poznata je izreka "Šećer na kraju". Podršku daje predsjednik Republike Zoran Milanović !
Ova, 2025. godina je posebna jer je jubilarna za najprestižniji hotel Esplanade u Zagrebu, hotel koji slavi 100 godina od osnutka i koji je za svoj rad dobio mnoga međunarodna priznanja od struke, a što ga svrstava u sam vrh svjetskih hotela. VINOcom je praktički od svojega početka izabrao Esplanadu za mjesto održavanja festivala.
Međunarodni festival Zagreb VINOcom slavi 18 godina (usput: da nije bilo covida sad bi se manifestacija mogla podičiti s puna dva desetljeća!!) uspješne organizacije i sjajne promocije finog vina i fine hrane.
Festival je posvećen kulturi stola, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Budući da se priredba održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, ona je i dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja.
Na festivalu će se prezentirati i kušati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommelijere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i sve druge ljubitelje i potrošače vina i hrane.
Festival će okupiti proizvođače, trgovce vezane uz vino, a onda i za pršut, sir, ulja, kulen, slastice i razne druge proizvode iz Europske unije i drugih zemalja.
Pokroviteljstvo je prihvatio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Zahvala svim pokroviteljima: Predsjedniku RH, Ministarstvu turizma, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svim sponzorima i prijateljima festivala.
Cijena ulaznice za dane festivala je 40€ po danu, a u pretplati 30€ po danu.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Dražen Kopač

Nakon nastupa u Londonu i Monemvasiji potpisan sporazum s ICT Istrom Digitalni iskorak Vinistre otvara novu fazu promocije istarskih vina na međunarodnom i domaćem tržištu. „S udrugom Vinistra dijelimo mnoge vrijednosti. Vjerujemo da će par... Više [+]

Nakon nastupa u Londonu i Monemvasiji potpisan sporazum s ICT Istrom
Digitalni iskorak Vinistre otvara novu fazu promocije istarskih vina na međunarodnom i domaćem tržištu.

„S udrugom Vinistra dijelimo mnoge vrijednosti. Vjerujemo da će partnerska suradnja otvoriti nove prilike za afirmaciju Istre kao mjesta gdje se kvalitetno i autentično živi, i istovremeno radi s globalno konkurentnim tehnologijama. Vinistra je u protekla tri desetljeća kroz sektorsko udruživanje te ustrajan rad članova i udruge podigla istarsko vinogradarstvo i vinarstvo na razinu globalne prepoznatljivosti. S istim zadatkom – samo u području tehnologije – djeluje naša udruga ICT Istra. Zadovoljstvo nam je sklopiti ovo partnerstvo te se veselimo razmjeni znanja, iskustava i dobrih praksi sektorskog udruživanja, čega je Vinistra izvrstan primjer“, istaknuo je Dean Verbanac, predsjednik ICT Istre, neprofitne udruge IT stručnjaka.
Osnovana prije pet godina u Puli, udruga okuplja 33 članice iz čitave Istre s više od tisuću zaposlenih i studenata. Suradnja s Vinistrom uključuje zajedničke aktivnosti na digitalnoj promociji istarskih vina i vinara, edukacije o inovativnim tehnološkim rješenjima te projekte koji povezuju lokalne proizvođače s ICT sektorom radi povećanja njihove konkurentnosti na globalnom tržištu.
Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre sporazum je potpisao nakon povratka s Decanter Fine Wine Encountera u Londonu, jednog od najuglednijih svjetskih vinskih događaja. Na ovom prestižnom događanju Vinistra se predstavlja drugu godinu s 16 vina po izboru Caroline Gilby, renomirane vinske stručnjakinje s titulom Master of Wine.
Osim promocije i prezentacije vina u Londonu, predstavnici udruge Vinistra ove su jeseni sudjelovali i na Malvasia Festivalu održanom u grčkoj Monemvasiji. Tamo su se istarska vina predstavljena u okviru šireg europskog povezivanja regija koje dijele tradiciju i ljubav prema malvaziji. U ovaj projekt uključene su vinske regije iz Italije, Španjolske, Portugala, Grčke te Hrvatske.
„Nastupi u Londonu i Monemvasiji dodatno su učvrstili poziciju naše udruge i naših članova na dinamičnoj međunarodnoj vinskoj sceni. Vinistra s ponosom nastavlja međunarodnu promociju istarskog vinarstva, spajajući tradiciju, inovaciju i globalnu prepoznatljivost, a u tome će nam pomoći i nova era digitalizacije koju otvaramo suradnjom s ICT Istrom“, rekao je Luka Rossi te najavio nikad raniji početak prijava za 32. Vinistrino ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića 17. Svijet malvazija.
„Prijave su otvorene od 17. studenog, a zatvaraju se 18. ožujka, ocjenjivanja organiziramo u tjednu od 13. do 17. travnja u hotelu Parentium Plava Laguna u Poreču, a nakon toga se od 8. do 10. svibnja družimo u porečkoj dvorani Žatika na 32. Vinistri“, poručuje predsjednik udruge Vinistra.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije Vinistra

Lovci u Sisku slavili sv. Huberta, zaštitnika lovstva Više od 1000 lovaca i lovkinja iz cijele Hrvatske okupilo se 9.studenog 2025. u Sisku u kojem je održana XVI. zajednička proslava spomendana Svetog Huberta, zaštitnika lovaca i lovstva.... Više [+]

Lovci u Sisku slavili sv. Huberta, zaštitnika lovstva

Više od 1000 lovaca i lovkinja iz cijele Hrvatske okupilo se 9.studenog 2025. u Sisku u kojem je održana XVI. zajednička proslava spomendana Svetog Huberta, zaštitnika lovaca i lovstva. Misno slavlje održano je u Bazilici sv. Kvirina, a predvodio ga je mons. dr. Vlado Košić, biskup sisački. Manifestacija je održana u organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Kaniški tom prigodom istaknuo je kako je hrvatski lovac u fokusu, što je i smisao novog Zakona o lovstvu, jer će lovcima maksimalno olakšati djelovanje.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je među ostalim.
“Republika Hrvatska ima 5,4 milijuna hektara lovišta, 314 državnih, 800 županijskih i 3 privatna lovišta što je izrazito veliko bogatstvo kojima upravljaju naši lovci Novi Zakon o lovstvu kojem je isključiv smisao zaštita domicilnih lovačkih udruga na način da se ugovor o zakupu koncesija daje na 20 godina i automatski produljuje ukoliko su ispunjene sve propisane obveze. Kad je riječ o afričkoj svinjskoj kugi, od sredine srpnja u pet je slavonskih županija odstrijeljeno gotovo 10 000 svinja."

„Čestitam svim lovcima dan Vašeg nebeskog zaštitnika Svetog Huberta, a lovcima u županiji obećavam produljenje zakupa pod istim uvjetima na 10 godina“, rekao je Ivan Celjak, župan Sisačko-moslavačke županije.

Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić čestitao je Hrvatskom lovačkom savezu obilježavanje 100. godišnjice kontinuiranog rada na čuvanju naše prirode, divljači i tradicije duboko ukorijenjene u našem identitetu.

Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza pohvalio je odličnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Ministarstvom unutarnjih poslova.

„S resornim ministarstvom surađivali smo na unaprjeđenju brojnih odredbi Zakona o lovstvu koji ubrzo ide u saborsku proceduru. Ovim putem zahvalio bih se i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, koji nam se danas pridružio u Sisku na svetoj misi, a s kojim intenzivno surađujemo na novom Zakonu o oružju koji će biti na dobrobit svih lovaca“, kazao je Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza. Osvrnuo se i na rezultate odstrjela divljih svinja naglasivši kako trenutno nema novih žarišta, a maksimalni angažman hrvatskih lovaca i dugogodišnje pridržavanje svih propisanih sigurnosnih mjera doprinijele su učinkovitom suzbijanju širenja virusa afričke svinjske kuge.

Vlado Kireta, predsjednik Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije rekao je kako Sisačko-moslavačka županija broji 3000 lovaca te se zahvalio Gradu Sisku na podršci, ali i Sisačko-moslavačkoj županiji koja im je omogućila produženje ugovora lovozakupa pod istim uvjetima i sljedećih 10 godina.

Pripremio: Tomislav Radić

Mjehurići u Princessu Sparkling Wine Fest Croatia, domaći festival posvećen pjenušcima, održan je 7. i 8. studenog 2025. u Princess centru u Jastrebarskom. U dva festivalska dana, oko 700 posjetitelja imali su priliku kušati 80 uzoraka pjen... Više [+]

Mjehurići u Princessu
Sparkling Wine Fest Croatia, domaći festival posvećen pjenušcima, održan je 7. i 8. studenog 2025. u Princess centru u Jastrebarskom. U dva festivalska dana, oko 700 posjetitelja imali su priliku kušati 80 uzoraka pjenušaca, upoznati 26 domaćih i stranih izlagača, prisustvovati na pet radionica, 4 panel rasprave, uživati u vrhunskoj gastronomiji, zabaviti se uz živu glazbu, koktelske interpretacije pjenušaca i fotografirati u posebnom photobox kutku.
Festival su obilježila gostovanja Master Sommeliera Stefana Neumanna i Tonyja Lecurouxa, koji su, uz Suwija Zlatića, Sandi Parisa i Antonija Gregorića, vodili stručne radionice poput Grower vs Big House, Bubbles of the World i Master Blind Tasting.
U jutarnjem dijelu oba festivalska dana održane su panel rasprave za profesionalce i ugostitelje, s temama od tržišnog statusa pjenušavih vina do njihove primjene u gastronomiji.
Zahvaljujući suradnji s udrugom JRE Hrvatska i partnerom METRO, posjetitelji su imali priliku uživati u jelima pet hrvatskih chefova, uključujući restorane Korak, San Rocco, Boškinac, LD Korčula i Kala.
Festival nije bio samo eno-gastro događanje. Old Pilots kokteli, koje je miksao nagrađivani barmen Darko Uremović za sve koji su željeli mjehuriće u nešto drugačijem izdanju.
Posjetitelji su uživali u četiri signature koktela destilerije Old Pilots a u programu su sudjelovala i tri live benda. Održana je i posebna Tipsy live podcast emisija, a za uspomenu su ostale stotine fotografija iz službenog photoboxa a bile su i nove festivalske majice.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Angela Radić

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić

Martinje u Sv. Ivanu Zelini Martinje, u Sv. Ivanu Zelini na Trgu Ante Starčevića počinje 8. studenog 2025. u 11 sati Martinje uvod u božićno vrijeme: mirisi vina i hrane, dobra glazba i zagrijavanje za dan sv. Martina. Za posjetitelje bit ć... Više [+]

Martinje u Sv. Ivanu Zelini

Martinje, u Sv. Ivanu Zelini na Trgu Ante Starčevića počinje 8. studenog 2025. u 11 sati Martinje uvod u božićno vrijeme: mirisi vina i hrane, dobra glazba i zagrijavanje za dan sv. Martina. Za posjetitelje bit će puno glazbe, tradicionalno krštenje mošta uz preštimanog i veleučenog martinjskog biškupa te zelinske vinare i Udrugu vinara i vinogradara “Brina” koja kuha kobasice i toči mlado zelinsko vino! Što se glazbe tiče nastupit će tamburaški bend “Fini dečki”.
Uz Sv. Ivan Zelinu, u sklopu projekta In cultura veritas, sudjeluje Zagrebačka županija, Jastrebarsko i Samobor koji su pripremili i ove godine bogat program.
. Došel bu sveti Martin! On ga bu krstil, ti ga buš pil!
Za dodatne informacije tzg@zelina.hr

Pripremio: Tomislav Radić