Zašto su se naši preci prema drvetu kruške odnosili s poštovanjem?

Poslije šljive i jabuke, kruška pripada grupi najzastupljenijih voćaka na ovim prostorima pa ipak je uvijek deficitarna. Srodna je dunji i jabuci, pripada porodici ruža, a sve potiču od jedne drevne pratetke po imenu oskoruša koja se nesmetano širila po nepreglednim šumama Evrope i kontinentalne Azije sve do Dalekog istoka, Kine i Japana. Čim su se ljudi počeli baviti poljoprivredom, odmah su je krenuli kultivisati i u tome su uspjeli do te mjere da je danas poznato preko tri hiljade vrsta.

Od starih, kao što su jeribasme i ječmenke pa do vilijamovke, proizvedene u Engleskoj 1796. godine, ovo voće je traženo i omiljeno. Plod prijatnog mirisa i ukusa podnosi skladištenje i transport, blagotvoran je za mnoge poremećaje varenja, reguliše krvni pritisak, sadrži obilje vlakana koja tope višak kilograma, a pomaže i u popravljanju raspoloženja. Koristi se svjež, kao dio pekmeza, kompota i drugih prerađevina, kao sok ili kao rakija. Liker kruškovac, napravljen kod kuće ili industrijski, odavno je na trpezama u svečanim prilikama, a rakija vilijamovka na domaćem tržištu spada u najskuplja i najcjenjenija pića. 

Sveto drvo

Međutim, iza omiljenog voća stoji resprektabilna i zanimljiva prošlost. 

Pod njom su se ljudi molili i ispovijedali, a i danas poneka stabla - naročito ona stara i usamljena negdje van naselja - služe kao "zapis" što znači da se u drvo ureže krst i onda ga niko ne smije dirati niti posijeći, a čak su i sveštenici započinjali litiju upravo od ovakvih stabala. Sveti gajevi krušaka služili su precima umjesto crkve (jer njih i nije bilo u svakom mjestu).

Kruška iz sjemena: Sakupljanje, čuvanje i priprema

U jednoj verziji Pepeljuge, djevojka suzama zalijeva mladicu kruške koju je njena majka prije smrti posadila. Mladica izraste u veliko drvo koje sluša djevojčine žalbe na težak život, surovog oca, maćehu i polusestre, pomaže joj da obavi razne nemoguće zadatke, a kad dođe pravi čas, daruje joj svilenu haljinu, vezene papuče i sve ukrase kojima će privući pažnju mladog kraljevića.

Prema drugoj bajci, tri brata bivaju nagrađena zato što su nakon smrti oca ispunili njegov zahtjev da tri noći čuvaju krušku. 

Pao s kruške!

Izraz "pao s kruške" u značenju "nije kako bi trebalo u glavi" odnosio se na zabranu penjanja na krošnju ove voćke. Ko se peo pa time uznemirio drvo ili vile i vještice koje su se tamo okupile, bio bi kažnjen, kraćim ili dužim gubitkom pameti. Zanimljivo je da je isti običaj izražavanja poštovanja ovom drvetu važio u feudalnom Japanu i Kini te da se junakinja kineske bajke o djevojci koja se udala za princa zove upravo - Kruškin Cvijet.

Iako je većina ovih vjerovanja odavno zaboravljena, uživanje u njenim blagodetima nije se smanjilo, a sve više voćara odlučuje da gaji upravo pomenutu voćnu vrstu, uprkos sve izazovnijim uslovima uslijed klimatskih promjena i poremećaja na tržištu.