Tomislav Radić

Tomislav Radić

Ocjenjivanje frankovke
 Između 23 hrvatske frankovke prva je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. 
 Od Dunava do Sutle pa pokraj Save te od Drave do Mirne vinogradi su i vinarije iz kojih su stigli hrvatski uzorci na veliko ocjenjivanje frankovki u zagrebačkom Wine & Friends baru. Iz Istre su, naravno, bila pod lokalnim nazivom borgonja, a između 23 hrvatska vina od ove velike srednjoeuropske sorte 11 je ocjenjivača najboljom proglasilo baš istarsku. To je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. Vlasnik Paolo Agapito nazvao je vino prema riječima pokojnog djeda Milenka kako je borgonja poput rožolja, a to je lokalni naziv za liker od ruže. Što se hrvatskih vina tiče, drugo i treće najbolje ocijenjeno su iz slavonskih Feričanaca: Feravino Miraz Frankovka i Lingua Franka 2020. 
 Na ocjenjivanju su bila i vina iz Slovačke, Mađarske, fruškogorskog dijela Srbije, Austrije i Slovenije, dakle iz gotovo cijele nekadašnje Austrougarske monarhije. Nazivi sorte su prepoznatljivi na jezicima svih tih zemalja: frankovka je u Hrvatskoj i Srbiji, frankovka modrá u Slovačkoj, modra frankinja u Sloveniji, blaufränkisch u Austriji i kékfrankos u Mađarskoj. 
 U ukupno 66 uzoraka kušali su ocjenjivači prof. dr. Ivan Pejić, mr. Franjo Francem, Ina Bednar, Jana Koščec, Željko Suhadolnik, Ivan Dropuljić, Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Zoltán Győrffy, Tomo Jakopović i Darko Lugarić. Vina su posluživali organizatorica ocjenjivanja Ivana Pranjić, vinska promotorica s portala Cork Croatia i Ivan Štefanac iz vinarije Krauthaker. Najbolje ocijenjena, bolje i nego naša, bila su tri vina iz mađarskog Vilanja: Jackfall Kékfrankos 2020., Stier Pincészet Kékfrankos 2021. i Heumann Kékfrankos Reserve 2018. I prva je slovačka bila ispred hrvatske: Fyrmonia Kékfrankos Frankovka Modra 2022. 
 Nakon naše po ocjenama, najbolja slovenska, bila je Modra Frankinja 2022. vinarije Pinterič iz Bizeljskog, prva među austrijskima Kollwentz Blaufrankisch Leithakalk 2022. iz Gradišća, a iz Srbije Molovin Inat 2020. vinarije Vinčić s Fruške Gore. Poslije ocjenjivanja u LuMa Wine & Friends vinoteci, uživali su ocjenjivači u ručku koji je za njih pripremio Tomo Marković, bivši sudionik Masterchefa. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Matej Marjanović

Tomislav Radić
prije 1 dan

Tomislav Radić
prije 2 dana

Istarski ovčji sir postao 52. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
 
 „Istarski ovčji sir” dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 10. prosinca 2025. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode te je zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. 
 
 Postupak zaštite naziva „Istarski ovčji sir” zajednički su pokrenule hrvatska Udruga uzgajivača istarske koze i ovce i slovenska Zveza društev rejcev drobnice Slovenije. Obje udruge su, sukladno zakonskoj proceduri, svaka u svojoj zemlji članici pokrenule nacionalne postupke zaštite naziva te su, nakon što su nacionalni postupci završeni, Europskoj komisiji podnijele zajednički zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti „Istarski ovčji sir”. 
 
 „Istarski ovčji sir” je tvrdi, punomasni sir koji se dobiva koagulacijom sirovog ili pasteriziranog ovčjeg mlijeka pomoću sirila uz izdvajanje sirutke. Cilindričnog je oblika. Kora je glatka, žuto-smeđe do smeđe jednolične boje dok je u presjeku boje slonovače do boje slame. Karakterizira ga slabo elastična, ali reziva do blago lomljiva tekstura. Punog je okusa koji pruža osjećaj hranjivosti, slan i pikantan s izraženom mirisnom notom ovčjeg mlijeka i biljnih sorti kojima se hrane ovce. Dužim odležavanjem sir poprima tipično pikantan, pun i hranjiv okus, a mirisni dojam sira po ovčjem mlijeku se tijekom zrenja pojačava. Dugo odležani sirevi se tijekom konzumacije tope u ustima i okusi se intenziviraju. 
 
 Posebne karakteristike i kvaliteta „Istarskog ovčjeg sira rezultat su polu-ekstenzivnog načina uzgoja ovaca, sastava mlijeka autohtone pasmine istarske ovce, istrske pramenke te duge tradicije i vještine proizvodnje ovčjeg sira.
 
 Specifikaciju proizvoda „Istarski ovčji sir” može se pogledati ovdje.
 
 Republika Hrvatska sada ima 52 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet i vode se u registru oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i registru zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Unije.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 6 dana

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

Tunel dingač
 
 Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
 Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
 
 Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. . 
 Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena. 
 Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita. 
 Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela. 
 
 Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
 Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
 
 Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
 Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt. 
 Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
 Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača. 
 
 Foto: TZ općine Orebić
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

OTVORENI CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA i MODERNPAK&INTERGRAFIKA

Na Zagrebačkom velesajmu 4. 12. 2025. počelo je zajedničko održavanje tri sajamska događaja: CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA te MODERNPAK&INTERGRAFIKA.

Na sajmovima sudjeluje 360 izlagača iz 27 zemalja, čija se ponuda prostire na 14.600 m2 izložbenog prostora u šest paviljona (8, 8a, 9, 10A, 11A) te u Auli između paviljona 11a i 10a.
CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja obuhvaćaju teme iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja, s posebnim fokusom na promociju poljoprivrednih zanimanja. Istodobno ove se godine održavaju i Modernpak&Intergrafika, međunarodni sajmovi posvećeni ambalaži, pakiranju i grafičkoj industriji.
„CroAGRO, donosi najnoviju mehanizaciju, suvremene tehnologije i edukativne sadržaje. Uz svjetski poznate brendove tu su i domaći proizvođači poljoprivredne mehanizacije. Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju proizvođače koji cijene kvalitetu, održivost i autentičnost. Mnogi proizvodi mogu se kupiti izravno od proizvođača po promotivnim cijenama. Ovogodišnji program donosi i veliki broj izlagača s bezglutenskim programom.
Nijedan proizvod ne može doći do kupca bez ambalaže, dizajna i tehnologije završne obrade. Na sajmu Modernpaku i Intergrafici su proizvođači ambalaže, strojeva, tiskarskih tehnologija te stručnjaci iz kreativnih industrija. Uz domaće izlagače, značajan je nastup turskih izlagača za čiji dolazak se pobrinuo ITF - International Trade Fair, ujedno i partner sajma.
"Zajedno, ova tri sajma čine jedinstvenu cjelinu - put koji započinje u polju, nastavlja se kroz prehrambenu industriju, a završava u ambalaži i dizajnu.“, istaknula je na otvorenju direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.
Sajmove je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH. Majdak je istaknuo da je Ministarstvo od samih početaka uz sajam.
„Potreban nam je ovakav sajam koji se održava pod motom: 'Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje'. Ovaj sajam ne zaslužuje samo poljoprivreda, nego i Zagreb i Hrvatska. Sajmovanje nam je izuzetno potrebno kako bismo kroz prezentaciju suvremene tehnologije u poljoprivredi to što brže i bolje pokazali našim poljoprivrednicima“, istaknuo je Majdak.
Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba naglasila je da je Grad Zagreb već tradicionalno pokrovitelj ovih sajmova.
„Grad Zagreb kontinuirano potpomaže različitim programima kako poljoprivrednu proizvodnju na području grada Zagreba i u suradnji s Ministarstvom i sa Zagrebačkom županijom koja čini naš jedinstveni prsten i cijelinu. Jednako tako promiče proizvodnju lokalno proizvedene hrane i proizvodnju ekoloških proizvoda.“, rekla je Pavičić Kaselj.
Petar Šimić, zastupnik i izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora čestitao je organizatorima na međunarodnom karakteru sajma:
„Ovi sajmovi okupljaju izlagače, inovatore, akademsku zajednicu i poljoprivrednike iz ukupno 27 zemalja, na čemu čestitam organizatorima. Ovo potvrđuje da Hrvatska ima što pokazati i da ima prostora za što snažniji rast. CroAgro je u ovih pet godina postao nezaobilazan sajam za sve koji žive poljoprivredu.“
Tijekom otvorenja izlagačima koji su izlagali na sajmu svih pet godina CroAGRA dodijeljene su zahvalnice. Zahvalnice su dobili: AUSTRO DIESEL, GOLDONI MACHINA TRACTORIA, EKO – TERRA, POLJO – NOVA, POLJO – PLUS, SE – KRA, INTEREXPORT, HL COMITATU, MOTORAMA, GRAPAK, FRIGOPAK TRADE, HANNA INSTRUMENTS, DRUŽINA STVARNIK RAUTER, SLAVA, AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK, HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU, HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA, OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB i MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA RH.

Sajmovi traju do nedjelje, 7. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 6 eura. Ulaz za učenike, studente, umirovljenike i osobe s invaliditetom je slobodan.

Pripremio: Tomislav Radić

OTVORENI CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA i MODERNPAK&INTERGRAFIKA
 
 Na Zagrebačkom velesajmu 4. 12. 2025. počelo je zajedničko održavanje tri sajamska događaja: CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA te MODERNPAK&INTERGRAFIKA.
 
 Na sajmovima sudjeluje 360 izlagača iz 27 zemalja, čija se ponuda prostire na 14.600 m2 izložbenog prostora u šest paviljona (8, 8a, 9, 10A, 11A) te u Auli između paviljona 11a i 10a.
 CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja obuhvaćaju teme iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja, s posebnim fokusom na promociju poljoprivrednih zanimanja. Istodobno ove se godine održavaju i Modernpak&Intergrafika, međunarodni sajmovi posvećeni ambalaži, pakiranju i grafičkoj industriji.
 „CroAGRO, donosi najnoviju mehanizaciju, suvremene tehnologije i edukativne sadržaje. Uz svjetski poznate brendove tu su i domaći proizvođači poljoprivredne mehanizacije. Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju proizvođače koji cijene kvalitetu, održivost i autentičnost. Mnogi proizvodi mogu se kupiti izravno od proizvođača po promotivnim cijenama. Ovogodišnji program donosi i veliki broj izlagača s bezglutenskim programom.
 Nijedan proizvod ne može doći do kupca bez ambalaže, dizajna i tehnologije završne obrade. Na sajmu Modernpaku i Intergrafici su proizvođači ambalaže, strojeva, tiskarskih tehnologija te stručnjaci iz kreativnih industrija. Uz domaće izlagače, značajan je nastup turskih izlagača za čiji dolazak se pobrinuo ITF - International Trade Fair, ujedno i partner sajma.
 "Zajedno, ova tri sajma čine jedinstvenu cjelinu - put koji započinje u polju, nastavlja se kroz prehrambenu industriju, a završava u ambalaži i dizajnu.“, istaknula je na otvorenju direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.
 Sajmove je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH. Majdak je istaknuo da je Ministarstvo od samih početaka uz sajam. 
 „Potreban nam je ovakav sajam koji se održava pod motom: 'Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje'. Ovaj sajam ne zaslužuje samo poljoprivreda, nego i Zagreb i Hrvatska. Sajmovanje nam je izuzetno potrebno kako bismo kroz prezentaciju suvremene tehnologije u poljoprivredi to što brže i bolje pokazali našim poljoprivrednicima“, istaknuo je Majdak.
 Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba naglasila je da je Grad Zagreb već tradicionalno pokrovitelj ovih sajmova.
 „Grad Zagreb kontinuirano potpomaže različitim programima kako poljoprivrednu proizvodnju na području grada Zagreba i u suradnji s Ministarstvom i sa Zagrebačkom županijom koja čini naš jedinstveni prsten i cijelinu. Jednako tako promiče proizvodnju lokalno proizvedene hrane i proizvodnju ekoloških proizvoda.“, rekla je Pavičić Kaselj.
 Petar Šimić, zastupnik i izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora čestitao je organizatorima na međunarodnom karakteru sajma:
 „Ovi sajmovi okupljaju izlagače, inovatore, akademsku zajednicu i poljoprivrednike iz ukupno 27 zemalja, na čemu čestitam organizatorima. Ovo potvrđuje da Hrvatska ima što pokazati i da ima prostora za što snažniji rast. CroAgro je u ovih pet godina postao nezaobilazan sajam za sve koji žive poljoprivredu.“
 Tijekom otvorenja izlagačima koji su izlagali na sajmu svih pet godina CroAGRA dodijeljene su zahvalnice. Zahvalnice su dobili: AUSTRO DIESEL, GOLDONI MACHINA TRACTORIA, EKO – TERRA, POLJO – NOVA, POLJO – PLUS, SE – KRA, INTEREXPORT, HL COMITATU, MOTORAMA, GRAPAK, FRIGOPAK TRADE, HANNA INSTRUMENTS, DRUŽINA STVARNIK RAUTER, SLAVA, AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK, HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU, HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA, OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB i MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA RH.
 
 Sajmovi traju do nedjelje, 7. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 6 eura. Ulaz za učenike, studente, umirovljenike i osobe s invaliditetom je slobodan.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

CroAGRO Modernpak i Intergrafika

Na press konferenciji na Zagrebačkom velesajmu najavljena su tri specijalizirana sajma koja će se održati od 4. do 7. prosinca 2025. To su sajmovi CroAGRO sajam hrane i zdravog življenja te Modernpak i Intergrafika.

Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, naglasila je: "Na samom kraju poslovne godine veliko mi je zadovoljstvo najaviti tri važna sajamska događanja koja pokrivaju cijeli put od poljoprivredne proizvodnje i hrane do ambalaže i dizajna. Brojke su povoljne, s više od 360 izlagača iz 27 zemalja na 14.600 kvadrata izložbenog prostora. Riječ je o događanjima koja potiču razvoj i otvaraju prostor za nove suradnje."

CroAGRO donosi najnoviju mehanizaciju i napredna tehnološka rješenja. Na tom sajmu bit će konferencija „Održiva radna snaga: put ka učinkovitoj poljoprivredi“ (5. prosinca), koja će uz podršku najviših institucija otvoriti dijalog o jednom od najvećih izazova sektora: nedostatku kvalificirane radne snage.

Damir Pavlek, voditelj sajmova, naglasio je ponos zbog jubilarnog, petog izdanja: „CroAGRO je ove godine narastao za 8%. Posebnost ovog sajma je što smo mi kao Zagrebački velesajam omogućili hrvatskim proizvođačima poljoprivredne mehanizacije lakšu promociju i željeli smo ih učiniti vidljivijima.“

Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju posjetitelje podijeljeni u cjeline poput Hrana, Organica, Mystic i SirFest. Bogat program uključuje degustacije, radionice te predavanja iz područja sinkroniciteta, ayurvede i mindfulnessa, uz gostovanje poznatih imena poput Krešimira Mišaka i dr. Semira Osmanagića. Posebno je najavljen novi projekt „Desert Twist“, natjecanje gastro influencera u pripremi tradicionalnih slastica s modernim potpisom, organizirano u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom županija.

Specijalizirani sajmovi Modernpak&Intergrafika ponovno su središnje mjesto susreta za ambalažere, proizvođače strojeva za pakiranje i tisak te grafički dizajn. Ove godine ističe se snažan nastup turskih predstavnika s najnovijim tehnologijama kao i jačanje suradnje s akademskom zajednicom kroz izložbu studentskih radova Grafičkog fakulteta.

Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Gradskom uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje istaknula je tradicionalno pokroviteljstvo Grada Zagreba za sajmove CroAGRO i Sajmove hrane i zdravog življenja. „Naročito želim pohvaliti termin održavanja jer je sada u poljoprivredi period mirovanja i najlakše je organizirati poljoprivredne proizvođače da prisustvuju ovakvoj manifestaciji. Grad Zagreb dugi niz godina podržava proizvodnju lokalne hrane grada Zagreba i okolice,“ poručila je Ranogajec .

Pripremio: Tomislav Radić

CroAGRO Modernpak i Intergrafika
 
 Na press konferenciji na Zagrebačkom velesajmu najavljena su tri specijalizirana sajma koja će se održati od 4. do 7. prosinca 2025. To su sajmovi CroAGRO sajam hrane i zdravog življenja te Modernpak i Intergrafika.
 
 Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, naglasila je: "Na samom kraju poslovne godine veliko mi je zadovoljstvo najaviti tri važna sajamska događanja koja pokrivaju cijeli put od poljoprivredne proizvodnje i hrane do ambalaže i dizajna. Brojke su povoljne, s više od 360 izlagača iz 27 zemalja na 14.600 kvadrata izložbenog prostora. Riječ je o događanjima koja potiču razvoj i otvaraju prostor za nove suradnje."
 
 CroAGRO donosi najnoviju mehanizaciju i napredna tehnološka rješenja. Na tom sajmu bit će konferencija „Održiva radna snaga: put ka učinkovitoj poljoprivredi“ (5. prosinca), koja će uz podršku najviših institucija otvoriti dijalog o jednom od najvećih izazova sektora: nedostatku kvalificirane radne snage.
 
 Damir Pavlek, voditelj sajmova, naglasio je ponos zbog jubilarnog, petog izdanja: „CroAGRO je ove godine narastao za 8%. Posebnost ovog sajma je što smo mi kao Zagrebački velesajam omogućili hrvatskim proizvođačima poljoprivredne mehanizacije lakšu promociju i željeli smo ih učiniti vidljivijima.“
 
 Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju posjetitelje podijeljeni u cjeline poput Hrana, Organica, Mystic i SirFest. Bogat program uključuje degustacije, radionice te predavanja iz područja sinkroniciteta, ayurvede i mindfulnessa, uz gostovanje poznatih imena poput Krešimira Mišaka i dr. Semira Osmanagića. Posebno je najavljen novi projekt „Desert Twist“, natjecanje gastro influencera u pripremi tradicionalnih slastica s modernim potpisom, organizirano u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom županija.
 
 Specijalizirani sajmovi Modernpak&Intergrafika ponovno su središnje mjesto susreta za ambalažere, proizvođače strojeva za pakiranje i tisak te grafički dizajn. Ove godine ističe se snažan nastup turskih predstavnika s najnovijim tehnologijama kao i jačanje suradnje s akademskom zajednicom kroz izložbu studentskih radova Grafičkog fakulteta.
 
 Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Gradskom uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje istaknula je tradicionalno pokroviteljstvo Grada Zagreba za sajmove CroAGRO i Sajmove hrane i zdravog življenja. „Naročito želim pohvaliti termin održavanja jer je sada u poljoprivredi period mirovanja i najlakše je organizirati poljoprivredne proizvođače da prisustvuju ovakvoj manifestaciji. Grad Zagreb dugi niz godina podržava proizvodnju lokalne hrane grada Zagreba i okolice,“ poručila je Ranogajec .
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo
Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji već desetljećima živi i radi u Sloveniji, odlučio je uz još dvadesetak prijatelja 2010. osnovati PZ "Vrbničko selo" a sadašnja upraviteljica je Anđelka Amanović Milinović. Sa čišćenjem, preoravanjem krša na poziciji Pirovišta krenuli su 2014. a iste godine na tom platou između sela Vrbnik i Ramljani posađeno je šest hektara vinograda i sedam hektara badema. Kako je to krško područje a vrućine su već tada iz godine u godinu bile veće, tražili su podzemni izvor i našli ga na dubini od 200 metra,tako da se vinograd za suša navodnjava.
U odabiru sorti značajnu ulogu su imali njegovi slovenski prijatelji vinari sa Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5000 trsova merlota, 3000 Cabernet sauvignona, babića po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je 5000 trsova chardonnaya, 3500 pošipa, 3000 maraštine i 3000 loza u nas rijetko zastupljene sorte viognier.
Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalaze i sedam soba za smještaj turista. Uz Anđelku Amanović o vinima konzultantski brine enolog Miodrag Hruškar. Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25 000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina i oko 5000 boca pjenušca. Vina se plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko - kninske županije, u vinariji i u Sloveniji.
Na radionici " Vrijeme je ZA..." u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima govorili su enolog Franjo Francem i sommelier Darko Lugarić, kušalo se : Pjenušac (babić) Burnum 2021. sa 11% alkohola, Cuvee bijeli Burnum 13.5% (35% chardonnaya, 30% pošipa, 20% viognier i 15% maraštine), Cuvee bijeli Burnum 2021. 13.5%, . Cuvee crni Burnum 2021. 13.5% ( 40% merlot, 30% CS-a i po 15% cabernet franc i carmenere),. Cuvee crni Burnum 2020. 14%, Cuvee crni Burnum 2018. 14% i predikatno desertno vino Burnum 2021. 16% alkohola.
Pjenušac iz 2021. rađen je od babića sa 11% alkohola. Odležao je na kvascima oko dvije godine. Dobro je izbalansiran, na nosu osjeti se svježa nota, u ustima voćnost, laganoga tijela i dobre kiseline.
Cuvee bijeli Burnum 2022. sa 13.5% . Vino je zlatno žute boje, raskošnog mirisa, osjeti se mediteransko voće, marelica i mango. Darko Lugarić uz to vino predlaže hobotnicu na salatu ili grdobinu u vinskom umaku.
Cuvee crni Burnum 2021, 13.5% alkohola lijepe je žive boje, osjeti se šumsko voće i tercijarne note kakaa, kože i kave. Osjeti se tanična struktura a uz svježinu ima dobar potencijal starenja. Gastronomska preporuka je odležani ramstek .
Cuvee crni Burnum 2018. 14% je bistro vino, granitne boje, finog intezivnog mirisa brusnica, crni ribizl, kupine i začini (papar). U ustima osjeti se voćnost. Naglašena je tanična struktura , živih kiselina a okus je trajan. Vino je na vrhuncu a odležalo je u slavonskom i talijanskom hrastu 24 mjeseca.
Ono što je važno naglasiti vina su u ekološkom uzgoju. Na Decanteru ove godine bili su kratki za bod do brončane medalje za crni Burnum 2020. 84 boda. Na nedavnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u Zagrebu su bili šampioni sa Crvenim cuveeom iz 2020. , srebrni sa pjenušcem i zlatni sa predikatnim Burnumom crnim iz 2018.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo
 Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji već desetljećima živi i radi u Sloveniji, odlučio je uz još dvadesetak prijatelja 2010. osnovati PZ "Vrbničko selo" a sadašnja upraviteljica je Anđelka Amanović Milinović. Sa čišćenjem, preoravanjem krša na poziciji Pirovišta krenuli su 2014. a iste godine na tom platou između sela Vrbnik i Ramljani posađeno je šest hektara vinograda i sedam hektara badema. Kako je to krško područje a vrućine su već tada iz godine u godinu bile veće, tražili su podzemni izvor i našli ga na dubini od 200 metra,tako da se vinograd za suša navodnjava.
 U odabiru sorti značajnu ulogu su imali njegovi slovenski prijatelji vinari sa Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5000 trsova merlota, 3000 Cabernet sauvignona, babića po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je 5000 trsova chardonnaya, 3500 pošipa, 3000 maraštine i 3000 loza u nas rijetko zastupljene sorte viognier. 
 Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalaze i sedam soba za smještaj turista. Uz Anđelku Amanović o vinima konzultantski brine enolog Miodrag Hruškar. Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25 000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina i oko 5000 boca pjenušca. Vina se plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko - kninske županije, u vinariji i u Sloveniji.
 Na radionici " Vrijeme je ZA..." u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima govorili su enolog Franjo Francem i sommelier Darko Lugarić, kušalo se : Pjenušac (babić) Burnum 2021. sa 11% alkohola, Cuvee bijeli Burnum 13.5% (35% chardonnaya, 30% pošipa, 20% viognier i 15% maraštine), Cuvee bijeli Burnum 2021. 13.5%, . Cuvee crni Burnum 2021. 13.5% ( 40% merlot, 30% CS-a i po 15% cabernet franc i carmenere),. Cuvee crni Burnum 2020. 14%, Cuvee crni Burnum 2018. 14% i predikatno desertno vino Burnum 2021. 16% alkohola.
 Pjenušac iz 2021. rađen je od babića sa 11% alkohola. Odležao je na kvascima oko dvije godine. Dobro je izbalansiran, na nosu osjeti se svježa nota, u ustima voćnost, laganoga tijela i dobre kiseline.
 Cuvee bijeli Burnum 2022. sa 13.5% . Vino je zlatno žute boje, raskošnog mirisa, osjeti se mediteransko voće, marelica i mango. Darko Lugarić uz to vino predlaže hobotnicu na salatu ili grdobinu u vinskom umaku. 
 Cuvee crni Burnum 2021, 13.5% alkohola lijepe je žive boje, osjeti se šumsko voće i tercijarne note kakaa, kože i kave. Osjeti se tanična struktura a uz svježinu ima dobar potencijal starenja. Gastronomska preporuka je odležani ramstek .
 Cuvee crni Burnum 2018. 14% je bistro vino, granitne boje, finog intezivnog mirisa brusnica, crni ribizl, kupine i začini (papar). U ustima osjeti se voćnost. Naglašena je tanična struktura , živih kiselina a okus je trajan. Vino je na vrhuncu a odležalo je u slavonskom i talijanskom hrastu 24 mjeseca.
 Ono što je važno naglasiti vina su u ekološkom uzgoju. Na Decanteru ove godine bili su kratki za bod do brončane medalje za crni Burnum 2020. 84 boda. Na nedavnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u Zagrebu su bili šampioni sa Crvenim cuveeom iz 2020. , srebrni sa pjenušcem i zlatni sa predikatnim Burnumom crnim iz 2018.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Rizling Raj(n)ski! festival
 
 Više od 30 vinarija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Makedonije donosi rizlinge na drugi festival Rizling Raj(n)ski u subotu, 22. studenog, od 18 sati u hotelu Capital u Jurišićevoj 22. Festival su u srijedu, 19. studenog, najavili masterclassovi Rizlingom po svijetu, vinska šetnja Australijom i Novim Zelandom te Južnom Afrikom i Sjevernom Amerikom, te Arhivski rizlinzi Bregovite Hrvatske, putovanje kroz vrijeme od 2020. do 2002. godine.
 
 Veliki ljubitelj rizlinga i kolekcionar Krešimir Kožić predstavio je šest vina. U prvoj su grupi bili australski Leeuwin Estate Art Series Riesling 2024., novozelanski Two Rivers Juliet Riesling 2023. i američki Nine Hats Riesling 2022. Lijepi su to primjeri svakodnevnih vina koja pristaju različitoj hrani, ponajviše azijskoj te onoj iz mora. Južnoafrički Orpheus & The Raven The Swansong Riesling 2024., australski Grosset Springvale Riesling 2023. te američki Ravines Dry Riesling 2021. Finger Lakes stilski su podsjetili na sklad svježine i punoće najznačajnijih europskih rizlinških regija poput Pfalza, Mosela i Alsacea.
 
 Nakon izleta Rizlingom po svijetu, krenulo je u srijedu i putovanje kroz vrijeme: Arhivski rizlinzi Bregovite Hrvatske Lijepo su pokazali kako zriju vina od ove rajske sorte u površinom najmanjoj hrvatskoj vinorodnoj regiji prepunoj velikih vina. Što se godina tiče, svakako treba istaknuti 2015. Oduševili su rizlinzi te berbe gotovo susjednih zagorskih vinarija Kopjar i Bolfan, a jako je fin bio i međimurski Rizling Cmrečnjak 2019.
 
 Dva će masterclassa biti u hotelu Capital i u subotu, prije samog otvaranja Festivala. Od 14 sati Krešo Kožić će predstaviti austrijske Rizlinge s lijepog plavog Dunava,a u 16 sati započinje višedesetljetna priča o rizlinzima Ivana Enjingija. Informacije o izlagačima na portalu Vinskiklub.hr, a o samom festivalu, ulaznicama i ostalim detaljima na ovoj poveznici.
 
 U prilogu su fotografije s prošlogodišnjeg festivala Rizling Raj(n)ski te s ovogodišnja prva dva masterclassa. 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Osamnaesti zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva održat će se:
 
 27/28.11.2025 (četvrtak/petak)
 i 
 29/30.11.2025 (subota/nedjelja), 
 
 Hotel Esplanade Zagreb, Hrvatska
 
 Festival će biti otvoren 27. 11.2025 (četvrtak) u 11 sati.
 Radno vrijeme festivala za sve dane je od 11 do 18 sati.
 
 Vrijeme doista naprosto juri, i, evo, nakon zime, proljeća, ljeta pa i kalendarski jesenskog prijelaska u zimu, po tradiciji, i novog izdanja manifestacije Zagreb VINOcom 2025, kao finala ovogodišnjeg razdoblja vrlo bogatog različitim događanjima u znaku Bakhova nektara. Poznata je izreka "Šećer na kraju". Podršku daje predsjednik Republike Zoran Milanović ! 
 Ova, 2025. godina je posebna jer je jubilarna za najprestižniji hotel Esplanade u Zagrebu, hotel koji slavi 100 godina od osnutka i koji je za svoj rad dobio mnoga međunarodna priznanja od struke, a što ga svrstava u sam vrh svjetskih hotela. VINOcom je praktički od svojega početka izabrao Esplanadu za mjesto održavanja festivala.
 Međunarodni festival Zagreb VINOcom slavi 18 godina (usput: da nije bilo covida sad bi se manifestacija mogla podičiti s puna dva desetljeća!!) uspješne organizacije i sjajne promocije finog vina i fine hrane. 
 Festival je posvećen kulturi stola, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Budući da se priredba održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, ona je i dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja.
 Na festivalu će se prezentirati i kušati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommelijere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i sve druge ljubitelje i potrošače vina i hrane. 
 Festival će okupiti proizvođače, trgovce vezane uz vino, a onda i za pršut, sir, ulja, kulen, slastice i razne druge proizvode iz Europske unije i drugih zemalja. 
 Pokroviteljstvo je prihvatio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
 Zahvala svim pokroviteljima: Predsjedniku RH, Ministarstvu turizma, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svim sponzorima i prijateljima festivala.
 Cijena ulaznice za dane festivala je 40€ po danu, a u pretplati 30€ po danu.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Dražen Kopač

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Nakon nastupa u Londonu i Monemvasiji potpisan sporazum s ICT Istrom
Digitalni iskorak Vinistre otvara novu fazu promocije istarskih vina na međunarodnom i domaćem tržištu.

„S udrugom Vinistra dijelimo mnoge vrijednosti. Vjerujemo da će partnerska suradnja otvoriti nove prilike za afirmaciju Istre kao mjesta gdje se kvalitetno i autentično živi, i istovremeno radi s globalno konkurentnim tehnologijama. Vinistra je u protekla tri desetljeća kroz sektorsko udruživanje te ustrajan rad članova i udruge podigla istarsko vinogradarstvo i vinarstvo na razinu globalne prepoznatljivosti. S istim zadatkom – samo u području tehnologije – djeluje naša udruga ICT Istra. Zadovoljstvo nam je sklopiti ovo partnerstvo te se veselimo razmjeni znanja, iskustava i dobrih praksi sektorskog udruživanja, čega je Vinistra izvrstan primjer“, istaknuo je Dean Verbanac, predsjednik ICT Istre, neprofitne udruge IT stručnjaka.
Osnovana prije pet godina u Puli, udruga okuplja 33 članice iz čitave Istre s više od tisuću zaposlenih i studenata. Suradnja s Vinistrom uključuje zajedničke aktivnosti na digitalnoj promociji istarskih vina i vinara, edukacije o inovativnim tehnološkim rješenjima te projekte koji povezuju lokalne proizvođače s ICT sektorom radi povećanja njihove konkurentnosti na globalnom tržištu.
Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre sporazum je potpisao nakon povratka s Decanter Fine Wine Encountera u Londonu, jednog od najuglednijih svjetskih vinskih događaja. Na ovom prestižnom događanju Vinistra se predstavlja drugu godinu s 16 vina po izboru Caroline Gilby, renomirane vinske stručnjakinje s titulom Master of Wine.
Osim promocije i prezentacije vina u Londonu, predstavnici udruge Vinistra ove su jeseni sudjelovali i na Malvasia Festivalu održanom u grčkoj Monemvasiji. Tamo su se istarska vina predstavljena u okviru šireg europskog povezivanja regija koje dijele tradiciju i ljubav prema malvaziji. U ovaj projekt uključene su vinske regije iz Italije, Španjolske, Portugala, Grčke te Hrvatske.
„Nastupi u Londonu i Monemvasiji dodatno su učvrstili poziciju naše udruge i naših članova na dinamičnoj međunarodnoj vinskoj sceni. Vinistra s ponosom nastavlja međunarodnu promociju istarskog vinarstva, spajajući tradiciju, inovaciju i globalnu prepoznatljivost, a u tome će nam pomoći i nova era digitalizacije koju otvaramo suradnjom s ICT Istrom“, rekao je Luka Rossi te najavio nikad raniji početak prijava za 32. Vinistrino ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića 17. Svijet malvazija.
„Prijave su otvorene od 17. studenog, a zatvaraju se 18. ožujka, ocjenjivanja organiziramo u tjednu od 13. do 17. travnja u hotelu Parentium Plava Laguna u Poreču, a nakon toga se od 8. do 10. svibnja družimo u porečkoj dvorani Žatika na 32. Vinistri“, poručuje predsjednik udruge Vinistra.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije Vinistra

Nakon nastupa u Londonu i Monemvasiji potpisan sporazum s ICT Istrom
 Digitalni iskorak Vinistre otvara novu fazu promocije istarskih vina na međunarodnom i domaćem tržištu.
 
 „S udrugom Vinistra dijelimo mnoge vrijednosti. Vjerujemo da će partnerska suradnja otvoriti nove prilike za afirmaciju Istre kao mjesta gdje se kvalitetno i autentično živi, i istovremeno radi s globalno konkurentnim tehnologijama. Vinistra je u protekla tri desetljeća kroz sektorsko udruživanje te ustrajan rad članova i udruge podigla istarsko vinogradarstvo i vinarstvo na razinu globalne prepoznatljivosti. S istim zadatkom – samo u području tehnologije – djeluje naša udruga ICT Istra. Zadovoljstvo nam je sklopiti ovo partnerstvo te se veselimo razmjeni znanja, iskustava i dobrih praksi sektorskog udruživanja, čega je Vinistra izvrstan primjer“, istaknuo je Dean Verbanac, predsjednik ICT Istre, neprofitne udruge IT stručnjaka.
 Osnovana prije pet godina u Puli, udruga okuplja 33 članice iz čitave Istre s više od tisuću zaposlenih i studenata. Suradnja s Vinistrom uključuje zajedničke aktivnosti na digitalnoj promociji istarskih vina i vinara, edukacije o inovativnim tehnološkim rješenjima te projekte koji povezuju lokalne proizvođače s ICT sektorom radi povećanja njihove konkurentnosti na globalnom tržištu.
 Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre sporazum je potpisao nakon povratka s Decanter Fine Wine Encountera u Londonu, jednog od najuglednijih svjetskih vinskih događaja. Na ovom prestižnom događanju Vinistra se predstavlja drugu godinu s 16 vina po izboru Caroline Gilby, renomirane vinske stručnjakinje s titulom Master of Wine.
 Osim promocije i prezentacije vina u Londonu, predstavnici udruge Vinistra ove su jeseni sudjelovali i na Malvasia Festivalu održanom u grčkoj Monemvasiji. Tamo su se istarska vina predstavljena u okviru šireg europskog povezivanja regija koje dijele tradiciju i ljubav prema malvaziji. U ovaj projekt uključene su vinske regije iz Italije, Španjolske, Portugala, Grčke te Hrvatske.
 „Nastupi u Londonu i Monemvasiji dodatno su učvrstili poziciju naše udruge i naših članova na dinamičnoj međunarodnoj vinskoj sceni. Vinistra s ponosom nastavlja međunarodnu promociju istarskog vinarstva, spajajući tradiciju, inovaciju i globalnu prepoznatljivost, a u tome će nam pomoći i nova era digitalizacije koju otvaramo suradnjom s ICT Istrom“, rekao je Luka Rossi te najavio nikad raniji početak prijava za 32. Vinistrino ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića 17. Svijet malvazija.
 „Prijave su otvorene od 17. studenog, a zatvaraju se 18. ožujka, ocjenjivanja organiziramo u tjednu od 13. do 17. travnja u hotelu Parentium Plava Laguna u Poreču, a nakon toga se od 8. do 10. svibnja družimo u porečkoj dvorani Žatika na 32. Vinistri“, poručuje predsjednik udruge Vinistra.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije Vinistra

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Lovci u Sisku slavili sv. Huberta, zaštitnika lovstva

Više od 1000 lovaca i lovkinja iz cijele Hrvatske okupilo se 9.studenog 2025. u Sisku u kojem je održana XVI. zajednička proslava spomendana Svetog Huberta, zaštitnika lovaca i lovstva. Misno slavlje održano je u Bazilici sv. Kvirina, a predvodio ga je mons. dr. Vlado Košić, biskup sisački. Manifestacija je održana u organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Kaniški tom prigodom istaknuo je kako je hrvatski lovac u fokusu, što je i smisao novog Zakona o lovstvu, jer će lovcima maksimalno olakšati djelovanje.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je među ostalim.
“Republika Hrvatska ima 5,4 milijuna hektara lovišta, 314 državnih, 800 županijskih i 3 privatna lovišta što je izrazito veliko bogatstvo kojima upravljaju naši lovci Novi Zakon o lovstvu kojem je isključiv smisao zaštita domicilnih lovačkih udruga na način da se ugovor o zakupu koncesija daje na 20 godina i automatski produljuje ukoliko su ispunjene sve propisane obveze. Kad je riječ o afričkoj svinjskoj kugi, od sredine srpnja u pet je slavonskih županija odstrijeljeno gotovo 10 000 svinja."

„Čestitam svim lovcima dan Vašeg nebeskog zaštitnika Svetog Huberta, a lovcima u županiji obećavam produljenje zakupa pod istim uvjetima na 10 godina“, rekao je Ivan Celjak, župan Sisačko-moslavačke županije.

Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić čestitao je Hrvatskom lovačkom savezu obilježavanje 100. godišnjice kontinuiranog rada na čuvanju naše prirode, divljači i tradicije duboko ukorijenjene u našem identitetu.

Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza pohvalio je odličnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Ministarstvom unutarnjih poslova.

„S resornim ministarstvom surađivali smo na unaprjeđenju brojnih odredbi Zakona o lovstvu koji ubrzo ide u saborsku proceduru. Ovim putem zahvalio bih se i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, koji nam se danas pridružio u Sisku na svetoj misi, a s kojim intenzivno surađujemo na novom Zakonu o oružju koji će biti na dobrobit svih lovaca“, kazao je Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza. Osvrnuo se i na rezultate odstrjela divljih svinja naglasivši kako trenutno nema novih žarišta, a maksimalni angažman hrvatskih lovaca i dugogodišnje pridržavanje svih propisanih sigurnosnih mjera doprinijele su učinkovitom suzbijanju širenja virusa afričke svinjske kuge.

Vlado Kireta, predsjednik Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije rekao je kako Sisačko-moslavačka županija broji 3000 lovaca te se zahvalio Gradu Sisku na podršci, ali i Sisačko-moslavačkoj županiji koja im je omogućila produženje ugovora lovozakupa pod istim uvjetima i sljedećih 10 godina.

Pripremio: Tomislav Radić

Lovci u Sisku slavili sv. Huberta, zaštitnika lovstva
 
 Više od 1000 lovaca i lovkinja iz cijele Hrvatske okupilo se 9.studenog 2025. u Sisku u kojem je održana XVI. zajednička proslava spomendana Svetog Huberta, zaštitnika lovaca i lovstva. Misno slavlje održano je u Bazilici sv. Kvirina, a predvodio ga je mons. dr. Vlado Košić, biskup sisački. Manifestacija je održana u organizaciji Hrvatskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 
 
 Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Kaniški tom prigodom istaknuo je kako je hrvatski lovac u fokusu, što je i smisao novog Zakona o lovstvu, jer će lovcima maksimalno olakšati djelovanje.
 
 Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je među ostalim.
 “Republika Hrvatska ima 5,4 milijuna hektara lovišta, 314 državnih, 800 županijskih i 3 privatna lovišta što je izrazito veliko bogatstvo kojima upravljaju naši lovci Novi Zakon o lovstvu kojem je isključiv smisao zaštita domicilnih lovačkih udruga na način da se ugovor o zakupu koncesija daje na 20 godina i automatski produljuje ukoliko su ispunjene sve propisane obveze. Kad je riječ o afričkoj svinjskoj kugi, od sredine srpnja u pet je slavonskih županija odstrijeljeno gotovo 10 000 svinja."
 
 „Čestitam svim lovcima dan Vašeg nebeskog zaštitnika Svetog Huberta, a lovcima u županiji obećavam produljenje zakupa pod istim uvjetima na 10 godina“, rekao je Ivan Celjak, župan Sisačko-moslavačke županije.
 
 Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić čestitao je Hrvatskom lovačkom savezu obilježavanje 100. godišnjice kontinuiranog rada na čuvanju naše prirode, divljači i tradicije duboko ukorijenjene u našem identitetu. 
 
 Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza pohvalio je odličnu suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Ministarstvom unutarnjih poslova. 
 
 „S resornim ministarstvom surađivali smo na unaprjeđenju brojnih odredbi Zakona o lovstvu koji ubrzo ide u saborsku proceduru. Ovim putem zahvalio bih se i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, koji nam se danas pridružio u Sisku na svetoj misi, a s kojim intenzivno surađujemo na novom Zakonu o oružju koji će biti na dobrobit svih lovaca“, kazao je Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza. Osvrnuo se i na rezultate odstrjela divljih svinja naglasivši kako trenutno nema novih žarišta, a maksimalni angažman hrvatskih lovaca i dugogodišnje pridržavanje svih propisanih sigurnosnih mjera doprinijele su učinkovitom suzbijanju širenja virusa afričke svinjske kuge. 
 
 Vlado Kireta, predsjednik Lovačkog saveza Sisačko-moslavačke županije rekao je kako Sisačko-moslavačka županija broji 3000 lovaca te se zahvalio Gradu Sisku na podršci, ali i Sisačko-moslavačkoj županiji koja im je omogućila produženje ugovora lovozakupa pod istim uvjetima i sljedećih 10 godina. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
 U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih. 
 Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova. 
 Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
 Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
 „Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
 Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Horizontala i vertikala vina Vislender

Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama.

Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište.

Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost.

Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube.

Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Horizontala i vertikala vina Vislender 
 
 
 Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama. 
 
 Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište. 
 
 Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost. 
 
 Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube. 
 
 Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

DALMATINSKE VINSKE IKONE

DALMATINSKE VINSKE IKONE predstavljene su 28.10.2025. u Zagrebu u hotelu Esplanade. Naglasak je bio na crnim vinima, ali su se mogla kušati i odležana bijela vina. Dalmacija je kolijevka vinarstva u Hrvatskoj, a Dalmatinske Vinske Ikone su mjesto za prezentaciju najboljeg od njene tradicije. Na manifestaciji su vina predstavili osobno vinari ili voditelji vinarija. Ove je godine u sklopu manifestacije održan i masterclass posvećen plavcu malom, najznačajnijoj sorti Dalmacije i najzastupljenijoj crnoj sorti Hrvatske pod nazivom „Veliki plavac mali“, a koji je vodio vinski stručnjak Saša Špiranec. Na toj radionici moglo se upoznati s plavcem malim i ključnim položajima na kojima se uzgaja, to jest, na kojima daje najbolje rezultate poput Dingača, Ponikava i Postupa s Pelješca, zatim Komarne, Hvara, Visa i Brača. Na masterclassu se moglo kušati 14 vina.: . Rizman, Plavac mali Primus, 2021 , Volarević, Plavac mali Gold Edition 2018, Saints Hills, Dingač Ernest Tolj, 2021, . Kiridžija, Dingač M, 2020 , Vina M, Plavac mali Gospodin Biskup, 2022, Zlatan plavac, Grand Select, 2020., Vislander, Plavac mali Tihobraće polje, 2019., Miloš, Stagnum, 2016., Skaramuča, Dingač Elegance, 2020., . Grgić, Plavac mali, 2021., Hvar Hills, Pharos maximvs, 2020., Stina, Plavac mali Stipančić, 2019., Marlais, Škrapa, 2017., i Korta Katarina, Reuben's Private Reserva, 2016.
Na manifestaciji je premijerno predstavljeno tiskano izdanje prvog broja časopisa Vino Dalmatia, vodič na engleskom jeziku u suradnji s vinskom novinarkom Katherine Pepper.
Događanju su nazočili i predstavnici Udruženja Vino Dalmacije, organizatora Dalmatinskih Vinskih Ikona, a njen novi predsjednik, vinar Ivan Miloš je o ciljevima dosadašnjih i budućih aktivnosti Udruženja rekao: “Parafrazirao bih jednu izreku koja kaže da ako nešto stvaraš, a nitko ne zna za to, da nisi stvorio proizvod, nego si stvorio tajnu. Premda naravno nije tajna da Dalmacija ima odlična vina, jer naši vinogradari i vinari neprestano rade i dižu letvicu, ali mi smo upravo sada tu, u srcu našeg glavnog grada, kako bi pokazali što se u Dalmaciji trenutačno radi, koliko je to zaista dobro i dinamično, sa željom da glas o tome prođe što dalje i da se podijeli sa svima.”
Dalmatinskim Vinskim Ikonama je prisustvovala i grupa inozemnih gostiju i novinara među kojima je vrijedno istaknuti njemačkog novinara i vinskog suca Thomasa Brandla, talijanskog novinara i blogera Davide Bortonea, koji je izjavio da je bio impresioniran kvalitetom vina regije. Većina sorti pokazuje ne samo bogat aromatski profil, već i strukturu i slanost te mineralnost što je očito pečat regije. Sjajna je ideja to što na festivalu vina predstavljaju sami proizvođači. Udruženje tako radi sjajan posao s promocijom kvalitete regije kroz ovaj osobni pristup. Međunarodno renomirani hrvatski Švicarca, s titulom Master of Wine i senior sudac na Decanteru, Ivan Barbić "Za mene je bilo sjajno vidjeti raskoš ponude regije i danas imamo brojne primjerke izvrsnih vina jedne sorte što pokazuje snagu Dalmacije. A bogatstvo crnih sorti izvrsne kvalitete posebna je priča i snaga Dalmacije" rekao je Ivan Barbić.
Vinari koji su predstavili svoja vina na Dalmatinskim vinskim ikonama bili su: Ante Sladić, Baraka, Birin, Braća Plančić, Carić, Delmati, Ego vina, Grabovac, Gracin, Grgić vina, Hvar Hills, Katich, Korta Katarina, Kraljevski Vinogradi, Krolo, Lipanović, Vinarija Sladić, Markus, Marlais, Matela, Miloš, Milatić, Miljas, Pavičić vina, Prgin, Prović, Rizman, Sikuli, Stina, Ško vina, Terra Madre, Testament winery, Vina Bora, Vina Tomić, Vinarija Svirče, Vina Violić, Vislander, Volarević, Vuina i Zlatan Otok.

PRIPREMIO: TOMISLAV RADIĆ
FOTO: MARKO ČOLIĆ

DALMATINSKE VINSKE IKONE
 
 DALMATINSKE VINSKE IKONE predstavljene su 28.10.2025. u Zagrebu u hotelu Esplanade. Naglasak je bio na crnim vinima, ali su se mogla kušati i odležana bijela vina. Dalmacija je kolijevka vinarstva u Hrvatskoj, a Dalmatinske Vinske Ikone su mjesto za prezentaciju najboljeg od njene tradicije. Na manifestaciji su vina predstavili osobno vinari ili voditelji vinarija. Ove je godine u sklopu manifestacije održan i masterclass posvećen plavcu malom, najznačajnijoj sorti Dalmacije i najzastupljenijoj crnoj sorti Hrvatske pod nazivom „Veliki plavac mali“, a koji je vodio vinski stručnjak Saša Špiranec. Na toj radionici moglo se upoznati s plavcem malim i ključnim položajima na kojima se uzgaja, to jest, na kojima daje najbolje rezultate poput Dingača, Ponikava i Postupa s Pelješca, zatim Komarne, Hvara, Visa i Brača. Na masterclassu se moglo kušati 14 vina.: . Rizman, Plavac mali Primus, 2021 , Volarević, Plavac mali Gold Edition 2018, Saints Hills, Dingač Ernest Tolj, 2021, . Kiridžija, Dingač M, 2020 , Vina M, Plavac mali Gospodin Biskup, 2022, Zlatan plavac, Grand Select, 2020., Vislander, Plavac mali Tihobraće polje, 2019., Miloš, Stagnum, 2016., Skaramuča, Dingač Elegance, 2020., . Grgić, Plavac mali, 2021., Hvar Hills, Pharos maximvs, 2020., Stina, Plavac mali Stipančić, 2019., Marlais, Škrapa, 2017., i Korta Katarina, Reuben's Private Reserva, 2016.
 Na manifestaciji je premijerno predstavljeno tiskano izdanje prvog broja časopisa Vino Dalmatia, vodič na engleskom jeziku u suradnji s vinskom novinarkom Katherine Pepper.
 Događanju su nazočili i predstavnici Udruženja Vino Dalmacije, organizatora Dalmatinskih Vinskih Ikona, a njen novi predsjednik, vinar Ivan Miloš je o ciljevima dosadašnjih i budućih aktivnosti Udruženja rekao: “Parafrazirao bih jednu izreku koja kaže da ako nešto stvaraš, a nitko ne zna za to, da nisi stvorio proizvod, nego si stvorio tajnu. Premda naravno nije tajna da Dalmacija ima odlična vina, jer naši vinogradari i vinari neprestano rade i dižu letvicu, ali mi smo upravo sada tu, u srcu našeg glavnog grada, kako bi pokazali što se u Dalmaciji trenutačno radi, koliko je to zaista dobro i dinamično, sa željom da glas o tome prođe što dalje i da se podijeli sa svima.”
 Dalmatinskim Vinskim Ikonama je prisustvovala i grupa inozemnih gostiju i novinara među kojima je vrijedno istaknuti njemačkog novinara i vinskog suca Thomasa Brandla, talijanskog novinara i blogera Davide Bortonea, koji je izjavio da je bio impresioniran kvalitetom vina regije. Većina sorti pokazuje ne samo bogat aromatski profil, već i strukturu i slanost te mineralnost što je očito pečat regije. Sjajna je ideja to što na festivalu vina predstavljaju sami proizvođači. Udruženje tako radi sjajan posao s promocijom kvalitete regije kroz ovaj osobni pristup. Međunarodno renomirani hrvatski Švicarca, s titulom Master of Wine i senior sudac na Decanteru, Ivan Barbić "Za mene je bilo sjajno vidjeti raskoš ponude regije i danas imamo brojne primjerke izvrsnih vina jedne sorte što pokazuje snagu Dalmacije. A bogatstvo crnih sorti izvrsne kvalitete posebna je priča i snaga Dalmacije" rekao je Ivan Barbić.
 Vinari koji su predstavili svoja vina na Dalmatinskim vinskim ikonama bili su: Ante Sladić, Baraka, Birin, Braća Plančić, Carić, Delmati, Ego vina, Grabovac, Gracin, Grgić vina, Hvar Hills, Katich, Korta Katarina, Kraljevski Vinogradi, Krolo, Lipanović, Vinarija Sladić, Markus, Marlais, Matela, Miloš, Milatić, Miljas, Pavičić vina, Prgin, Prović, Rizman, Sikuli, Stina, Ško vina, Terra Madre, Testament winery, Vina Bora, Vina Tomić, Vinarija Svirče, Vina Violić, Vislander, Volarević, Vuina i Zlatan Otok. 
 
 PRIPREMIO: TOMISLAV RADIĆ
 FOTO: MARKO ČOLIĆ

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

U Luxembourgu održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva

U Luksemburgu je 27. i 28. listopada održan dvodnevni sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Kao i svake godine, na sastanku Vijeća u listopadu pregovaraju se ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru za sljedeću godinu. U sektoru ribarstva, ministri su Europskoj komisiji dali političke smjernice za uspostavu pregovaračkog mandata za godišnji sastanak ICCAT-a, koji će se u studenome održati u Španjolskoj. Za Hrvatsku je pritom posebno bilo važno osigurati povećanje kvote za plavoperajnu tunu. „Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će naši ribari napokon moći ostvariti koristi, nakon više od desetljeća odricanja“, izjavio je Vlajčić.

U području poljoprivrede sastankom su dominirala pitanja vezana uz budućnost Zajedničke poljoprivredne politike u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU za razdoblje 2028.-2035. Dansko predsjedništvo pripremilo je raspravu na temu buduće zelene arhitekture politike, dakle planiranog okvira za provedbu mjera kojima se imaju ispunjavati klimatski i ekološki ciljevi u sljedećem programskom razdoblju. Hrvatska je pozdravila predložena pojednostavljenja i veću fleksibilnost za države i poljoprivrednike u novom okviru, ali je upozorila kako se od proizvođača ne može očekivati dodatni napor za ispunjavanje klimatskih i ostalih horizontalnih ciljeva u uvjetima smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih poljoprivredi. Ministar Vlajčić je pritom ukazao na posebnosti malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, za koja će trebati osigurati adekvatne uvjete kako bi mogla participirati u zelenoj tranziciji.

Austrijska delegacija je, ispred sedamnaest država članica, uključujući i Hrvatsku, predstavila zajedničku izjavu kojom se ukazuje na neadekvatan zakonski okvir za ZPP nakon 2027. kako ga je predložila Komisija. ZPP mora i dalje ostati prilagođen potrebama poljoprivrednika, s namjenskim i odgovarajućim financijskim sredstvima te temeljen na uspješnom i pouzdanom modelu s dva stupa, istaknule su ove države članice. Tijekom održane rasprave ovaj je stav poduprla još nekolicina ostalih delegacija.

Povjerenik Hansen je ispred Europske komisije predstavio nedavno usvojenu Komunikaciju o Strategiji za generacijsku obnovu, koja donosi plan za potporu mladim poljoprivrednicima i privlačenje većeg broja ljudi u poljoprivredni sektor. Njime se državama predlaže da najmanje 6 % svojih poljoprivrednih proračuna ulože u mjere za poticanje generacijske obnove, a kao cilj se postavlja udvostručenje udjela mladih poljoprivrednika na EU razini do 2040. godine. Za Hrvatsku je demografska revitalizacija, posebno u ruralnim područjima, jedan od ključnih nacionalnih ciljeva, naglasio je Vlajčić i pozdravio ovu inicijativu Komisije.

U okviru redovne točke o stanju na tržištu poljoprivrednim proizvodima, ministrima se imao prilike obratiti i g. Taras Kachka, potpredsjednik Vlade Ukrajine za europsku i euroatlantsku integraciju te trgovinu. On je predstavio najnovije brojke vezane uz trgovinske odnose s tom zemljom, a ministri su iskazali svoju podršku daljnjoj integraciji Ukrajine, ali isto tako pozvali na oprezan pristup zbog veličine i značaja njenog poljoprivrednog sektora. Hrvatska je izvijestila Vijeće o posljedicama iznimno loših klimatskih prilika koje su negativno utjecale na proizvodnju voća, šećerne repe i ratarskih usjeva te najavila kako će, nakon što se prikupe svi potrebni podaci, odlučiti o potrebnim mjerama.

Slovenska delegacija izvijestila je o zajedničkoj deklaraciji ministara poljoprivrede mediteranskih zemalja (MED9 skupina) pod naslovom „Pojačavanje napora za upravljanje klimatskim i drugim rizicima u poljoprivredi“. Slovenija je bila domaćin neformalnog sastanka ministara održanog u Portorožu početkom listopada, kojom prilikom je usvojena ova deklaracija. Hrvatska, koja preuzima predsjedanje skupinom od Slovenije, zahvalila je na dobroj organizaciji i korisnim rasprava te zaključila kako je nužno uspostaviti cjelovit, dugoročan i financijski održiv okvir za upravljanje rizicima na razini cijele EU.

Od ostalih točaka na dnevnom redu sastanka Njemačka je izvijestila o aktualnoj situaciji s visoko patogenom influencom ptica (HPAI) u EU, a Latvija predstavila informaciju o hitnim mjerama potrebnim za rješavanje izazova povezanih s Uredbom o deforestaciji. Povjerenici Hansen i Kadis predstavili su godišnja izvješća o aktivnostima Europske komisije vezanim uz pojednostavljenja provedbe u poljoprivredi i ribarstvu.

Na margini sastanka Vijeća, ministar Vlajčić susreo se sa slovačkim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Richardom Takáčem. Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti poljoprivredne politike, trgovinskim odnosima s trećim zemljama te aktivnostima vezanim uz prevenciju i saniranje životinjskih bolesti. Potvrdili su dobru suradnju dvije zemlje na EU razini u sektoru poljoprivrede, posebno izvrsne odnose u sektoru šumarstva te zaključili kako će u okviru započetih pregovora o budućem financijskom i provedbenom okviru zasigurno biti potrebe za još tješnjom suradnjom.

Pripremio: Tomislav Radić

U Luxembourgu održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva
 
 
 U Luksemburgu je 27. i 28. listopada održan dvodnevni sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
 
 Kao i svake godine, na sastanku Vijeća u listopadu pregovaraju se ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru za sljedeću godinu. U sektoru ribarstva, ministri su Europskoj komisiji dali političke smjernice za uspostavu pregovaračkog mandata za godišnji sastanak ICCAT-a, koji će se u studenome održati u Španjolskoj. Za Hrvatsku je pritom posebno bilo važno osigurati povećanje kvote za plavoperajnu tunu. „Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će naši ribari napokon moći ostvariti koristi, nakon više od desetljeća odricanja“, izjavio je Vlajčić.
 
 U području poljoprivrede sastankom su dominirala pitanja vezana uz budućnost Zajedničke poljoprivredne politike u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU za razdoblje 2028.-2035. Dansko predsjedništvo pripremilo je raspravu na temu buduće zelene arhitekture politike, dakle planiranog okvira za provedbu mjera kojima se imaju ispunjavati klimatski i ekološki ciljevi u sljedećem programskom razdoblju. Hrvatska je pozdravila predložena pojednostavljenja i veću fleksibilnost za države i poljoprivrednike u novom okviru, ali je upozorila kako se od proizvođača ne može očekivati dodatni napor za ispunjavanje klimatskih i ostalih horizontalnih ciljeva u uvjetima smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih poljoprivredi. Ministar Vlajčić je pritom ukazao na posebnosti malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, za koja će trebati osigurati adekvatne uvjete kako bi mogla participirati u zelenoj tranziciji.
 
 Austrijska delegacija je, ispred sedamnaest država članica, uključujući i Hrvatsku, predstavila zajedničku izjavu kojom se ukazuje na neadekvatan zakonski okvir za ZPP nakon 2027. kako ga je predložila Komisija. ZPP mora i dalje ostati prilagođen potrebama poljoprivrednika, s namjenskim i odgovarajućim financijskim sredstvima te temeljen na uspješnom i pouzdanom modelu s dva stupa, istaknule su ove države članice. Tijekom održane rasprave ovaj je stav poduprla još nekolicina ostalih delegacija.
 
 Povjerenik Hansen je ispred Europske komisije predstavio nedavno usvojenu Komunikaciju o Strategiji za generacijsku obnovu, koja donosi plan za potporu mladim poljoprivrednicima i privlačenje većeg broja ljudi u poljoprivredni sektor. Njime se državama predlaže da najmanje 6 % svojih poljoprivrednih proračuna ulože u mjere za poticanje generacijske obnove, a kao cilj se postavlja udvostručenje udjela mladih poljoprivrednika na EU razini do 2040. godine. Za Hrvatsku je demografska revitalizacija, posebno u ruralnim područjima, jedan od ključnih nacionalnih ciljeva, naglasio je Vlajčić i pozdravio ovu inicijativu Komisije.
 
 U okviru redovne točke o stanju na tržištu poljoprivrednim proizvodima, ministrima se imao prilike obratiti i g. Taras Kachka, potpredsjednik Vlade Ukrajine za europsku i euroatlantsku integraciju te trgovinu. On je predstavio najnovije brojke vezane uz trgovinske odnose s tom zemljom, a ministri su iskazali svoju podršku daljnjoj integraciji Ukrajine, ali isto tako pozvali na oprezan pristup zbog veličine i značaja njenog poljoprivrednog sektora. Hrvatska je izvijestila Vijeće o posljedicama iznimno loših klimatskih prilika koje su negativno utjecale na proizvodnju voća, šećerne repe i ratarskih usjeva te najavila kako će, nakon što se prikupe svi potrebni podaci, odlučiti o potrebnim mjerama.
 
 Slovenska delegacija izvijestila je o zajedničkoj deklaraciji ministara poljoprivrede mediteranskih zemalja (MED9 skupina) pod naslovom „Pojačavanje napora za upravljanje klimatskim i drugim rizicima u poljoprivredi“. Slovenija je bila domaćin neformalnog sastanka ministara održanog u Portorožu početkom listopada, kojom prilikom je usvojena ova deklaracija. Hrvatska, koja preuzima predsjedanje skupinom od Slovenije, zahvalila je na dobroj organizaciji i korisnim rasprava te zaključila kako je nužno uspostaviti cjelovit, dugoročan i financijski održiv okvir za upravljanje rizicima na razini cijele EU.
 
 Od ostalih točaka na dnevnom redu sastanka Njemačka je izvijestila o aktualnoj situaciji s visoko patogenom influencom ptica (HPAI) u EU, a Latvija predstavila informaciju o hitnim mjerama potrebnim za rješavanje izazova povezanih s Uredbom o deforestaciji. Povjerenici Hansen i Kadis predstavili su godišnja izvješća o aktivnostima Europske komisije vezanim uz pojednostavljenja provedbe u poljoprivredi i ribarstvu.
 
 Na margini sastanka Vijeća, ministar Vlajčić susreo se sa slovačkim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Richardom Takáčem. Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti poljoprivredne politike, trgovinskim odnosima s trećim zemljama te aktivnostima vezanim uz prevenciju i saniranje životinjskih bolesti. Potvrdili su dobru suradnju dvije zemlje na EU razini u sektoru poljoprivrede, posebno izvrsne odnose u sektoru šumarstva te zaključili kako će u okviru započetih pregovora o budućem financijskom i provedbenom okviru zasigurno biti potrebe za još tješnjom suradnjom.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

Korisnik

Autor