Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vrtlarenje kao terapija
  • 03.07.2022. 16:30

Hortikulturalna terapija: Vrt je lijek, a ne hir

Stres, užurbanost, sjedilački način života i posljedična pretilost skraćuju nam očekivanu životnu dob, a sam život čine nekvalitetnijim. Oni koji raspolažu malom zelenom površinom sretnici su koji mogu pomoći sami sebi i poboljšati svoje psihofizičko zdravlje.

Foto: Vesna Mijat
  • 502
  • 126
  • 0

Vlasnik ste malog povrtnjaka. U niskom startu dočekate jenjavanje zimskih temperatura i krećete sa sjetvom. U trgovačkim centrima dobro promislite za svaku utrošenu marku, ali u vrtnim centrima ne uspijevate obuzdati vlastiti nagon za trošenjem. Veći je trošak vode za zalijevanje, sadnog materijala i zaštite, nego prodajna cijena vaših plodova rada. Štaviše, štetnici, suša, grad sve to prepolovi vaš urod, ali vi ne odustajete. Ako pokušate odustati, osjećate se isprazno i nesvrhovito. Ukućani vas ismijavaju zbog neisplativog vrtlarenja, ali vi i dalje uporno, svake sezone sadite. Ne brinite, niste vi ludi. Bolesniji su oni koji nemaju svoj vrt - kaže nauka.

Vrtlarenje je aktivnost koju neki povezuju isključivo s proizvodnjom vlastitog voća i povrća. No, danas je poznato da već sam boravak u prirodi i umjerena fizička aktivnost djeluju blagodatno na psihofizičko zdravlje čovjeka. U gradovima niču parcele s urbanim vrtovima za unajmljivanje, uslužne kompanije nude male čestice u najam u okolici gradova, škole sade svoje voćnjake, a u zatvorima je vinogradarstvo sastavni dio rehabilitacije. Terapija vrtom je već stoljećima među nama, samo je možda nismo tako nazivali.

Historija upotrebe vrtlarenja u terapijske svrhe

Korištenje vrtlarskih tehnika radi smirivanja uma spominje se u historijskim izvorima još  2.000. godine p.n.e. u Mezopotamiji. I 500. godine p.n.e. stari Perzijanci kreirali su vrtne ambijente radi smirivanja i opuštanja kroz upijanje vanjskih podražaja; miomirisa, zvukova živog svijeta, pogleda na zeleno, te osvježavajućih temperatura. Prema Američkom udruženju za hortikulturalnu terapiju, liječnici starih Egipćana pacijentima s mentalnim problemima su preporučivali šetnje vrtom. Tokom Srednjeg vijeka, unutar zidina samostanskih lječilišta, sađene su biljke s ciljem podizanja raspoloženja melankoličnih pacijenata.  

Dodatno, korišteni su za tretiranje fizičkih i mentalnih problema. Prvo dokumentirano korištenje u terapijske svrhe novijeg doba datira iz 1800. godine. Dr. Benjamin Rush prvi je sugerirao da rad na polju i farmi pomaže mentalno oboljelima. Ovo otkriće potaknulo je mnoge bolnice razvijenog svijeta da započnu s istim. U 1817. godini u umobolnici poznatoj pod imenom Friends Hospital, kreiran je zeleni krajolik sa stazicama i ugođajem parka u svrhu poticanja rehabilitacije pacijenata. Još 1879. godine unutar istog bolničkog okruženja izgrađen je staklenik za terapije.

Terapija vrtom je već stoljećima među nama, samo je možda nismo tako nazivali

Nakon Prvog svjetskog rata korištena je za ozdravljenje veterana, a 1960. godine štampan je prvi priručnik o ovoj terapiji vrtlarenjem. U SAD-u je 1972. definirana struka i obrazovni kriteriji za hortikulturalnog terapeuta.  

Vrtni terapeut kao profesija

Matično američko udruženje definira ju kao angažiranje osobe u vrtlarstvu i aktivnostima na biljkama, koje podučava terapeut, a radi postizanja zadanih ciljeva liječenja. Terapeuti su posebno educirani članovi rehabilitacijskog tima (uz doktore, psihijatre, radne terapeute i druge) koji uključuju korisnika u sve faze uzgoja. Institucije kao što su škole, domovi za starije i zatvori koriste ju za poboljšanje zdravlja svojih štićenika.

Kako je naša država već sada na putu da uništi svu svoju proizvodnju i postane uslužni centar za turiste i boljestojeće zapadnoevropske penzionere, možda je vrijeme da u naš obrazovni sistem uvedemo struku upravo ovog terapeuta.

Terapijski vrtovi

Terapijski vrt je biljni eksterijer dizajniran da bi omogućio djelovanje ozdravljujućih elemenata iz prirode. Interakcija između prirode i pacijenta može biti pasivna i aktivna ovisno o dizajnu i potrebama korisnika. Poznati su vrtovi dizajnirani za ozdravljenje, radnu terapiju, rehabilitacijski i senzorski.

Najznačajnija karakteristika je jednostavna i olakšana pristupačnost za teže pokretne osobe, dovoljno prostrane stazice uz blage promjene visine s podignutim gredicama ili kontejnerskim uzgojem. Gredice i biljne vrste raspoređene su planski prema potrebama korisnika. Učestalo, vrtni dizajneri surađuju s hortikultulturalnim terapeutima da bi stvorili prostore visoke estetske profinjenosti u kojima će različiti tipovi korisnika moći boraviti. Osim prostora za uspješno provođenje terapije potrebno je kreirati specifični plan i program.

Temeljno načelo

Terapijsko vrtlarenje fokusira se na oporavak od bolesti ili nekog poremećaja. Temelji se na poznatoj činjenici da boravak u prirodi na većinu osoba djeluje blagodatno. Upotrebljava se za poboljšanje fizičkog zdravlja, socijalnih vještina i uključivanja u zajednicu. Uključene su aktivnosti brige oko bilja kao kopanje i zalijevanje, promatranje rasta bilja, doživljavanje životnog ciklusa bilja u relaciji na ljudski životni vijek, i sijanje sjemenja. Nauka smatra da rast i razvoj mladih biljaka pruža zadovoljstvo osobama koje ga promatraju i sudjeluju u brizi. Dodatno, osoba koja vrtlari osnažuje svoje samopouzdanje i životni entuzijazam. Utjecaj koji ima na tijelo i um, kao i mogućnost bavljenja ovim poslom na malim površinama čini ovu aktivnost pogodnom za manje institucije.  

Ekstenzivna meta-analiza efikasnosti ove terapije sugerira pozitivnu korelaciju između vrtlarenja i mnogih zdravstvenih blagodati kao što su: niži stupanj stresa, depresije i anksioznosti, rijeđe promjene raspoloženja i povoljniji indeks tjelesne mase. Dodatno, ono podiže kvalitetu života, osjećaj pripadnosti zajednici, nivo fizičke utreniranosti i kognitivne funkcije. Mnoga su istraživanja dokazala da boravak u prirodi kao što je šetnja šumom, parkom ili vrtom može poboljšati nečije raspoloženje, regulirati krvni tlak, srčanu frekvenciju i izlučivanje hormona stresa, te posljedično dovesti do dužeg života.

Brojne su blagodati vrtlarenja

Jednim istraživanjem mjeren je utjecaj japanskih vrtova na grupu pacijenata s Alzheimerom. Pacijenti s uznapredovalom demencijom su poboljšali kratkotrajno pamćenje. Neki su se sjećali cvrkuta ptica čak 2 sedmice kasnije. 

Zeleno liječi um, ali i tijelo

Vrtlarenje je ujedno i umjerena fizička aktivnost. Zadržavanje u nekim položajima nalik je asanama iz joge kroz koje se jača statička snagu i stabilnost. Dok su nošenje tereta, zamahivanje, upiranje vrste aktivnosti najsličnije vježbama snage s otporom i opterećenjem. Ponavljajući pokreti kao npr. kopanje, imitiraju nezaobilazne kardio vježbe. Uz sve spomenute blagodati,  miris tla i bilja, zvuk ptica, vjetar i sunce na koži, te zelena boja u zjenicama samo potpomažu sveopćem ozdravljenju. I na kraju, ne zaboravimo socijalnu komponentu - boravak među ljudima što u današnje doba nasušno nedostaje svima.

A najbolje od svega je što je ono terapija tokom koje niste niti svjesni da ste pod terapijom.

Blagodati vrtlarenja:

  • poboljšano fizičko zdravlje kroz veću jakost mišićja i bolju mobilnost
  • poboljšano mentalno zdravlje kroz novopronađeni smisao postojanja i osjećaj osobnog postignuća
  • prilika za povezivanje s drugim osobama, smanjenje osjećaja izoliranosti, inkluzija
  • svladavanje novih vještina i veća šansa za pronalaženje novog posla
  • poboljšano raspoloženje zbog boravka na svježem zraku, u dodiru s prirodom
  • umirenje, duhovnost, interakcija s okolinom, prihvaćanje prolaznosti, proizvodnja hrane, koncentracija, fokus nakon dijagnosticiranog PTSP-a.

I zato kada vam sljedeći put neko od ukućana pripomene da trošite vrijeme uzalud na vlastite hirove njegujući svoj mali povrtnjak, nastavite po svome, a nevjernom Tomi ponudite svježe zdrave plodove kad dozore.


Tagovi

Hortikulturna terapija Vrtlarenje Povrtnjak Liječenje Rehabilitacija


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!”

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić