AgroKlub.ba

\

Ukrasno i ljekovito bilje

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Ukrasno i ljekovito bilje » Tajanstveno drvo - mozak

Tajanstveno drvo - mozak

Maklura

Tajanstveno drvo - mozak

Datum: 26.11.2017. 07:00

Kategorija:

Ukrasno i ljekovito bilje

Izuzetno korisno drvo kojega su Amerikanci koristili kao vjetrozaštitne pojaseve, a Indijanci umjesto tisovog drveta za izradu lukova

Ovo drvo rijetko tko bi primijetio, da nije njegovog ploda neobičnog, egzotičnog izgleda, koje podsjeća na moždane vijuge. Na ovim su područjima rijetki oni koji su ga zasadili sa namjerom. Više ima onih koji se dive slučajno nađenim plodovima, ne sluteći ni porijeklo, ni njegovu višestruku korisnu namjenu.

Makluru ili kako je još zovu drvo - mozak, konjska jabuka, adamova jabuka, zmijsko mlijeko, u organiziranoj sadnji pronašli smo u selu Desimirovac kod Kragujevca, u susjednoj Srbiji, čija vlasnica živi u Kanadi. Očigledno je da je znala šta radi, jer je ovo drvo odlična zamjena za žive ograde u dvorištima i farmama. Međutim, izvanredno je kao vjetrozaštitni pojas i ovo imanje je potpuno opasano malo poznatom maklurom.

Uspijeva i u Evropi

Maclura pomifera dobila je ime po škotskom geologu Williamu Macluru, koji je u 19. vijeku uradio prvu geološku mapu Sjeverne Amerike. Ime vrste pomifera potiče od latinskih reči pomum, što znači plod ili jabuka i fer, značenja nositi. U to vreme maklura se koristila u Americi zbog svojih bodljikavih trnova. Farmeri su ih sadili do pojave žičanih ograda oko svojih imanja. U Evropu je donijeta 1818. godine i uspješno se uzgaja.

Od soka iz ploda može se praviti rastvor koji se koristi za sprečavanje gljivičnih oboljenja na biljkama

Maklura je pionirska vrsta. Vrlo je otporna na nepovoljne uslove. Zimi može izdržati temperaturu i do minus 27 stepeni. Ona je brzorastuća i jedino ne podnosi sjenu ili polusjenu. Korijenski sistem je veoma jak. U Americi su pronađeni primerci čiji je korijen išao i do osam metara u dubinu. Ali, ako se nađu na plitkom zemljištu, korijen se širi po površini. Vrsta je dovodoma, cvjeta od aprila do juna, a cvjetovi imaju viseće, zelene cvasti. Na jesen daje krupne zelene plodove, za naše podneblje neobičnog izgleda.

Drvo bolje od tise, dvostruko tvrđe od hrastovine

Maklura je listopadno drvo ili visoki žbun, koji može rasti i do 20 metara u visinu. Prečnik joj je od 50 do 90 centimetara, habitus joj je kuglast sa širokom krunom. Kora je izraženo izbrazdana, a grane su posute oštrim i tvrdim trnjem, dugim do dva centimetra. Poznavaoci kažu da je drvo kvalitetno i dvostruko tvrđe od hrastovine. Odlično je za loženje, a posebno se smatra vrijednim za izradu lukova. Pa čak i boljim od tise. Istorija kaže da su ga upravo za izradu lukova koristili u indijanskom plemenu Osage.

Zaštita od vjetra i erozije

Ovo drvo koristi se kao živa ograda podjednako i u urbanim i ruralnim sredinama. Lako se širi u prostoru gde se uzgaja i pogodno je za mjesta koja se rijetko održavaju. Sadi se i u dolinama rijeka, i na zemljištu koje je podložno eroziji. Međutim, zbog gustog rasta, odlična je zaštita od vjetra. U Americi su ga sadili u vjetrozaštitinim pojasevima. Kao živa ograda maklura je pogodna jer brzo i gusto raste, dobro podnosi orezivanje, sušu, zagađenja, gljivične bolesti i napade štetočina.

Koloritna živa ograda koja štiti od vjetra

Ukras u dvorištima koji tjera glodavce

U hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi koristi se kao solitarno stablo ili u grupama. Lišće ima vrlo atraktivan jesenji kolorit. Prije opadanja, iz zelene prelazi u žutu, a zatim u mrku boju. Međutim, maklura ima specifičan miris koji odbija mnoge štetočine i glodavce.

Od soka iz ploda može se praviti rastvor u istom omjeru sa vodom, a koristi se za sprječavanje gljivičnih oboljenja na biljkama u baštama. Razmnožava se korijenom i reznicama sa stabla. Može i sjemenom, koje se prvo mora ekstrahirati prije omekšavanja ploda. Na kraju sezone ostaje vam mnoštvo zanimljivih zelenih plodova koje neki zovu i majmunska lopta i za koje neki znanstveni izvori tvrde da su se njima hranili mamuti.

Foto: Magdalena Nenković

Broj pregleda članka: 532; Uspješnost članka: 35.6

Tagovi: Živa ograda, Maklura, Drvo mozak, Konjska jabuka, William Maclura, Vjetrozaštita

Ključne riječi članka: tajanstveno, drvo, mozak, maklura, ograda, zelene, vjetra, americi, međutim, ploda, jabuka, živa ograda


Magdalena Nenković

Svi tekstovi autora

Autorica Magdalena Nenković

Magdalena Nenković je diplomirani inženjer pejzažne arhitekture. Bavi se uređenjem zelenih površina, jer beton više nije u modi. Moto koji je pokreće - Što zelenije, to bolje!