• Biljni raritet
  • 08.02.2019. 13:00

Vilina vlas - endemska paprat koja raste u višegradskoj banji

Paprat vilina vlas preživjela je tercijer i danas raste na izvorištima termalne banjske vode u okolini Višegrada. Legende ovu biljnu vrstu povezuju sa mitskim bićima - vilama.

Foto: Marijana Simanić
  • 114
  • 18
  • 1

Višegrad i njegova okolina poznati su u širem području i svijetu po mnogobrojnim kulturnim, ali i prirodnim bogatstvima. Zbog toga, Višegrad svake godine, bez obzira na godišnje doba, posjeti veliki broj turista iz cijelog svijeta diveći se ovoj ljepoti i uživajući u njegovim predjelima i prirodnim čarima.

Na udaljenosti od oko pet kilometara od centra grada nalazi se mjesto Višegradska banja u čijem zelenilu raste biljka vilina vlas na izvorima termalne vode, nadaleko poznata po svojim ljekovitim svojstvima.

Čudesna biljka, paprat, endemična vrsta vilina vlas "rodila se" na mjestu gdje teče termalna radioaktivna voda.

Latinskog naziva Adiantum capillus veneris, u narodu poznata kao gospina vlas ili ženska kosa, pripada tercijarnoj flori kada je bila mnogo rasprostranjena zbog toplih i vlažnih ekoloških uslova.

Biljka vilina vlas liči na vlas ženske kose

Gospina kosa je duga oko 20 centimetara i ima asimetrične srcoliko izrezane listove karakteristične zelene boje. Ova paprat raste u žbunovima i kao takva uspjela je da se održi vjekovima na svom postojbinskom staništu.

Flora višegradske banje je njeno prirodno stanište i nemoguće ju je odgojiti na nekom drugom terenu. Stručnjaci smatraju da se ovaj biljni raritet još jedino može naći na izvorištima tople vode u Sloveniji i Makedoniji.

Prema mišljenjima botaničara, raste preko sedre, preko koje teče banjska voda i na taj način, vilina vlas je uspjela preživjeti viševjekovne nagle klimatske promjene.

Endemična vrsta vilina vlas "rodila se" na mjestu gdje teče termalna radioaktivna voda

Doktorska disertacija o vilinoj vlasi

Stanište viline vlasi  u Višegradskoj banji  ispitivo je dr Branislav Medović, profesor Poljoprivrednog fakluteta u Banja Luci.

"Lokacija viline vlasi u ovom mjestu je atraktivna, jer su biljke prosto načičkane oko malog vodopada, koji je napravila voda izlazeći iz turskog kupatila", rekao je Medović. On je upozorio da je opstanak ove endemske vrste paprati u Višegradskoj banji ugrožen pravljenjem bušotina i kaptiranjem banjske vode za potrebe rehabilitacionog centra, kad su žile nekih prirodnih izvora  prekinute i na njima je biljka jednostavno izumrla.

Ovaj naučnik odbranio je doktorsku disertaciju napisanu nakon proučavanja viline vlasi u Višegradskoj banji.

Kad je u Višegradskoj banji građen savremen banjski objekat,  tadašnji turistički radnik Duško Andrić je predložio, vođen Medovićevim istraživanjima, da se hotel nazove "Vilina vlas" što je i urađeno. Ova biljka pažnju prolaznika plijeni svojim neobičnim oblikom lista nesvakidašnje zelene boje i stabljike koje liče na kosu vila koje su prije mnogo vijekova redovno posjećivale ovaj kraj.

Legenda o paprati i izvoru

Za paprat, ali i izvor termalne vode, vezana je jedna vrlo zanimljiva legenda koja kaže da su se na ovim izvorima kupale vile i začarale ovaj kraj. One su vlasi svoje duge crne kose ostavljale u vodi kako bi se mladići, koji su ih kriomice posmatrali i divili njihovoj nesvakidašnjoj ljepoti, začarali.

Na ovim izvorima iskopana je i sedra koja se u doba Turske vladavine koristila za zidanje velelebne građevine mosta Mehmed-paše Sokolovića na Drini u Višegradu. U narodu kruže priče da su radnici koji su kopali kamen liječili rane u lijekovitoj vodi Višegradske banje.

Voda je bogata hemijskim elementom radonom koji zrači radioaktivnošću, a njena temperatura je 34 stepena po Celzijusu. Količina radona je optimalna i ne postoji mogućnost neželjenih efekata za osobe koje je koriste.

Izvori tople vode iskorišteni su i za izgradnju turskog kupatila – hamama i Rehabilitacionog centra "Vilina vlas" koje po ovoj endemičnoj vrsti i nosi ime. Višegradska banja je danas poznato lječilište posjećeno od brojnih gostiju i pacijenata koji su, zbog svoje bolesti, došli da traže lijek u ovom kraju. Na česmi ispred turskog kupatila, mogu se vidjeti turisti, ali i mještani kako pune flašice vodom za koju se vjeruje da liječi i bolest očiju.

Izvori tople vode iskorišteni su i za izgradnju turskog kupatila – hamama

Vilina vlas inspiracija slikarima i pjesnicima

Mnogim umjetnicima, pjesnicima a i slikarima, vilna vlas predstavlja inspiraciju za nastajanje njihovih dijela. Tako je svoje mjesto pronašla i na slici Danijele Novaković, slikarke iz Rogatice, pa se na višegradskoj likovnoj koloniji, izgled ove rijetke ljepotice našao na slikarskom platnu.

"Kada sam došla na koloniju, nisam imala predstavu koji motiv će mi biti inspiracija. Šetajući okolinom višegradske banje, ugledala sam paprat i ideja se stvorila. Odlučila sam naslikati vilu na izvoru čija će kosa biti ukrašenja ovom biljkicom", u zanosu objašnjava mlada slikarka.

Ona dodaje da je oduvijek bila opčinjena prirodom, cvijećem, rijetkim biljkama, ali da pogled na ovu divnu i specifičnu travu, opčinjava um i što više u nju gledate to vam je teže ostati ravnodušan prema njenoj ljepoti.

Prema riječima jednog pjesnika na mjestu gdje je izgrađena istoimena banja "zemlja je pustila suzu i ljudima podarila zdravlje i očarala ovaj kraj". Pjesnik je i poručio "dođite bićete očarani".


Fotoprilog


Tagovi

Vilina vlas Endemična vrsta Raritet Višegrad Višegradska banja Legende o vilama Paprat


Autorica

Marijana Simanić

Marijana Simanić

Marijana Simanić je diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njezin hobi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi