Probijena i psihološka granica, cijena pšenice veliki je udarac za evropske ratare

Nema promjene na tržištima agri roba. Mjesec maj je bio pesimističan, bearish mjesec, što potvrđuje i činjenica da je Bloomberg Agriculture Index pao na nivou mjeseca za 3,6 posto. To znači da ovaj negativan trend pada cijena na berzama s obje strane Atlantika, i na CBOT-u i na MATIF-u, sada traje već tri mjeseca. Nimalo optimistično za domaće ratare i proizvođače.

Generalno, globalno gledano, nestabilnost i volatilnost i dalje su prisutni. Trgovinski rat, carine, slab američki dolar, nastavak rata u Ukrajini, sve su to faktori koji svaki na svoj način utječe općenito na kretanje berzovnih roba. U takvom kontekstu ne čudi manjak optimizma u globalni ekonomski rast, što se onda negativno iščitava kao znak slabije potražnje. Zbog toga fondovi pumpaju svoje short pozicije (očekivanja da će cijena pasti) na pšenici i kukuruzu, što tjera berze u crveno.

Velike globalne zalihe i slaba potražnja

Na svjetskom nivou, terminske cijene pšenice kreću se blizu najniže cijene od 2020., pod pritiskom velikih globalnih zaliha i slabe potražnje. Očekuje se da će australske zalihe na kraju sezone biti znatno veće, budući da je izvoz u Kinu naglo pao. Na primjer, samo 546 hiljada tona isporučeno je između oktobra i marta, što je pad od 2,9 miliona tona u odnosu na godinu ranije. Također, sve veća konkurencija ruske pšenice i nadolazeća žetva na sjevernoj hemisferi preplavit će tržište jeftinim žitaricama.

U međuvremenu, najnoviji izvještaj WASDE predviđa da će globalna proizvodnja pšenice dosegnuti rekordnih 808,5 mliona tona u sezoni 2025./26., podižući ukupnu svjetsku ponudu na 1,07 miiljardi tona! Završne zalihe za sezonu 2025./26. predviđaju se na 265,7 miliona tona, neznatno više u odnosu na prošlu godinu.

Cijena pšenice

Terminske cijene također su pale jer su se povoljni vremenski obrasci kretali kroz ključna područja uzgoja, pritiskujući cijene. Na primjer, u SAD-u se u nadolazećim sedmicama očekuje mješavina kiše i sunca, što će podržati razvoj usjeva i dodati bearish pritisak na terminske cijene na berzama. U međuvremenu, rekordni južnoamerički usjevi pritišću globalne nivoe cijene kukuruza tražeći izvozna tržišta. Žetva u Argentini napreduje, a urod safrine u Brazilu tek počinje, što doprinosi povećanju globalne ponude. Ova su kretanja utjecala na cijene kukuruza, ograničavajući svaki uzlazni zamah na tržištu.

Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za juli na nivou mjeseca ostala je na istom nivou od 5,3 $/bušela, no treba spomenuti kako je tokom mjeseca pala i na ivo od 5 $/bu. Kod kukuruza je trend pada izraženiji. Na nivou mjeseca terminska cijena ugovora za juli pala je s nivoa od 4,75 na 4,45 $/bu. Nema naznake da u ovom trenutku tržište ima snage pogurati terminske cijene značajnije prema gore i probije ovaj negativan trend. Treba reći da je u jednom trenutku testiran i nivo od 4,9 $/bu, ali isto tako, treba spomenuti da je početkom mjeseca pala ispod nivoa od 4,5 $/bu, što je najniži nivo još od decembra prošle godine. Kod soje, slično kao i kod pšenice. Dosta volatilno, ali je na nivou mjeseca terminska cijena ugovora za juli ostala nepromijenjena, na 10,4 $/bu.

Negativno i crveno

Na evropskim berzama također negativno i crveno. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor septembar, pale su za dodatnih 4,5 €/t na nivou mjeseca i spremne su testirati nivo od 200 €/t. Isto se događa i kod kukuruza. Cijena terminskog ugovora za juni nastavila je padati te je na nivou mjeseca pala za dodatnih 7,5 €/t. To je već probijena i potvrđena psihološka granica od 200 €/t. Veliki je to udarac za evropske ratare, jer se taj negativan trend na berzama prelio i na pad cijene fizičke robe i pšenice i kukuruza. Za kraj, terminska cijena novog roda uljane repice ugovor za avgust, na nivou je mjeseca imala rast od 12,5 €/t.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište

Pad ovih cijena i njihov trend, nažalost se negativno reflektirao i na pad cijene fizičke robe. Cijene kukuruza i pšenice starog roda nikako da se podignu s ovih nivoa na kojima su zadnjih mjesec i više dana. Štoviše, dodatan pritisak dolazi od novog roda ječma koji neće podbaciti, a podbačaj se za sada ne očekuje niti od novog roda pšenice. Mogući problem mogao bi biti DON toksin u pšenici. Zbog svega toga su cijene pod pritiskom kako na tržištu Italije, tako i na domaćem tržištu. Uz sve to, za očekivati je da će uslijed pritiska žetve i povećane ponude, cijene transporta porasti što će dodatno negativno utjecati na kalkulaciju, odnosno na prodajne cijene roba na domaćem tržištu.

Cijena kukuruza

Svega ovoga su svjesni i kupci, pa ne paničare niti pokazuju ozbiljniji interes za kupnju robe, što samo dodatno pojačava trenutnu bearish sliku tržišta. Još uvijek u silosima i na zalihama ima kukuruza, a ponešto je i pšenice starog roda. Kako sada stvari stoje, čekanje i špekulacija na tim robama neće se isplatiti njihovim vlasnicima.

Sada, post festum, možemo reći da je ove sezone februar bio pravi trenutak za prodaju svih zaliha jer su tada cijene bile na vrhuncu, a možda i trenutak za prodaju novog roda pšenice (u zeleno kako bi pojedini rekli).