Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 22.10.2023. 13:30

Liječi tako što se nosi u džepovima?

Prema vjerovanju, ako kesten procvjeta u jesen, to jest, ako ga "prevare" lijepi dani u oktobru, svojim atraktivnim crvenim i bijelim cvjetovima, sluti na blagu zimu.

Liječi tako što se nosi u džepovima?
Foto: Depositphoto/PantherMediaSeller
  • 182
  • 13
  • 0

Elegantno i snažno drvo kestena, nekad visoko do 25 metara, brzorastuće i otporno, vodi porijeklo iz Male Azije, ali, još u pradavna vremena se raširilo po cijeloj sjevernoj hemisferi. Postoje podvrste, evropska, američka, japanska i kineska, koje se razlikuju po izgledu. Navodno je vojska Aleksandra Makedonskog, kud god se kretala radi ratovanja, sadila kesten, a isto je radila i rimska vojska prilikom svojih pohoda na sjeverne zemlje.

Evropski, "odomaćeni" kesten igrao je važnu ulogu u životu prvih poljoprivrednika naročito u krajevima gdje nije uspijevalo dovoljno žitarica. Tamo se od ploda pitomog kestena, koji sadrži visoku koncentraciju skroba, mljelo brašno, za hljeb i kolače, koje je vijekovima korišteno u planinskim dijelovima Mediterana gdje još postoje hektari kestenove šume. Ovo brašno sad može da se nađe u prodavnicama zdrave hrane, ali kos nas ne postoji navika redovne ishrane kestenom. Ponekad zimi, "želje radi", jedu se pečeni plodovi, a u novije vrijeme i kesten pire.

Ukrasno drvo prije korisnog

Pečenica punjena kestenom, kakva se viđa u filmovima, nije se "primila" kod ovdašnjeg stanovništva koje je ostalo vjerno tradicionalnim receptima za pripremu mesa. Poljoprivrednici ne gaje kesten radi brašna i uopšte radi hrane, ali sade i gaje kesten kao ukrasno drvo.

Od davnih vremena ponegdje su putevi između naseljenih mjesta oivičavani sadnicama kestena, koje su postale veliko drveće i štitile put i sve na njemu od snažnih udara vjetra i u zimu od vijavice. 

Putevi između naseljenih mjesta su oivičavani sadnicama kestena (Foto: Gordana Nastić)

U narodnoj medicini ovom drvetu pripisuju se moćna svojstva. Da ne bude zabune: pitomi kesten se jede, a divlji kesten služi kao lijek i nikako nije za jelo, jer je plod otrovan za ljude. Kora, cvijet, plod česti su sastojci tinktura za bolesti vena i kapilara.

U savremenoj medicini kesten se nalazi u mnogim preparatima za bolne i umorne noge, šamponima za kosu i sredstvima protiv raznih iritacija kože. U narodnoj, pripisivano mu je svojstvo da liječi dijareju, groznicu, različite kožne bolesti i estetske probleme.

Divlji kesten liječio i konje

Poljoprivrednici su koristili plod divljeg kestena za liječenje konja - i pomagao je. Ovdašnji seljaci duboko vjeruju da je divlji kesten ("ludi" ili "konjski" kesten) lijek za bolove u zglobovima i leđima, ali ne kao oblog ili sastojak ljekovite masti, nego liječi tako što se nosi u džepovima! U kaputima i ostalim dijelovima odjeće starijih poljoprivrednika često može da se nađe jedan ili dva kestena, "lijeka radi" ili "zlu ne trebalo". Nema nikakvog osnova za ovakvo vjerovanje, međutim, ono je živo i danas, tek koliko da se prošlost ne zaboravi.

Divlji kesten - lijep i koristan, sada uzmite sjemenke

Žene u poljoprivrednim domaćinstvima probile bi jakom iglom plod kestena na tri mjesta i stavile ga u ormare sa odjećom: gorki adstringentski sastojci uspješno tjeraju moljce, a nikakvog mirisa nema.

Divlji kesten služio je u rijetkim slučajevima i za odbranu, jer, kad se ispali iz praćke, dejstvuje potpuno isto kao kamen. Prema vjerovanju, ako kesten procvjeta u jesen, to jest, ako ga "prevare" lijepi dani u oktobru, svojim atraktivnim crvenim i bijelim cvjetovima, sluti na blagu zimu. Ako, naprotiv, kestenu lišće opadne ranije nego ostalom drveću, zima će biti jaka. 


Tagovi

Drvo kestena Kestenove šume Brašno od kestena Ukrasno drvo Divlji kesten Kesten kao lijek


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.