Tomislav Radić

Tomislav Radić

Izbori za sva tijela Hrvatske poljoprivredne komore

Hrvatska poljoprivredna komora u prvom tromjesečju ove godine održat će izbore za sva tijela HPK. Na izborima za HPK pravo glasa imaju svi članovi Komore a na Izborima će se birati Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Predsjedništvo, Nadzorni odbor, Sud časti. Objavljeno je to na konferenciji za novinare HPK koja je održana 9. siječnja 2026. godine u Zagrebu.
Izbori za tijela Hrvatske poljoprivredne komore počinju ovog mjeseca i traju tri do pet mjeseci. Biraju se tijela Komore – Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Predsjedništvo, Nadzorni odbor, Sud časti. Na Izborima mogu sudjelovati svi članovi Komore, obavezni i dobrovoljni, a to je oko 70.000 članova sa pravom glasa. Da bi sudjelovao na izborima poljoprivrednika mora biti član Hrvatske poljoprivredne komore i imati valjanu e-mail adresu, istaknuto je na konferenciji za novinare na kojoj su predstavnici HPK pozvali svoje članstvo da se aktivno uključi u ovogodišnje Izbore.
„ Pred nama su izazovna vremena, posebice u kontekstu dolaska nove ZPP od 2028. godine koja najavljuje rezanje novca za poljoprivredu, što je ogroman problem za sve poljoprivrednike Hrvatske i EU. Zato nam na čelnim pozicijama i tijelima Komore trebaju ljudi sa znanjem, integritetom, iskustvom i voljom da artikuliraju i kreiraju rješenja za sve problem hrvatskih poljoprivrednika – kako na nacionalnoj, tako i EU razini“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Jakopović je objasnio kako se izbori provode elektronskim putem i to putem platforma FairVotes, koja je namijenjena za provođenje elektroničkog glasanja, a koja je jednostavna i sigurna. Svaki član komora evidentiran na dan 31.listopada 2025. godine na svoju e-mail adresu dobiva prvo upite o glasanju, dok će prije toga biti provedena validacija e-mailova.
Kada završe rokovi za kandidiranje i prigovore u određeno vrijeme na e-mailove birača stiže elektronički glasački listić, koji je zaštićen sigurnosnim protokolima i kodovima te se može glasovati samo jednom. Taj listić se veže na određeni e-mail, odnosno na MIBPG i može se iskoristiti samo jednom.
Prema važećim pravilnicima HPK, Skupština se na elektroničkim izborima bira već u veljači, dok će se Upravni odbor i Predsjednik birati potkraj ožujka, na izbornoj Skupštini. Nakon toga se Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Sud časti, biraju na prvoj sljedećoj Skupštini, koju saziva novo izabrani Predsjednik.
Iz HPK ističu kako su sve informaciju o Izborima 2026. raspoložive na web stranici Komore i preporuka poljoprivrednicima je da prate objave kako bi dobili pravovaljane informacije o tijeku izbora.
„Obavijest o početku je već bila poslana na mailove, ali puno ljudi ne otvara mailove ili ne koriste e-mailove. Zato je web stranica najsigurniji način praćenja jer se sve informacije pravovremeno objavljuju“, kazao je Jakopović.
Iz HPK naglašavaju kako su sve informacije o uvjetima kandidiranja za tijela HPK navedene u Pravilniku o provođenju izbora. Pravilni će također biti uskoro na web stranici, te će biti određeni i rokovi za sve izborne aktivnosti.
Primjerice, kandidat za Predsjednika HPK mora biti član Komore, te mora priložiti obrasce koje je utvrdilo izborno povjerenstvo pri čemu mora imati plaćenu članarinu, dok primjerice formalno obrazovanje nije uvjet. Izbori za predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore provode se tako da članovi Skupštine, na Izbornoj skupštini, s liste predloženih kandidata, sukladno članku 22. Statuta HPK, tajnim glasovanjem biraju predsjednika Komore.
Iz HPK ističu kako obvezni članovi mogu sudjelovati na izborima i bez plaćene članarine (a za kandidiranje je plaćena članarina obavezno), dok je za dobrovoljne članove plaćanje članarine ionako uvjet da postanu članovi Komore.
„Izborna promidžba počinje danom objave prihvaćenih kandidata, a završava 24 sata prije početka glasanja. Kandidati mogu provoditi svoje kampanje kako žele, HPK ne ograničava niti uvjetuje kampanje. Ipak pozivamo sve kandidate na fair play komunikaciju i nadamo se da će tako i biti, te da ćemo izabrati najbolje među poljoprivrednim proizvođačima“, kazao je Jakopović.
U Pravilniku za provođenje izbora navedeni su i brojevi članova po županijama, te brojevi predstavnika u Skupštini sukladno odredbama Statuta. Prema najavi izborna skupština se planira potkraj ožujka i tada će biti formirana nova Skupština.

Pripremio: Tomislav Radić

Izbori za sva tijela Hrvatske poljoprivredne komore 
 
 Hrvatska poljoprivredna komora u prvom tromjesečju ove godine održat će izbore za sva tijela HPK. Na izborima za HPK pravo glasa imaju svi članovi Komore a na Izborima će se birati Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Predsjedništvo, Nadzorni odbor, Sud časti. Objavljeno je to na konferenciji za novinare HPK koja je održana 9. siječnja 2026. godine u Zagrebu. 
 Izbori za tijela Hrvatske poljoprivredne komore počinju ovog mjeseca i traju tri do pet mjeseci. Biraju se tijela Komore – Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Predsjedništvo, Nadzorni odbor, Sud časti. Na Izborima mogu sudjelovati svi članovi Komore, obavezni i dobrovoljni, a to je oko 70.000 članova sa pravom glasa. Da bi sudjelovao na izborima poljoprivrednika mora biti član Hrvatske poljoprivredne komore i imati valjanu e-mail adresu, istaknuto je na konferenciji za novinare na kojoj su predstavnici HPK pozvali svoje članstvo da se aktivno uključi u ovogodišnje Izbore.
 „ Pred nama su izazovna vremena, posebice u kontekstu dolaska nove ZPP od 2028. godine koja najavljuje rezanje novca za poljoprivredu, što je ogroman problem za sve poljoprivrednike Hrvatske i EU. Zato nam na čelnim pozicijama i tijelima Komore trebaju ljudi sa znanjem, integritetom, iskustvom i voljom da artikuliraju i kreiraju rješenja za sve problem hrvatskih poljoprivrednika – kako na nacionalnoj, tako i EU razini“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
 Jakopović je objasnio kako se izbori provode elektronskim putem i to putem platforma FairVotes, koja je namijenjena za provođenje elektroničkog glasanja, a koja je jednostavna i sigurna. Svaki član komora evidentiran na dan 31.listopada 2025. godine na svoju e-mail adresu dobiva prvo upite o glasanju, dok će prije toga biti provedena validacija e-mailova. 
 Kada završe rokovi za kandidiranje i prigovore u određeno vrijeme na e-mailove birača stiže elektronički glasački listić, koji je zaštićen sigurnosnim protokolima i kodovima te se može glasovati samo jednom. Taj listić se veže na određeni e-mail, odnosno na MIBPG i može se iskoristiti samo jednom.
 Prema važećim pravilnicima HPK, Skupština se na elektroničkim izborima bira već u veljači, dok će se Upravni odbor i Predsjednik birati potkraj ožujka, na izbornoj Skupštini. Nakon toga se Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Sud časti, biraju na prvoj sljedećoj Skupštini, koju saziva novo izabrani Predsjednik.
 Iz HPK ističu kako su sve informaciju o Izborima 2026. raspoložive na web stranici Komore i preporuka poljoprivrednicima je da prate objave kako bi dobili pravovaljane informacije o tijeku izbora. 
 „Obavijest o početku je već bila poslana na mailove, ali puno ljudi ne otvara mailove ili ne koriste e-mailove. Zato je web stranica najsigurniji način praćenja jer se sve informacije pravovremeno objavljuju“, kazao je Jakopović. 
 Iz HPK naglašavaju kako su sve informacije o uvjetima kandidiranja za tijela HPK navedene u Pravilniku o provođenju izbora. Pravilni će također biti uskoro na web stranici, te će biti određeni i rokovi za sve izborne aktivnosti. 
 Primjerice, kandidat za Predsjednika HPK mora biti član Komore, te mora priložiti obrasce koje je utvrdilo izborno povjerenstvo pri čemu mora imati plaćenu članarinu, dok primjerice formalno obrazovanje nije uvjet. Izbori za predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore provode se tako da članovi Skupštine, na Izbornoj skupštini, s liste predloženih kandidata, sukladno članku 22. Statuta HPK, tajnim glasovanjem biraju predsjednika Komore. 
 Iz HPK ističu kako obvezni članovi mogu sudjelovati na izborima i bez plaćene članarine (a za kandidiranje je plaćena članarina obavezno), dok je za dobrovoljne članove plaćanje članarine ionako uvjet da postanu članovi Komore.
 „Izborna promidžba počinje danom objave prihvaćenih kandidata, a završava 24 sata prije početka glasanja. Kandidati mogu provoditi svoje kampanje kako žele, HPK ne ograničava niti uvjetuje kampanje. Ipak pozivamo sve kandidate na fair play komunikaciju i nadamo se da će tako i biti, te da ćemo izabrati najbolje među poljoprivrednim proizvođačima“, kazao je Jakopović. 
 U Pravilniku za provođenje izbora navedeni su i brojevi članova po županijama, te brojevi predstavnika u Skupštini sukladno odredbama Statuta. Prema najavi izborna skupština se planira potkraj ožujka i tada će biti formirana nova Skupština. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 dan

Tomislav Radić
prije 4 dana

Teran Bertoša najbolji 
 Decanter u najnovijem izdanju objavio rezultate regionalnog ocjenjivanja na kojem su sudjelovala vina iz 13 zemalja jugoistočne Europe. Briljirali su članovi Vinistre. Pet istarskih vina je među najboljima
 Hrvatska vinska scena još je jednom potvrdila vrhunsku kvalitetu na međunarodnoj razini. U kušanju vina u organizaciji Decantera, istarski Teran Robija Bertoše iz 2021. proglašen je najboljim vinom jugoistočne Europe.
 Pobjedu je odnio među 160 uzoraka iz 13 zemalja jugoistočne Europe. Decanterovi ocjenjivači kušali su vina iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Kosova, Moldove, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Slovenije i Srbije, a Teran Bertoša osvojio je 96 od mogućih stotinu bodova.
 Poseban fokus regionalnog kušanja bio je na crnim vinima i autohtonim sortama. Boje Hrvatske branilo je 37 uzoraka, a osim najboljeg, naša je zemlja imala još četiri vina s visokih 95 bodova, sva četiri iz Istre – Teran Deklić iz 2022., Enoist III. iz 2022., Clai Baracija Refošk iz 2022. i Kabola Amfora Teran iz 2020.
 Čak je 12 hrvatskih vina dobilo ocjenu od 90 do 94 boda, što prema Decanterovim standardima odgovara srebrnoj medalji i potvrđuje kontinuirano visoku razinu kvalitete domaće vinske produkcije.
 „Iznimno me veseli ovo priznanje. Doživljavam ga kao potvrdu kvalitete Istre kao vinske regije, ali i kao potvrdu kvalitete istarskog terana kao iznimne sorte ogromnog potencijala. Riječ je o vinu koje snažno prenosi karakter istarske zemlje, a ova visoka ocjena dokaz je da autohtone istarske sorte mogu parirati najboljim vinima svijeta“, izjavio je Robi Bertoša, vinar iz Motovuna, gradića poznatog po vrhunskim teranima.
 S njim se suglasio i Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre, istaknuvši kako istarska vina pripadaju samom vrhu globalne vinske scene.
 „Višegodišnje partnerstvo s Decanterom omogućilo je da se kvaliteta naših autohtonih sorti ocjenjuje u najrelevantnijem međunarodnom kontekstu, a naši vinari kontinuirano osvajaju najviše ocjene. Kroz stratešku suradnju s Decanterom Vinistra sustavno radi na međunarodnoj promociji istarskih i hrvatskih vina, s posebnim naglaskom na autohtone sorte i Istru kao atraktivnu vinsku regiju. Rezultati ovog kušanja dodatno pozicioniraju Hrvatsku kao jednu od najuzbudljivijih vinskih zemalja regije“, rekao je Rossi.
 Pripremio: Tomislav Raić
 Foto: Merlo De Graia

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Vina Bregovite Hrvatske ulaze u vrhunsku gastronomiju
 
 Vina Središnje bregovite Hrvatske dosegnula su kvalitetu koja im otvara vrata najboljih hrvatskih restorana. Složili su se oko toga ugostitelji, sommelieri, distributeri pića i vinari okupljeni na Wine Gali Bregovite Hrvatske koja je održana u restoranu Mano2.
 „Zagrebačka se gastronomska scena razvija krupnim koracima, a vinari Središnje bregovite Hrvatske imaju joj što ponuditi. Vina te vinske regije zabljesnula su u proteklih pet godina, no još uvijek su nedovoljno zastupljena u zagrebačkim restoranima i vinotekama te na drugim prodajnim mjestima. Vrijeme je da se ta nepravda ispravi“, kazao je sommelier Darko Lugarić.
 Na predstavljanju vina Bregovite Hrvatske ugostitelji i voditelji vinoteka upoznali su dvadeset vina.
 „Željeli smo dočarati širinu naših vina i različitost njihove stilistike. Svojim se vinima naslanjamo na svjetske trendove, koristimo novu tehnologiju i enološko znanje, ali ona su i odraz našeg terroira te kreativnosti naših vinara. Najčešće se naša vina opisuju kao lagana i lepršava, no ovim smo događajem željeli pokazati da ona daju odgovor čak i na najveće izazove koje pred njih stavlja suvremena gastronomija. Predstavili smo naše bogatstvo pjenušaca, vina autohtonih sorti škrlet i pušipel, bijelih vina aromatičnih internacionalnih sorti te upečatljivih crnih vina. Sve smo zaokružili pričom o našim predikatnim vinima“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
 
 Uz vina su poslužena jela koja je kreirao chef Hrvoje Kroflin.
 
 „Misli globalno, ali jedi i pij lokalno! To bi nam trebala biti misao vodilja! Vrhunska jela trebaju pratiti vina iznimne kvalitete. Vinske karte trebaju isticati izvrsnost, ali i autentičnost. Bregovita Hrvatska nudi im oboje“, kazao je vinski stručnjak Saša Špiranec.
 Vinari su govoreći o svojim vinima istaknuli i značajke svojih vinarija. Središnjom bregovitom Hrvatskom dominiraju obiteljske vinarije među kojima se neke opisuju i kao boutique vinarije. To znači da one ne proizvode ogromne količine vina, ali da ono što proizvode, ima jedinstven potpis. Vinari se nadaju da će ugostitelji to prepoznati te da će vinima u svojim vinskim kartama dati posebno mjesto.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Matej Ščavničar

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Prebožićno kušanje vina u vinariji Juris
 
 U vinariji Juris predstavljen je Chardonnay Reserva 2021. To složeno vino predstavlja interpretaciju chardonnaya, pomičući granice bijelog vinarstva u regiji Podunavlja. Odležalo je 24 mjeseca u novim bačvama slavonskog hrasta, pružajući slojevitost, teksturu i potencijal za daljnje dozrijevanje u boci. Vino prolazi 10 dana maceracije na kožicama, što mu daje zlatnu nijansu s jasnim narančastim odsjajem. Taj produljeni kontakt s kožicama povećava njegovu složenost, dodajući teksturalnu dubinu. Nakon fermentacije, prebacuje se u nove 500 L bačve slavonskog hrasta (srednje paljenje), gdje se spontano odvija malolaktička fermentacija. Nakon dvije godine odležavanja u drvu, vino se prebacuje u inox spremnike na 90 dana prije punjenja u boce . Arome su pečenih marelica, sušene kore citrusa, bijelog cvijeća i začinskog meda, protkane notama tostiranih badema, vanilije i suptilnog dima iz hrasta. Dugi završetak otkriva razvijene tercijarne note koje će se s godinama dodatno obogatiti. Poslužiti na temperaturi između 11 i 13 °C.Istočna Kontinentalna Hrvatska, Đakovačko vinogorje, 13,50 % alk
 Kušala se i Graševina Reserva 2022 iz vinogorja Hrvatskog Podunavlja, koja balansira sortnu čistoću, utjecaj hrasta i složenost dozrijevanja. Vino je proizvedeno od 100 % graševine, fermentirano i potom pretočeno s grubog taloga u nove bačve od 500 L slavonskog hrasta (srednje paljenje). U drvetu se odvija malolaktična fermentacija, nakon čega slijedi 12 mjeseci odležavanja u bačvama. Prije punjenja, vino se kupažira s neodležanim dijelom graševine u inoxu tijekom 30 dana, što osigurava sklad i eleganciju. Rezultat je svijetlozlatno vino s bogatim aromama zrelog koštuničavog voća, citrusa i nježnih cvjetnih nota, koje se isprepliću s nijansama vanilije i tostiranih badema iz hrasta. Na nepcu svježe, ali zaokruženo, uz živahnu kiselinu koja vodi prema dugom, mineralnom završetku. Poslužiti na temperaturi između 12 i 14 °C. 
 Pripremio : Tomislav Radić
 snimke: Angela Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

PREDSTAVLJENE VINSKE ZVIJEZDE ZA BOŽIĆ 2025

PR:Marija Vukelić
Foto: Matej Marjanović / Julio Frangen

U zagrebačkom kafiću PRI NAMI 18. prosinca 2025. proglašeni su pobjednici blagdanskog ocjenjivanja vina projekta VINSKE ZVIJEZDE

Ocjenjivanje je bilo podijeljeno u 3 kategorije: pjenušava ružičasta, pjenušava bijela i vina s ostatkom šećera. Vina je ocjenjivala komisija u sastavu: Željko Gregorić, enolog, vinar; Miha Istenič, vinar: Toni Arbunić, sommelier, Darko Lugarić, sommelier; Karla Merćep i Petra Mila Glavan, studentice završne godine Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednica komisije bila je Marija Vukelić, voditeljica ocjenjivanja. Šampion ocjenjivanja je viški prošek Ivčević s 95 bodova. U kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolji je bio CODE Black Galić s 94 boda, a u kategoriji ružičastih pjenušavih vina pobijedio je Slamićev Didin san osvojivši 90,2 boda.
Kako i priliči blagdanskom raspoloženju i osvrtu na proteklu godinu, bio je prigoda da se u Zagrebu pobjednička vina javno predstave stručnoj publici, suradnicima i partnerima časopisima te predstavnicima medija uz nazočnost najbolje ocijenjenih vina i vinara: braća Antonio i Frane došli su s Visa ponuditi Prošek 2017, Luka Slamić iz Tisna nudio je svoj ružičasti pjenušac Didin san od Grenachea, a vinarija Galić donijela je na kušanje CODE Black. Uz njih su uzvanici dodatno uživali u baranjskom bijelom Sauvignonu Limited Edition Josić, istarska vinarija Radoš predstavila je svoj pjenušac Mio Blanc i Muškat žuti, Vislander je donio viške vugave, gin i rakiju od rogača, a Burnum pjenušac od babića, Cuvée crni i desertno vino. Iznenađenje su bila francuska vina sa slovenske adrese – vinarija Renesansa iz blizine Maribora donijela je svoj Chardonnay 2022 burgunskoga stila koji je ponudila sa sirom comté.
Kušanje vina pratila su jela, od domaćih narezaka iz baranjskog restorana Josić, preko tajlandske kuhinje zagrebačkog restorana Thai me up do balzamičnih octova od maraške i smokve OPG-a Matulić s Pašmana. Iznenađenje za ljubitelje mesnih zalogaja bili su čvarci Dr. Pigley uz pjenušce. Odabir blagdanskih slastica bio je teroarski: uz muškat Radoš kušale su se istarske kroštule, a uz viški prošek bili su viški cviti.
Prvi hrvatski digitalni vinski časopis Vinske zvijezde, koji je, od svojih početaka, 1. ožujka 2024. do danas izdao 13 brojeva. ”Nastao je proširivši se od istoimenoga vinskog ocjenjivanja na interaktivnu platformu, koja se i dalje bazira na najbolje ocijenjenim vinima, uz mnogo dodatnih vinskih i povezanih tema i rubrika ” – naglasila je glavna urednica Marija Vukelić. Predstavljen je uz partnere i suradnike najnoviji broj, Sretan Božić 2025. koji, uz digitalno ima i tiskano izdanje za B2B partnere. Iz sadržaja su izdvojene blagdanske rubrike: ocjenjivanje blagdanskih vina, čestitke vinara i partnera (Auric Barrels, Vineyard Angel, Bumbar, Damir Drago Režek vina, TZ Jastrebarsko, Francuske delicije – Voilà, Royal Hill, OPG Matulić, Fever Tree & Miva Galerija vina, Vislander, TZ Međimurje, Thai Me Up, HTZ); Čokoladne mušice; Sir i vino; Masline i maslinarenje. Sretan Božić i Novu 2026. godinu poželio je i Grozdek, glavno junak jedinog hrvatskog vinskog stripa!
Časopis se primarno distribuira putem newslettera na mailing liste koje uključuju HoReCa & B2B sektor; vinare i vinogradare, maslinare, turističke zajednice i agencije te vinoljupce i vinoznalce. Digitalni časopis je besplatan za čitatelje na platformi issuu, a tiskani brojevi od 2026. moći će se nabaviti putem pretplate. Organizatori su najavili novo ocjenjivanje potkraj siječnja, a sljedeći broj digitalnog časopisa s temom Ljubavnih vina - početkom veljače.
Pripremio: Tomislav Radić

PREDSTAVLJENE VINSKE ZVIJEZDE ZA BOŽIĆ 2025
 
 PR:Marija Vukelić
 Foto: Matej Marjanović / Julio Frangen
 
 U zagrebačkom kafiću PRI NAMI 18. prosinca 2025. proglašeni su pobjednici blagdanskog ocjenjivanja vina projekta VINSKE ZVIJEZDE 
 
 Ocjenjivanje je bilo podijeljeno u 3 kategorije: pjenušava ružičasta, pjenušava bijela i vina s ostatkom šećera. Vina je ocjenjivala komisija u sastavu: Željko Gregorić, enolog, vinar; Miha Istenič, vinar: Toni Arbunić, sommelier, Darko Lugarić, sommelier; Karla Merćep i Petra Mila Glavan, studentice završne godine Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednica komisije bila je Marija Vukelić, voditeljica ocjenjivanja. Šampion ocjenjivanja je viški prošek Ivčević s 95 bodova. U kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolji je bio CODE Black Galić s 94 boda, a u kategoriji ružičastih pjenušavih vina pobijedio je Slamićev Didin san osvojivši 90,2 boda.
 Kako i priliči blagdanskom raspoloženju i osvrtu na proteklu godinu, bio je prigoda da se u Zagrebu pobjednička vina javno predstave stručnoj publici, suradnicima i partnerima časopisima te predstavnicima medija uz nazočnost najbolje ocijenjenih vina i vinara: braća Antonio i Frane došli su s Visa ponuditi Prošek 2017, Luka Slamić iz Tisna nudio je svoj ružičasti pjenušac Didin san od Grenachea, a vinarija Galić donijela je na kušanje CODE Black. Uz njih su uzvanici dodatno uživali u baranjskom bijelom Sauvignonu Limited Edition Josić, istarska vinarija Radoš predstavila je svoj pjenušac Mio Blanc i Muškat žuti, Vislander je donio viške vugave, gin i rakiju od rogača, a Burnum pjenušac od babića, Cuvée crni i desertno vino. Iznenađenje su bila francuska vina sa slovenske adrese – vinarija Renesansa iz blizine Maribora donijela je svoj Chardonnay 2022 burgunskoga stila koji je ponudila sa sirom comté. 
 Kušanje vina pratila su jela, od domaćih narezaka iz baranjskog restorana Josić, preko tajlandske kuhinje zagrebačkog restorana Thai me up do balzamičnih octova od maraške i smokve OPG-a Matulić s Pašmana. Iznenađenje za ljubitelje mesnih zalogaja bili su čvarci Dr. Pigley uz pjenušce. Odabir blagdanskih slastica bio je teroarski: uz muškat Radoš kušale su se istarske kroštule, a uz viški prošek bili su viški cviti. 
 Prvi hrvatski digitalni vinski časopis Vinske zvijezde, koji je, od svojih početaka, 1. ožujka 2024. do danas izdao 13 brojeva. ”Nastao je proširivši se od istoimenoga vinskog ocjenjivanja na interaktivnu platformu, koja se i dalje bazira na najbolje ocijenjenim vinima, uz mnogo dodatnih vinskih i povezanih tema i rubrika ” – naglasila je glavna urednica Marija Vukelić. Predstavljen je uz partnere i suradnike najnoviji broj, Sretan Božić 2025. koji, uz digitalno ima i tiskano izdanje za B2B partnere. Iz sadržaja su izdvojene blagdanske rubrike: ocjenjivanje blagdanskih vina, čestitke vinara i partnera (Auric Barrels, Vineyard Angel, Bumbar, Damir Drago Režek vina, TZ Jastrebarsko, Francuske delicije – Voilà, Royal Hill, OPG Matulić, Fever Tree & Miva Galerija vina, Vislander, TZ Međimurje, Thai Me Up, HTZ); Čokoladne mušice; Sir i vino; Masline i maslinarenje. Sretan Božić i Novu 2026. godinu poželio je i Grozdek, glavno junak jedinog hrvatskog vinskog stripa! 
 Časopis se primarno distribuira putem newslettera na mailing liste koje uključuju HoReCa & B2B sektor; vinare i vinogradare, maslinare, turističke zajednice i agencije te vinoljupce i vinoznalce. Digitalni časopis je besplatan za čitatelje na platformi issuu, a tiskani brojevi od 2026. moći će se nabaviti putem pretplate. Organizatori su najavili novo ocjenjivanje potkraj siječnja, a sljedeći broj digitalnog časopisa s temom Ljubavnih vina - početkom veljače.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Dodijeljeno više od 620.000 eura za jačanje kadrova u turizmu
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je dvije odluke s ciljem promocije zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranja mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Odluke su donesene temeljem provedenih javnih poziva, a odnose se na promociju i jačanje kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam te poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije, a njima će biti dodijeljeno 392.460,00 eura za stipendiranje 211 novih stipendista te 229.333,83 EUR eura za 27 projekata srednjih strukovnih, umjetničkih i mješovitih škola u turizmu u 2025. godini.
„Program stipendiranja provodimo od 2008. godine, a program promocije zanimanja od 2009. godine te na taj način s jedne strane omogućavamo kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu, a s druge jačamo kompetencije učenika srednjih strukovnih i umjetničkih škola i razvijamo svijest o mogućnostima razvoja karijere u turizmu. Kroz ove dvije aktivnosti osiguravamo mladima konkretnu potporu tijekom obrazovanja, ali i jasnu perspektivu zapošljavanja nakon završetka školovanja. Upravo kvalitetni i motivirani ljudi temelj su konkurentnog i održivog turizma“, istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina te dodao kako je kroz program stipendiranja dosad prošlo gotovo 3.000 stipendista, a sufinanciran je s više od 6,7 milijuna eura, dok je za program promocije zanimanja izdvojeno više od 1,2 milijuna eura za 312 projekata.
Podsjetimo, Program stipendiranja provodi se u suradnji s pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, uključujući hotele, kampove, restorane, barove, catering objekte, hostele i turističke agencije, pri čemu stipendisti tijekom obrazovanja obavljaju stručnu praksu, a nakon završetka školovanja zapošljavaju se kod poslodavca. Za školsku godinu 2025./2026. iskazan je interes za ukupno 211 novih stipendista, a temeljem donesene Odluke tripartitni ugovori potpisat će se s 42 poslodavca iz sektora ugostiteljstva i turizma. Na mjesečnoj razini iz državnog proračuna za stipendije će se izdvajati 39.246,00 eura, što na razini školske godine iznosi 392.460,00 eura.
Kada govorimo o Programu za promociju i jačanje kompetencija srednjih strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam sredstva se dodjeljuju za projekte koji su usmjereni na učenike osnovnih škola (aktivno/pasivno uključivanje), projekte koje su prijavile najmanje dvije škole partneri iz različitih obrazovnih sektora, te projekte koji uključuju i pridružene partnere iz javnog, privatnog i/ili civilnog sektora, a pridonose motiviranju mladih za rad u turizmu, podizanju razine svijesti kod učenika i nastavnika o turizmu kao multisektorskom resoru, povezivanju obrazovnih institucija i privatnog sektora, razvijanju timskog rada i projektnog načina razmišljanja kod učenika, razvijanju poduzetničkog duha kod učenika te promišljanju mladih o rješavanju najvažnijih izazova hrvatskog turizma.
Pripremio: Tomislav Radić

Dodijeljeno više od 620.000 eura za jačanje kadrova u turizmu
 Ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je dvije odluke s ciljem promocije zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranja mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Odluke su donesene temeljem provedenih javnih poziva, a odnose se na promociju i jačanje kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam te poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije, a njima će biti dodijeljeno 392.460,00 eura za stipendiranje 211 novih stipendista te 229.333,83 EUR eura za 27 projekata srednjih strukovnih, umjetničkih i mješovitih škola u turizmu u 2025. godini.
 „Program stipendiranja provodimo od 2008. godine, a program promocije zanimanja od 2009. godine te na taj način s jedne strane omogućavamo kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu, a s druge jačamo kompetencije učenika srednjih strukovnih i umjetničkih škola i razvijamo svijest o mogućnostima razvoja karijere u turizmu. Kroz ove dvije aktivnosti osiguravamo mladima konkretnu potporu tijekom obrazovanja, ali i jasnu perspektivu zapošljavanja nakon završetka školovanja. Upravo kvalitetni i motivirani ljudi temelj su konkurentnog i održivog turizma“, istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina te dodao kako je kroz program stipendiranja dosad prošlo gotovo 3.000 stipendista, a sufinanciran je s više od 6,7 milijuna eura, dok je za program promocije zanimanja izdvojeno više od 1,2 milijuna eura za 312 projekata.
 Podsjetimo, Program stipendiranja provodi se u suradnji s pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, uključujući hotele, kampove, restorane, barove, catering objekte, hostele i turističke agencije, pri čemu stipendisti tijekom obrazovanja obavljaju stručnu praksu, a nakon završetka školovanja zapošljavaju se kod poslodavca. Za školsku godinu 2025./2026. iskazan je interes za ukupno 211 novih stipendista, a temeljem donesene Odluke tripartitni ugovori potpisat će se s 42 poslodavca iz sektora ugostiteljstva i turizma. Na mjesečnoj razini iz državnog proračuna za stipendije će se izdvajati 39.246,00 eura, što na razini školske godine iznosi 392.460,00 eura.
 Kada govorimo o Programu za promociju i jačanje kompetencija srednjih strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam sredstva se dodjeljuju za projekte koji su usmjereni na učenike osnovnih škola (aktivno/pasivno uključivanje), projekte koje su prijavile najmanje dvije škole partneri iz različitih obrazovnih sektora, te projekte koji uključuju i pridružene partnere iz javnog, privatnog i/ili civilnog sektora, a pridonose motiviranju mladih za rad u turizmu, podizanju razine svijesti kod učenika i nastavnika o turizmu kao multisektorskom resoru, povezivanju obrazovnih institucija i privatnog sektora, razvijanju timskog rada i projektnog načina razmišljanja kod učenika, razvijanju poduzetničkog duha kod učenika te promišljanju mladih o rješavanju najvažnijih izazova hrvatskog turizma.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

-
Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu
Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
„U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.
Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.
„Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.
„Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak.

U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.
Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.
„Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin.
Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Boris Šćitar

-
 Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu 
 Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
 „U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima. 
 Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji. 
 „Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
 U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti. 
 Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima. 
 „Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak. 
 
 
 U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo. 
 Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama. 
 „Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin. 
 Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić. 
 U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Fotografije: Boris Šćitar

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU

Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb - Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.
Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima - bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi i sirevi.
Ovogodišnji Adventski ceker okuplja domaće proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine. Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.

Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda. „ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.
Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana Strancarić.
Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode. Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pripremio: Tomislav Radić

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU
 
 Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
 Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb - Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati. 
 Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima - bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.
 
 Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi i sirevi.
 Ovogodišnji Adventski ceker okuplja domaće proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine. Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.
 
 Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda. „ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić. 
 Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.
 „Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana Strancarić. 
 Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
 „Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode. Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU.
Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika.
Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu.
Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
„Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
„Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK.
Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
„Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar.
Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika.
Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge.
Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda.
Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet.

Pripremio: Tomislav Radić

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi
 
 Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU. 
 Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika. 
 Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu. 
 Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
 „Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
 „Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK. 
 Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
 „Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni  proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar. 
 Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika. 
 Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge. 
 Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda. 
 Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu

U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić.
Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., 2027. i 2028. godinu za Atlantski ocean i Sjeverno more, kvalificiranom većinom. Vijeće je , jednoglasno postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., kojom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za Sredozemno i Crno more.
Predsjedništvo je, pod točkom razno, izvijestilo ministre o trenutnom stanju vezano uz prijedlog o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj ribarskoj politici, Europskom paktu o oceanima i pomorskoj i akvakulturnoj politici Unije 2028.-2034.

Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., ovoga puta s posebnim naglaskom na inovacije i pojednostavljenje. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, kao i velika većina ostalih ministara, ponovio je stajalište da ZPP nakon 2027. mora ostati snažna, autonomna i koherentna zajednička politika EU-a, s posebnim i dostatnim proračunom te uz zadržavanje dosadašnje strukture. Ministri su pritom izrazili zabrinutost da bi uključivanje ZPP-a u jedinstveni fond ili jedinstveni nacionalni plan moglo dovesti do povećanja birokracije, gubitka jasnoće ciljeva i slabljenja zajedničke prirode politike, naglasivši važnost zadržavanja strukture dva stupa kao jamstva stabilnosti i predvidljivosti.

Ministar Vlajčić istaknuo je važnost daljnje primjene inovativnih rješenja i novih tehnologija radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz potrebu poticanja međusektorske suradnje, osobito u području digitalizacije i povezivanja ruralnih područja. Naglasio je da, unatoč značajnim ulaganjima u inovativne projekte u okviru ZPP-a, njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno vidljivi u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, posebno kod malih poljoprivrednih gospodarstava s ograničenim investicijskim potencijalom. U tom je kontekstu istaknuto da novi instrumenti financiranja u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebaju biti komplementarni ZPP-u, a ne njegova zamjena.

Mađarska je pod točkom razno upozorila na negativne trendove na europskom tržištu mliječnih proizvoda posljednjih nekoliko mjeseci, posebice na pad cijena sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je pozvala EK na aktivaciju mjera potpore za privatno skladištenje sira i mlijeka u prahu. Hrvatska je podržala inicijativu za uvođenje mjera koje pomažu stabilizirati tržište mlijeka i osigurati stabilne otkupne cijene te je naglasila da bi daljnje snižavanje cijena u EU dodatno oslabilo primarnu proizvodnju.

Predsjedništvo je informiralo Vijeće o trenutačnoj situaciji s postupkom usvajanja Uredbe o dobrobiti životinja prilikom prijevoza. Delegacije su izrazile podršku cilju postizanja visokog stupnja dobrobiti prilikom prijevoza, no zaključeno je da je potrebno nastaviti s radom na ovom prijedlogu kako bi sve zabrinutosti država bile uzete u obzir. Posebno je istaknuta važnost principa reciprociteta za treće države, kako bi se očuvala konkurentnost EU proizvoda u odnosu na uvozne proizvode.
Njemačka je, uz podršku 15 delegacija, prezentirala inicijativu o potrebi uvođenja maksimalne razine minerala i vitamina u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani te pozvala EK da rad po tom pitanju privede kraju u 2026. g., na što je EK najavila skori poziv za prikupljanje podataka o kojem će biti obaviješteni svi dionici.

Na margini Vijeća ministar Vlajčić održao je niz bilateralnih sastanaka među kojima i razgovor s grčkom delegacijom, vezano uz bilateralne odnose u ribarstvu te s Femke Marija Wiersmom nizozemskom ministricom poljoprivrede, ribarstva, sigurnosti opskrbe hranom i prirode, s kojom je razgovarao o modalitetima jačanja suradnje između dviju država.
Održan je i sastanak s visokom delegacijom udruženja Copa Cogeca na temu budućnosti proračuna EU i ZPP-a, a u susret ključnim razgovorima koji slijede na sastanku Europskog vijeća sljedeći tjedan.

Pripremio: Tomislav Radić

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu
 
 U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić.
 Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., 2027. i 2028. godinu za Atlantski ocean i Sjeverno more, kvalificiranom većinom. Vijeće je , jednoglasno postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., kojom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za Sredozemno i Crno more.
 Predsjedništvo je, pod točkom razno, izvijestilo ministre o trenutnom stanju vezano uz prijedlog o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj ribarskoj politici, Europskom paktu o oceanima i pomorskoj i akvakulturnoj politici Unije 2028.-2034.
 
 Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., ovoga puta s posebnim naglaskom na inovacije i pojednostavljenje. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, kao i velika većina ostalih ministara, ponovio je stajalište da ZPP nakon 2027. mora ostati snažna, autonomna i koherentna zajednička politika EU-a, s posebnim i dostatnim proračunom te uz zadržavanje dosadašnje strukture. Ministri su pritom izrazili zabrinutost da bi uključivanje ZPP-a u jedinstveni fond ili jedinstveni nacionalni plan moglo dovesti do povećanja birokracije, gubitka jasnoće ciljeva i slabljenja zajedničke prirode politike, naglasivši važnost zadržavanja strukture dva stupa kao jamstva stabilnosti i predvidljivosti.
 
 Ministar Vlajčić istaknuo je važnost daljnje primjene inovativnih rješenja i novih tehnologija radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz potrebu poticanja međusektorske suradnje, osobito u području digitalizacije i povezivanja ruralnih područja. Naglasio je da, unatoč značajnim ulaganjima u inovativne projekte u okviru ZPP-a, njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno vidljivi u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, posebno kod malih poljoprivrednih gospodarstava s ograničenim investicijskim potencijalom. U tom je kontekstu istaknuto da novi instrumenti financiranja u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebaju biti komplementarni ZPP-u, a ne njegova zamjena.
 
 Mađarska je pod točkom razno upozorila na negativne trendove na europskom tržištu mliječnih proizvoda posljednjih nekoliko mjeseci, posebice na pad cijena sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je pozvala EK na aktivaciju mjera potpore za privatno skladištenje sira i mlijeka u prahu. Hrvatska je podržala inicijativu za uvođenje mjera koje pomažu stabilizirati tržište mlijeka i osigurati stabilne otkupne cijene te je naglasila da bi daljnje snižavanje cijena u EU dodatno oslabilo primarnu proizvodnju.
 
 Predsjedništvo je informiralo Vijeće o trenutačnoj situaciji s postupkom usvajanja Uredbe o dobrobiti životinja prilikom prijevoza. Delegacije su izrazile podršku cilju postizanja visokog stupnja dobrobiti prilikom prijevoza, no zaključeno je da je potrebno nastaviti s radom na ovom prijedlogu kako bi sve zabrinutosti država bile uzete u obzir. Posebno je istaknuta važnost principa reciprociteta za treće države, kako bi se očuvala konkurentnost EU proizvoda u odnosu na uvozne proizvode.
 Njemačka je, uz podršku 15 delegacija, prezentirala inicijativu o potrebi uvođenja maksimalne razine minerala i vitamina u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani te pozvala EK da rad po tom pitanju privede kraju u 2026. g., na što je EK najavila skori poziv za prikupljanje podataka o kojem će biti obaviješteni svi dionici.
 
 Na margini Vijeća ministar Vlajčić održao je niz bilateralnih sastanaka među kojima i razgovor s grčkom delegacijom, vezano uz bilateralne odnose u ribarstvu te s Femke Marija Wiersmom nizozemskom ministricom poljoprivrede, ribarstva, sigurnosti opskrbe hranom i prirode, s kojom je razgovarao o modalitetima jačanja suradnje između dviju država.
 Održan je i sastanak s visokom delegacijom udruženja Copa Cogeca na temu budućnosti proračuna EU i ZPP-a, a u susret ključnim razgovorima koji slijede na sastanku Europskog vijeća sljedeći tjedan.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Đuro Japaric
prije 4 tjedna

Da li je ministar Vlajčić u Brislu rekao da KRŠI Izmjene zakona za državnu zemlju iz 2022 kojeg je KRŠILA i ministrica Vučković , pod čijim su Više [+]

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Ocjenjivanje frankovke
 Između 23 hrvatske frankovke prva je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. 
 Od Dunava do Sutle pa pokraj Save te od Drave do Mirne vinogradi su i vinarije iz kojih su stigli hrvatski uzorci na veliko ocjenjivanje frankovki u zagrebačkom Wine & Friends baru. Iz Istre su, naravno, bila pod lokalnim nazivom borgonja, a između 23 hrvatska vina od ove velike srednjoeuropske sorte 11 je ocjenjivača najboljom proglasilo baš istarsku. To je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. Vlasnik Paolo Agapito nazvao je vino prema riječima pokojnog djeda Milenka kako je borgonja poput rožolja, a to je lokalni naziv za liker od ruže. Što se hrvatskih vina tiče, drugo i treće najbolje ocijenjeno su iz slavonskih Feričanaca: Feravino Miraz Frankovka i Lingua Franka 2020. 
 Na ocjenjivanju su bila i vina iz Slovačke, Mađarske, fruškogorskog dijela Srbije, Austrije i Slovenije, dakle iz gotovo cijele nekadašnje Austrougarske monarhije. Nazivi sorte su prepoznatljivi na jezicima svih tih zemalja: frankovka je u Hrvatskoj i Srbiji, frankovka modrá u Slovačkoj, modra frankinja u Sloveniji, blaufränkisch u Austriji i kékfrankos u Mađarskoj. 
 U ukupno 66 uzoraka kušali su ocjenjivači prof. dr. Ivan Pejić, mr. Franjo Francem, Ina Bednar, Jana Koščec, Željko Suhadolnik, Ivan Dropuljić, Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Zoltán Győrffy, Tomo Jakopović i Darko Lugarić. Vina su posluživali organizatorica ocjenjivanja Ivana Pranjić, vinska promotorica s portala Cork Croatia i Ivan Štefanac iz vinarije Krauthaker. Najbolje ocijenjena, bolje i nego naša, bila su tri vina iz mađarskog Vilanja: Jackfall Kékfrankos 2020., Stier Pincészet Kékfrankos 2021. i Heumann Kékfrankos Reserve 2018. I prva je slovačka bila ispred hrvatske: Fyrmonia Kékfrankos Frankovka Modra 2022. 
 Nakon naše po ocjenama, najbolja slovenska, bila je Modra Frankinja 2022. vinarije Pinterič iz Bizeljskog, prva među austrijskima Kollwentz Blaufrankisch Leithakalk 2022. iz Gradišća, a iz Srbije Molovin Inat 2020. vinarije Vinčić s Fruške Gore. Poslije ocjenjivanja u LuMa Wine & Friends vinoteci, uživali su ocjenjivači u ručku koji je za njih pripremio Tomo Marković, bivši sudionik Masterchefa. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Matej Marjanović

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Istarski ovčji sir postao 52. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
 
 „Istarski ovčji sir” dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 10. prosinca 2025. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. 
 
 Postupak zaštite naziva „Istarski ovčji sir” zajednički su pokrenule hrvatska Udruga uzgajivača istarske koze i ovce i slovenska Zveza društev rejcev drobnice Slovenije. Obje udruge su, sukladno zakonskoj proceduri, svaka u svojoj zemlji članici pokrenule nacionalne postupke zaštite naziva te su, nakon što su nacionalni postupci završeni, Europskoj komisiji podnijele zajednički zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti „Istarski ovčji sir”. 
 
 „Istarski ovčji sir” je tvrdi, punomasni sir koji se dobiva koagulacijom sirovog ili pasteriziranog ovčjeg mlijeka pomoću sirila uz izdvajanje sirutke. Cilindričnog je oblika. Kora je glatka, žuto-smeđe do smeđe jednolične boje dok je u presjeku boje slonovače do boje slame. Karakterizira ga slabo elastična, ali reziva do blago lomljiva tekstura. Punog je okusa koji pruža osjećaj hranjivosti, slan i pikantan s izraženom mirisnom notom ovčjeg mlijeka i biljnih sorti kojima se hrane ovce. Dužim odležavanjem sir poprima tipično pikantan, pun i hranjiv okus, a mirisni dojam sira po ovčjem mlijeku se tijekom zrenja pojačava. Dugo odležani sirevi se tijekom konzumacije tope u ustima i okusi se intenziviraju. 
 
 Posebne karakteristike i kvaliteta „Istarskog ovčjeg sira rezultat su polu-ekstenzivnog načina uzgoja ovaca, sastava mlijeka autohtone pasmine istarske ovce, istrske pramenke te duge tradicije i vještine proizvodnje ovčjeg sira.
 
 Specifikaciju proizvoda „Istarski ovčji sir” može se pogledati ovdje.
 
 Republika Hrvatska sada ima 52 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet i vode se u registru oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i registru zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Unije.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

Korisnik

Autor