Za razmnožavanje sladića najbolje upotrijebiti reznice od biljaka starih dvije do tri godine

Drvenasta biljka, snažna i vrlo razgranata, iz koje izbijaju mnogobrojne, do dva metra duge puzeće vreže iz kojih se, kako kaže savjetodavac u poljoprivredi, Anka Kačarević, razvijaju nove biljke, tako da se biljka sladić vrlo brzo širi. To je biljka umjereno toplog i suhog podneblja, kojoj treba mnogo svjetlosti.

"Listovi su neparno perasto složeni, sa četiri do osam pari listića. Cvijet ima specifičnu građu leptirnjača (fam. Fabaceae), a krunica je žuto-bijele boje. Cvjetovi u grozdastim cvastima se nalaze na vrhu stabljike i u pazuhu listova. Plod je u vidu pljosnate mahune, smeđe boje", kaže ovaj savjetodavac dodajući da se žlijezdane, ljepljive dlake nalaze na svim nadzemnim dijelovima biljke.

Ekstrakt sladića štiti paradajz od opasnih oboljenja

Za gajenje su pogodne pjeskuše i pjeskovite ilovače, a ne odgovaraju zabarena i vlažna zemljišta. Ipak, slatki korijen uspijeva i na siromašnim zemljištima, jer ima dobro razvijen korijenov sistem. Slatki korijen je dugovječna vrsta i može doživjeti i više od 20 godina.Treba ga gajiti prvenstveno na manje plodnim zemljištima, zemljištima ugroženim od erozije i klizanja, na kojima gajenje drugih kultura nije ekonomično.

"Ukoliko se slatki korijen gaji na plodnom zemljištu, ono se obrađuje na uobičajeni način - u jesen duboko oranje, što ranije i što dublje. Od dubine oranja i stepena rastresitosti zemljišta zavise intenzitet razvoja korijena i prinos", rekla je Kačarević i dodala da se u zavisnosti od roka sadnje, priprema zemljište odmah u jesen ili u proljeće.

Razmnožavanje sjemenom nije rentabilno

Sladić se proizvodi dijelovima korijena - reznicama, odnosno stolonima. Smatra se da je za sadnju najbolje upotrebiti reznice od biljaka starih dvije do tri godine. One su veličine 10 do 15 cm i čim se naprave, odmah se sade na stalnom mjestu. Razmnožavanje sjemenom nije način za rentabilno gajenje.

"U našim uslovima slatki korijen donosi malo sjemena koje zbog tvrde sjemenjače teško klija, te se ovaj način razmnožavanja u praksi ne primjenjuje. Slatki korijen se može saditi u proljeće ili u jesen. Sadi se što ranije, kako bi biljke bile sposobne da podnesu eventualnu sušu. Jesenja sadnja je pogodnija i bezbjednija od proljetne i obavlja se kada je zemljište dovoljno vlažno", kaže i dodaje da veličina vegetacionog prostora zavisi od nagiba zemljišta i drugih faktora.

Dobra zamjena za kantarion

U normalnim uslovima gajenja sadi se na 60 do 80 cm red od reda i 25 do 30 cm između biljaka u redu. Može da se sadi u brazde na oko 10 cm dubine. U njih se po dužini polažu reznice i pokrivaju zemljom.

"Ako se slatki korijen gaji na strmim zemljištima koja su ugrožena od erozije, tada se sadi u jamice na manjim rastojanjima. Reznice se polažu vodoravno na dno jamice i po-krivaju zemljom", kaže Kačarević i dodaje da je za sadnju na razmaku 100 x 50 cm potrebno oko 20.000 reznica.

Sladić ima brojne ljekovite efekte, a u narodnoj medicini se koristi za liječenje mnogih oboljenja kao što su astma, depresija, kronični umor, virusne i gljivične infekcije, bolesti jetre, tuberkuloza, artritis i mnoge druge. Ima brojne antidepresivne sastojke pa je time dobra zamjena za kantarion. Zbog djelovanja na hormon kortizol pojačava otpornost na stres, zbog čega se preporučuje koristiti ga tokom teških fizičkih i psihičkih napora.