Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 05.05.2024. 10:30

Praznik kao u stara vremena: Otkud crveno jaje i običaj tucanja?

U poljoprivrednim domaćinstvima zadržala se u najvećoj mjeri većina starih običaja za Vaskrs, prije svega farbanje što veće količine kokošijih jaja u žive boje, naročito u crvenu.

Praznik kao u stara vremena: Otkud crveno jaje i običaj tucanja?
Foto: Depositphotos/tchara
121
54
0

Vaskrs je ne samo najveći praznik u hrišćanstvu, nego, po svemu sudeći i najstariji. Veselin Čajkanović (1881. - 1946.), akademik, etnolog, filolog, univerzitetski profesor i prevodilac sa više jezika, svjedoči u svojim djelima da je većina običaja povodom Vaskrsa preuzeta iz prijehrišćanskih vremena i da je u pitanju bio prvenstveno praznik proljeća.

U većini tih starih vjera božanstvo umire (ili biva ubijeno) i ustaje iz groba poslije nekoliko dana, što je poljoprivrednicima bilo potpuno blisko, jer su vidjeli na primjeru sjemena posijanog u zemlju, koje poslije nekoliko dana nikne i tako pokaže da je život neuništiv.

Kuhana jaja, hlheb i luk

U poljoprivrednim domaćinstvima zadržala se u najvećoj mjeri većina starih običaja, prije svega farbanje što veće količine kokošijih jaja u žive boje, naročito u crvenu. Za ovaj obavezan postupak historičari hrišćanstva daju više objašnjenja. Manje je poznato ono o četiri rimska vojnika koji su čuvali grob raspetog Hrista. Bila je noć između subote i nedjelje, a oni su popili dosta vina i mezetili kuhana jaja, hljeb i luk. Onaj vojnik, koji je leđima bio okrenut grobu, svaki čas se osvrtao preko ramena, zbog čega su mu se njegovi drugovi mnogo smijali: "Zar se ti bojiš da bi ovaj čovjek mogao da ustane iz mrtvih? To ne može biti, prije će ova kuhana jaja od bijelih postati crvena."

Značenje crvene boje (Foto: Depositphoto/viperagp)

U tom trenutku, pred zoru, jaja odjednom dobiše crvenu ljusku, a njih četvorica, kad su pregledali grob i vidjeli da je prazan, pobjegoše s tog mjesta i iz rimske vojske u najvećem strahu. Po drugoj verziji, zasluga pripada Mariji Magdaleni. Ona je rimskom caru odnijela crveno obojeno jaje i objasnila mu čudo vaskrsenja poredeći život sa piletom koje razbija ljusku jajeta. Inače, ljuske obojenih jaja nalažena su u grobovima starim od 4.000 do 6.000 godina, širom Evrope i velikog dela Azije. Vuk Karadžić (1787. - 1864.) svjedoči da je običaj u potpunosti poštovan u doba njegovih istraživanja.

"O, Vaskrseniju se tuku šarenim i crvenim jajima to jest udaraju vrhovima jaje o jaje, pa kome se razbije, ono uzme onaj koji je razbio. To čine kod namastira (manastira) i kod crkve i nepoznati ljudi, ali treba najprije da vide jaje jedan drugome, jer neki probiju jaje odozdo te iscijede žujce i bjelance, pa naliju voska da je tvrđe", bilježi Karadžić.

Tucanijade

U ovom običaju je očigledno korijen svih "tucanijada" koje se danas održavaju u regionu, čak je i varanje sa voskom ostalo isto. Jedino što je u Vukovo doba razbijanje jaja praktikovano poslije službe u crkvi i nije trajalo dugo, dok se danas "tucanijade" pretvaraju u pravi društveni događaj za cijelo selo, sa takmičenjem, nagradama, cjelodnevnim programom i koncertom uveče, vašarom i višesedmičnim pripremama u kojima takmičari traže jaja sa najtvrđom ljuskom obilazeći sve salaše i prošlogodišnje pobjednike.

U poljoprivrednim domaćinstvima današnji praznik se proslavlja po ugledu na stara vremena: priprema se bogat ručak na kome su obavezna i jela od mladog zeleniša (zelena salata, špinat, rotkvice), meso, slatkiši, ofarbana jaja i naravno velika količina alkohola. Kuća i sto ukrašavaju se zelenilom i cvijećem, negdje vrbom ili jasikom, travom, jorgovanom, đurđevkom i lalama, naročito crvenim. Sad postoji čitava industrija uskršnjih ukrasa koji se kupuju u prodavnicama, ali, tradicionalno nastrojene domaćice uvijek više vole da same naprave dekoraciju.

Bojenje u lukovini (Foto: Julijana Kuzmić)

Obojena jaja ukućani će u veselju, poslije mesa, a prije kolača, porazbijati među sobom, a ko razbije više jaja, pobjeđuje u ovom malom takmičenju. Kako po pravilu drže živinu, poljoprivrednici obično imaju i najviše jaja za bojenje i ukrašavanje, prirodnim bojama iz biljaka, kupovnim iz marketa, prehrambenim bojama za jači efekat ili nekim neočekivanim sredstvom. Najvažnije je da su sve ove boje neškodljive za ljudsko zdravlje, pa, ako baš i probiju ljusku i budu pojedene, neće biti nikakvih posljedica.

Osim onih očekivanih, jer, kad se poslije posta, ko je postio, pojede veća količina mesa i tvrdo kuhanih jaja, događa se da stomak zaboli.


Tagovi

Farbanje jaja Vaskrs Običaji za Vaskrs Crveno jaje Tucanijada Post Značenje Običaj tucanja


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#RuralFoto #priroda Priroda je nešto posebno! Da li to bila planina,rijeka treba je iskoristiti na najbolji način. Upravo tako građani Brčko distrikta koriste rijeku Savu. Uživanje na Savi,vožnja čamcem. Ko kaže da Brčko nema svoje ljepote.... Više [+]