Terapijski vrtovi kao lijek

Terapijski vrt je više od prostora i zelene površine kojoj ćete se diviti zajedno sa komšijama i razmjenjivati sadnice. Ukras je, svakako, ali najprije služe za rehabilitaciju osoba kojima je ona potrebna.

U njima su specifični sadržaji koji imaju blagotvorno djelovanje, a projektovanje ovih bašta zahtijeva poznavanje krajnjeg korisnika, njihovih potreba, kao i terapije koja im je potrebna. Prednost je što terapija može biti svakodnevna i ispred kuće.

Vrt za čula

Osobe koje ne čuju ili ne vide, imaju izraženo čulo mirisa. Nepogrešivo će osijetiti i dobro će se snalaziti u malim poljima lavande, ružmarina, kamilice ili drugih aromatičnih biljaka u kombinaciji sa borovima, koji imaju visok sadržaj baktericida u eteričnim uljima. Za ovakve osobe postoje i načini da se obilježe staze za kretanje.

Terapijski vrtovi mogu imati i zvučni efekt koji stvara kretanje vode, dodirivanje lišća.

U terapijski vrt možete staviti sve pomoćne elemente za kretanje sa stepenicama i rampama, staze za trening hodanja, staze mirisa, elemente koji proizvode zvuk, vrt dodira za slijepe, čajne bašte, voćnjak, uzdignute žardinjere sa biljkama koje slabo pokretni mogu dodirnuti ili ubrati, recimo, jagode.

Vrt za motoriku

Porodice koje imaju nekog kome je potrebno nešto drugačiji prostor oko kuće, mogu razmišljati o tome da svoje dvorište prilagode potrebama slabo pokretnog ili nepokretnog člana svoje porodice, kako bi podticali motoriku. Psiholozi i stručnjaci za rehabilitaciju kažu da, recimo, ljuljanje blagotvorno djeluje na nepokretne osobe. One ljuljanjem primaju informacije o položaju tijela u prostoru i tako imaju predstavu o šemi svog tijela. Problem predstavlja što su rekviziti u javnim parkovima uglavnom neprilagođeni ovim osobama te one ostaju uskraćene za taj doživljaj. Ljuljačke su predviđene samo za djecu koja mogu sjediti. Na sreću, vještiji majstori mogu u svojoj garaži napraviti metalne konstrukcije za ljuljačke u koje mogu stati čak i invalidska kolica ili ljuljačke za ležeći položaj.

Terapijski vrt

Vrt za kognitivnu terapiju

Terapijski vrtovi se prave i za kognitivnu terapiju, odnosno vježbanje percepcije, pamćenja, razmišljanja, logičkog povezivanja, zatim vrtovi sa instrumentima za muzičku terapiju, refleksološkim stazama, prostorom za terapiju sa terapeutskim psom. U terapijskim vrtovima vrlo lako i jeftino uz postojeće drveće i travu, mogu se napraviti staze od piljevine, šljunka, cigle ili drugih ostataka iz dvorišta za senzornu stimulaciju.

Sadržina terapijskog vrta zavisi i od toga kome je potrebna. Da li su to osobe sa Alzheimerovom ili Parkinsonovom bolešću. Ili možda imaju problem sa multiplesklerozom.

Koje su prednosti?

Sadržaj terapeutskog vrta je relativno jeftin vid terapije, koji podtiče sposobnost uspostavljanja kontakata sa članovima porodice i okolinom. Pruža široke senzorne stimulacije, razvija percepciju i memoriju, fleksibilnost i jača mišiće. Zatim, smanjuje stres i podtiče aktivan oporavak, utječe na smanjenje negativnih emocija i pozitivan stav. Omogućava razvoj grube i fine motorike. Nije potrebna velika površina da bi se napravio. Čak i ar, dva dovoljan je prostor za terapijski vrt. Sa druge strane, uvijek je dostupan, tako da nije potrebno putovati do javnih parkova, koja su često neprilagođeni ovim osobama ili do specijalno opremljenih prostora za rehabilitaciju. To znači manje putovanja, a vrt je dostupan svakog dana i u svako doba.

Koji stručnjaci osmišljavaju vrt?

Iscjeliteljski vrtovi su oaza ravnoteže i neophodni su osobama kojima ne odgovaraju javni parkovi. Nema razloga da ga svatko ne napravi u svom dvorištu ili pak u zajednici u kojoj živi. Međutim, prije nego što se upustite u njegovo kreiranje, važno je konzultirati stručnjake. Ukoliko u porodici imate osobu koja na drugačiji način funkcioniše najbolje je da sa njom, ukoliko je to moguće, razgovarate o tome šta bi joj najviše odgovaralo.

Ukoliko to nije moguće, najbolje je da okupite mali tim stručnjaka u kome su psiholozi i medicinski stručnjaci, koji će uz konzultacije sa pejzažnim arhitektama i vještima u hortikulturi, napraviti terapijski vrt po mjeri osobe kojoj je potreban.

Foto: Magdalena Nenković