AgroKlub.ba

\

Ukrasno i ljekovito bilje

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Ukrasno i ljekovito bilje » Zašto uzgajati kamilicu? Jer ima perspektivu!

Zašto uzgajati kamilicu? Jer ima perspektivu!

Uzgoj kamilice

Zašto uzgajati kamilicu? Jer ima perspektivu!

Datum: 25.10.2017. 07:00

Kategorija:

Ukrasno i ljekovito bilje, Eko proizvodnja

Proizvodnja kamilice nije previše složena, ali ju je potrebno proizvoditi na većim površinama (od 10 hektara na više) da bi se postigao zadovoljavajući prihod. Za uspješan uzgoj idealna je umjerena klima srednjih temperatura jer vrlo osjetljiva pa joj smetaju i preniske, ali i previsoke temperature.

Kamilica (lat. Matricaria chamomilla) jednogodišnja je biljka iz porodice Asteraceae. Proizvodnja kamilice nije previše složena, ali ju je potrebno proizvoditi na većim površinama (od 10 hektara na više) da bi se postigao zadovoljavajući prihod. Za uspješan uzgoj idealna je umjerena klima srednjih temperatura jer vrlo osjetljiva pa joj smetaju i preniske, ali i previsoke temperature. Riječ je o samonikloj biljci, jednogodišnjoj vrsti koja obiluje aktivnim tvarima, a glavni sastojci su lako izdvojivo eterično ulje, 0,3 do 1,3 posto. Kamilica nije podložna bolestima i ne šprica se pesticidima.

Ulaganja u sjeme i obradu tla nisu velika, jedino što bi bilo dobro da svaki poljoprivrednik ima svoju sušaru i strojeve za branje što čini ulaganja od oko 26.000 KM. No, već sa površinom od oko 10 hektara vrate se u godinu dana. Stoga je kamilica itekako perspektivna kultura. Po hektaru se u prosjeku osuši oko 800 kilograma vrhunske kamilice. Najzahtjevniji posao je kamilicu pobrati na vrijeme, što je period oko 20-ak dana, inače se kamilica počne osipati, a kako bi bila najviše kvalitete, u sušari je treba početi prerađivati najkasnije u roku dva sata od berbe. Kamilica klija i raste već na 6 °C dok je najbolja temperatura za rast i razvoj 20 - 25 °C.

Kamilica ne zahtjeva posebne pretkulture

Uglavnom nije osjetljiva na niske temperature, ali uslijed zime bez snježnog pokrivača ako dođe do pojave "sriježi" može doći do propadanja usjeva, kada zbog izdizanja tla dolazi do izbacivanja biljke iz tla i njenog uništenja. Kamilica ne zahtjeva posebne pretkulture. Dobre pretkulture su one koje napuštaju tlo do augusta i neke okopavine. Može se sijati na istu površinu, ali obavezna je međukultura.

Po hektaru se u prosjeku osuši oko 800 kilograma vrhunske kamilice.

Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste između 30 - 60 cm, a pripada u porodicu glavočika. Visina biljke ponajviše ovisi o plodnosti tla. Kod tala niže plodnosti biljka je niža, dok je kod tala više plodnosti biljka viša. Na visinu rasta uz samu kvalitetu tla utjecaj ima i agrotehnika, gnojidba i sklop biljaka u sjetvi.

Korijen kamilice je račvast, ali uglavnom ne prodire duboko u tlo, što ovisi o vlazi te je stoga biljka kamilice na tlima lošijih karakteristika (pjeskovita tla) manje otporna na sušu. Stabljika kamilice je razgranata, listovi su svjetlozelene boje i goli bez dlačica. Cvijet je ugodnog mirisa i aromatičnog okusa. Glavna cvatnja kamilice posijane u jesenskim rokovima je u mjesecu maju, ali može cvasti tijekom cijelog ljeta. Sadržaj eteričnog ulja je poprilično neujednačen, pa primjerice, u Hrvatskoj kamilica sadrži 0,2 - 1 % eteričnog ulja. Kamilica se može uzgajati na svim tipovima tla, ali se uglavnom uzgaja na tlima slabije plodnosti i kvalitete - pjeskovitim tlima.

Ulaganja u sjeme i obradu tla nisu velika, jedino što bi bilo dobro da svaki poljoprivrednik ima svoju sušaru i strojeve za branje što čini ulaganja od oko 26.000 KM.

Na bogatijim tlima dolazi do intenzivnijeg rasta i mogućnosti polijeganja usjeva pa se na takvim tlima uzgoj kamilice ne preporučuje. Također bogatija tla mogu uzrokovati neujednačeno i kasnije dozrijevanje te otežanu berbu. Tlo za uzgoj kamilice treba se pripremiti tijekom ljeta, a najkasnije do početka jeseni, tj. do septembra. Tlo se ore na dubinu od 25 cm, dok najveću pažnju treba posvetiti uništavanju korova tanjuranjem pred sjetvu. Nakon predsjetvene pripreme tla (rotobranama ili sjetvospremačima) nužno je valjanje tla jer sjeme niče samo ako je na svjetlu te na ravnoj i tvrdoj površini. Kamilica zahtijeva vrlo malo hranjiva.

Sjetva kamilice obavlja se u jesen

Kamilica vrlo dobro podnosi sušu, ali bi površina ipak trebala uvijek biti vlažna kako bi kvalitetno proklijala. Važno je naglasiti da sam uzgoj kamilice nije jednostavan postupak, zahtijeva mnogo utrošenog vremena i truda. S obzirom na to da je kamilica vrlo osjetljiva biljka, potrebno je dobro paziti da se prilikom berbe ne oštete latice. Cvate krajem proljeća, točnije u maju i junu kada je ujedno i idealno vrijeme za njezino branje. Cvjetovi se mogu skupljati sve do augusta, no ipak se preporučuje da se obavi do početka ljeta. Naime, tada je kamilica najbogatija ljekovitim tvarima. Nakon branja, kamilicu je potrebno osušiti na sjenovitom i prozračnom mjestu, u hermetički zatvorenim posudama.

Kamilica se sije ujesen (tijekom septembra je optimalan rok sjetve), ali u izuzetnim slučajevima može se sijati u proljeće. U proljetnoj sjetvi prinos može biti i 30 % manji, ali veća je mogućnost propadanja usjeva uslijed zakorovljenosti. U jesenskom roku i kod pogodne vlažnosti tla sjeme kamilice proklija za 8 - 10 dana nakon sjetve. Mlade biljke ojačaju do zime i dobro prezimljavaju, a intenzivan razvoj biljaka počinje u rano proljeće. Sjetva se obavlja žitnim sijačicama na ranije povaljano tlo. U sjetvi je najvažnije da sjeme ostane na površini tla jer je sitno i klija isključivo na svjetlu.

Ako nakon sjetve ne očekujemo kišu, potrebno je izvršiti još jedno valjanje glatkim valjkom, ovaj put da se sjeme pritisne u tlo kako bi ostvarilo bolji kontakt s tlom i vlagom u tlu. Za 1 ha potrebno je 3 kg sjemena čistoće 90 % ili 15 - 20 kg/ha mješavine sjemena proizvedenog umnožavanjem (mješavina sjemena kamilice i pulvisa odgovarajuće sorte).

Kamilica se uzgaja zbog cvijeta, pulvisa i eteričnog ulja.

Kamilica ima gust sklop i prirodno guši većinu korova pa ako se poštuju agrotehničke mjere i ako su vremenske prilike normalne za podneblje uzgoja, ne bi trebalo doći do veće pojave korova u usjevu kamilice. Kamilica nema ekonomski značajnih štetnika niti bolesti, jedini insekt koji se pojavljuje u kamilici u većem broju je miner stabljike i cvjetne glavice (Napomyza lateralis), ali ne radi štete na usjevu.

Berba kamilice kreće početkom maja i obavlja se pomoću berača kamilice ili prerađenog žitnog kombajna. Princip rada berača kamilice - rotor za skidanje cvijeta vrši otkidanje vrha biljke s cvjetovima. Berba kreće kada je 60 - 70 % glavica na biljci fiziološki zrelo, tj. kada su latice u vodoravnom položaju. Berba obično počinje u zoru i traje do zatopljenja jer se kamilica koja se kasnije bere lako grije, a time se povećavaju i gubici. Moguće ju je brati ručno, uz pomoć specijalno napravljenih češljeva, ali se danas za berbu sve više koriste strojevi. Najčešće su to žitni adaptirani kombajni ili berači koji su specijalno rađeni za ovu priliku, a predstavljaju jeftiniju varijantu berbe.

Kvaliteta ovisi o udjelu cvjetova prve klase

Kvaliteta i naposljetku cijena kamilice jako ovise o udjelu cvjetova I. klase (s peteljkom do 1 cm) u ubranoj masi, a njihov se udio obično kreće od 30 - 50 %. U lošim klimatskim uvjetima rasta i razvoja biljka kamilice se ne razvije dobro, ne razvije optimalan broj biljaka po jedinici površine, ali i razvijene biljke ne stvore dovoljan broj cvjetnih stabljika, pa i sama kvaliteta usjeva i posljedično tome berba, ne daju zadovoljavajuće rezultate. Prilikom branja, cvijet kamilice se nastoji izdvojiti, za što su potrebne linije koje omogućuju odvajanje i nakon sušenja. Odvajanje treba obaviti pažljivo da se ne bi smrvio cvijet i list i da se izdvoje sve primjese.To je moguće kombinacijom vibracijskih sita i odvajanja u ciklonima.

Primjenjuje se i lebdenje čestica u struji zraka i mijenjanjem brzine cvijet se odvaja od stabljike. Zadovoljavajuća kakvoća se postiže ponavljanjem tih operacija. Separator razdvaja kamilicu na dvije frakcije: 1. frakcija su cvjetovi kamilice sa stabljikama dužine do 50 mm, a 2. frakcija su stabljike duže od 50 mm, male količine cvjetova i primjese. Ovakvom obradom u sirovom stanju smanjuje se trošak sušenja i povećava ukupna vrijednost ubrane biljne mase. Kamilica koja je skinuta sa polja suši se u termičkim sušarama. Za vrijeme sušenja kamilica se ne okreće kako se ne bi izdrobila. U sušarama kamilica se suši na temperaturi 30-35 °C. Na većoj temperaturi brže se suši ali znatno gubi boju, sadržaj eteričnog ulja i trgovačku vrijednost. Vrijeme sušenja ovisi od temperature prostorije u kojoj se kamilica suši, kao i od debljine sloja kamilice.

Prirodno sušenje može trajati od 7 do 10 dana. Odnos sušenja, tj. odnos svježe kamilice prema suhoj može biti različit i kreće se u omjeru od 4:1 do 6:1. Kod nas su stručnjaci prihvatili omjer da se od 6 kg svježih cvjetnih glavica dobije 1 kg suhih. Dobro osušena kamilica pakuje se u sanduke koji su sa unutrašnje strane obloženi papirom. Ovako upakirana kamilica čuva se na suhom i hladnom mjestu. Stara kamilica gubi prirodnu boju, karakterističan miris, drobi se i podliježe procesu kvarenja.

Berba obično počinje u zoru i traje do zatopljenja jer se kamilica koja se kasnije bere lako grije, a time se povećavaju i gubici. Moguće ju je brati ručno, uz pomoć specijalno napravljenih češljeva, ali se danas za berbu sve više koriste strojevi.

Da bi se u uzgoju kamilice ostvarili najbolji rezultate, odmah nakon berbe potrebno je koristiti sušnice za sušenje jer se ubrana masa kamilice mora unutar dva sata početi sušiti u sušnicama kako bi se izbjeglo da se masa kamilice užegne, čime se narušavaju kvalitativne karakteristike (boja, okus, miris i sadržaj eteričnog ulja). Najčešće se koriste podne sušnice koje su pogodne za sušenje gotovo svih vrsta ljekovitog bilja i ratarskih kultura. Temperatura sušenja ne smije prelaziti 55 °C u prvih nekoliko sati procesa sušenja kako ne bismo izgubili eterična ulja, a kasnije se spušta na 40 - 45 °C do završetka procesa koji traje od 18 do 45 sati. Nakon sušenja kamilica se pakira u kartonske kutije te se sprema u skladišta, na suho i hladno mjesto do trenutka prerade.

Uzgoj zbog cvijeta, pulvisa i eteričnog ulja

Kamilica se može sušiti i na suncu, tj. kada je pokošenu ostavljamo na polju ili odvozimo na piste, ali u tom slučaju gubi kvalitativna svojstva (boju, miris, eterična ulja), ostvaruje nižu prodajnu cijenu i može se koristiti samo u industrijama gdje kupcu ne dolazi na stol. Prosječan prinos osušenog cvijeta kamilice iznosi 700 kg/ha te se preradom iz te mase na linijama za preradu cvijeta kamilice može izdvojiti 200 - 300 kg cvijeta I. klase (s peteljkom dužine do 1 cm), i 400 - 500 kg pulvisa. Pod terminom pulvis mislimo na ostatak mase kamilice tijekom prerade: šture glavice, latice, tučci i dio stabljika, a koristi se za proizvodnju filtarskih vrećica čaja.

Kamilica se uzgaja zbog cvijeta, pulvisa i eteričnog ulja. Cvijet se upotrebljava u medicini kao sredstvo protiv upala kože i sluzokože i za liječenje opeklina i rana, pulvis u proizvodnji čaja i ekstrakata dok se eterično ulje upotrebljava u medicini, farmaciji, kozmetici i kemijskoj industriji.

Od kamilice se najviše upotrebljava cvijet. Prvi uređaj u preradi svježe kamilice je separator, kojim se obogaćuje biljni materijal s cvijetom. Smjesu cvijeta i berbe treba držati pod nadstrešnicom ili u zatvorenom prostoru, rasutu u sloju debljine do 30 cm. Vibracijom pomoću ekscentra pomiče se zelena masa, a na odgovarajućim sitima odvajaju se čiste glavice kamilice, tj. prva klasa, glavice kamilice druge klase s peteljkom do 5 cm i glavice kamilice treće klase, s peteljkom dužom od 5 cm. U 24 h, pažljivim ručnim rukovanjem može se odijeliti 13-15 t mase. Prva i druga klasa cvijeta kamilice se suši, treća sakuplja u kontejnere i odvozi na destilaciju eteričnog ulja. Sušenje se obavlja odvojeno, po klasama u kontinuiranim sušarama. Cijela masa se suši na 5-7 % vlage.

Cvijet se upotrebljava u medicini kao sredstvo protiv upala kože i sluzokože i za liječenje opeklina i rana, pulvis u proizvodnji čaja i ekstrakata dok se eterično ulje upotrebljava u medicini, farmaciji, kozmetici i kemijskoj industriji.

U proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja morate imati realna očekivanja. Spremnost na veliki trud i naporan rad bez velikih rezultata odmah na početku, ključna je za proizvodnju ove vrste. Ipak, ukoliko imate viziju i ustrajete u ovom poslu, od svog rada mogli biste pristojno živjeti. Dodatan problem malim proizvođačima stvara i plasman proizvoda u velike trgovačke lance.

Naime, pozicioniranje na njihove police malim je proizvođačima preskupo, a velikim lancima, uključujući i one specijalizirane za ekološke proizvode, jeftiniji su uvozni proizvodi koji čine barem 90 posto njihove ponude. Domaći su se proizvođači zato orijentirali na prodaju domaćim preprodavačima ili malim trgovinama, a svoju priliku za prodaju i promociju proizvoda vide u brojnim sajmovima.

Foto: Bigstockphoto/ChWeiss

Broj pregleda članka: 295; Uspješnost članka: 42.75

Tagovi: Kamilica, Uzgoj kamilice, Isplativost uzgoja kamilice, Uvjeti za uzgoj kamilice

Ključne riječi članka: zasto, uzgajati, kamilicu, jer, ima, perspektivu, kamilice, kamilica, cvijeta, sušenja, eteričnog, dobro, biljka, cvijet, potrebno, sjeme, suši, tlima, uzgoj, biljke, glavice, klase, pulvisa, upotrebljava, berba, berbe, °c, tijekom, obavlja, kreće, ulaganja, kasnije, kamilicu, peteljkom, plodnosti, usjeva, sušenje, vrijeme, medicini, ovisi, obično, miris, pulvis, malim, traje, specijalno, sušarama, cvjetova, kvaliteta, proizvodnji, moguće, berbu, uglavnom, dolazi, rasta, biljaka, pretkulture, eterično, temperatura, osjetljiva, temperature, sjetvi, stabljika, sjetve, počinje, sjemena, latice, korova, ljeta, sadržaj, uzgaja, stabljike, eteričnog ulja, kamilica koja, cvijeta kamilice, cvijeta pulvisa, glavice kamilice, zbog cvijeta, sadržaj eteričnog, uzgoj kamilice, eterično ulje, zbog cvijeta pulvisa, specijalno napravljenih češljeva, više koriste strojevi, sredstvo protiv upala, medicini farmaciji kozmetici, pomoć specijalno napravljenih, berba obično počinje, velika jedino što, kilograma vrhunske kamilice, zahtjeva posebne pretkulture, nisu velika jedino


Renata Dragović

Svi tekstovi autora

Autorica Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.