• Proizvodnja smilja
  • 27.04.2016. 12:00

Smilje - suho zlato malih OPG-ova

Prema ocjeni stručnjaka, podneblje Hercegovine je itekako pogodno za sadnju i proizvodnju smilja zahvaljujući odgovarajućem tlu i klimi. Zadnjih se godina uzgoju okreću OPG-ovi i mladi ljudi jer u toj kulturi vide budućnost, uvjereni kako će proizvodnja i prerada smilja biti i zamašnjak gospodarskog razvoja njihova kraja.

  • 824
  • 114
  • 0

Zadnjih se godina sve više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i u Hercegovini okreće uzgoju, proizvodnji smilja te u oplemenjenu kršu uglavnom u okolici Ljubuškog, Širokog Brijega, Gruda, Rame, niču plantaže tog ukrasnog i ljekovitog bilja, baš kao u dalmatinskom zaobalju.

Stručnjaci ističu kako je podneblje Hercegovine itekako prikladno za tu poljoprivrednu kulturu, ne samo, s obzirom na klimatske uvjete, nego i na tradiciju, koje je oduvijek bilo prepoznatljivo i po samoniklom smilju odnosno autohtonom bilju, nazvano suhim zlatom. To što se sve više zahuktava plantažna proizvodnja smilja u hercegovačkom krajobrazu vjerojatno je uslijed neočekivano velike potražnje farmaceutske i kozmetičke potrošnje u Europi i svijetu.

500 hektara zemljišta pod nasadima smilja

Zato se ne treba čuditi što je branje smilja u posljednje vrijeme u Hercegovini doživjelo toliko neočekivanu ekspanziju. Prema podacima Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, u Hercegovini ima više od 500 hektara zemljišta pod nasadima smilja te se najavljuje širenje te kulture.

Plantaža smilja u oplemenjenom kršu Hercegovine

Ocjenjuje se kako je uzgoj smilja najviše potaknuo OPG-ove iz širokobrijeških sela. No plantažni uzgoj smilja u Hercegovini se preporučuje i zato što baš mali OPG-ovi vide šansu za zapošljavanje i boljitak življenja, dakako i zamašnjak gospodarskog razvitka.

Izračunali su kako će na jednom hektaru moći proizvesti 20 tona smilja odnosno njegove biljne mase, dok njegova sadašnja otkupna cijena iznosi osam konvertibilnih maraka za kg.

Visoka cijena eteričnog ulja primamljiva malim OPG-ima

Ističu i visoku cijenu proizvedenog eteričnog ulja od smilja, koja na tržištu trenutačno iznosi i više od 1.500 eura, a izvozi se u SAD, zemlje Europske unije. Tvrde kako uzgoj smilja ne zahtijeva pretjerana ulaganja, osim prilagođavanja, odnosno stručne pripreme zemljišta za uzgoj te poljoprivredne kulture, poput drobljenja i mljevenja kamena, što je prilično skupo.

Proizvodnja smilja zamašnjak gospodarskog razvitka!

Zato se i ne treba čuditi što je uzgoj smilja, njegova berba i prodaja na tržištu, proizvodnja, posebice dobra cijena eteričnog ulja, potaknulo tolike OPG-ove i na plantažnu sadnju te poljoprivredne kulture u Hercegovini, napose širokobriješka obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Dvije žetve smilja godišnje

Uzgajivači smilja poručuju kako je za tu poljoprivrednu kulturu neophodno znanje i strpljenje, osim prikladna tla, obilja sunca, klimatskih uvjeta poput onih u susjednoj mediteranskoj Dalmaciji.

Sadnja smilja kod Čapljine

Manje više svi kažu kako za plantažni uzgoj smilja sjeme te biljke uzimaju iz prirode. Ističu kako je tako počeo baš Tomislav Zelenika iz sela Jare kod Širokog Brijega, proizvodeći sadnice, uzgojem nasada i proizvodnjom eteričnog ulja. Kažu kako ta biljka već u svojoj trećoj godini na puni rod, no ima prinosa i tijekom dvije prethodne godine, samo što je znatno umanjen. Napominju kako po svakoj stabljici bude najmanje pola kilograma smilja u jednoj žetvi s tim da godišnje postoje dvije žetve - u lipnju i rujnu. Dakako, zanimljiv je i koristan baš Tomislavov naputak o sijanju smilja, klijavosti, presađivanju, sadnji na pripremljenom zemljištu plantaže.

Frezanje hercegovačkog krša

"Nakon što se posije sjeme smilja, klijavost nastane peti dan. Sadnice se iz rasadnika vade poslije 45 dana te se presađuju u kontejnere, pikiraju se te se za mjesec dana spreme za sadnju na plantaži. Na tri hektara zasadio sam 7.000 mladih sadnica smilja. Nasad je itekako uspješan te poput zelene oaze uljepšava suri hercegovački krš. Za početak toga posla nije potrebna velika investicija pod uvjetom da imate svoje zemljište.

Branje smilja u okolici Posušja

U analizi ulaganja koju smo radili, uzeli smo primjer sadnje na tisuću metara četvornih. Bilo je potrebno zemlju isfrezati, a ako se angažira freza za kamen, poput tla u Hercegovini, to se plati 0,6 KM po metru četvornom. Znači, za tisuću metara četvornih treba izdvojiti 600 KM", računa Tomislav Zelenika, objašnjavajući:

2.500 sadnica na tisuću četvornih metara

"Smilje se sadi na površini metar s 50 centimetara, netko sadi jednu biljku na površini od 50 centimetara s pola metra, a netko opet 70x40 centimetara. Svatko ima svoje razloge. Međutim, na površini uređena zemljišta od tisuću metara četvornih trebalo bi stati otprilike između 2.000 i 2.500 mladih sadnica smilja. Ako se svaka sadnica kupuje po 0,25 KM za površinu od tisuću metara četvornih bi trebalo osigurati 625 KM." Poslije, prema potrebi, napominje Zelenika, može se prehraniti zemlja ili namaknuti sredstava protiv nametnika koji jedu biljke. Tvrdi kako na početku nema nikakvih drugih troškova.

Za Antu Kraljevića na širokobriješkom području kažu kako je krenuo u zakup državnog zemljišta, popularnu koncesiju, koje je obradio i zasadio smiljem. Prema njegovim riječima, prvu je žetvu te biljke imao u srpnju 2015. godine, prilično bogatu. Podsjeća kako se cijena otkupa smilja kretala od 3 do 3,5 eura za kilogram, što je glavni motiv svakog OPG-a u hercegovačkom odnosno širokobriješkom ruralnom prostoru.

3 do 3.5 eura za kilogram smilja

"O uzgoju smilja brinu svi ukućani, odrasli i djeca, čuvajući ga i od naleta stada ovaca, koza. Od svih vrsta eteričnih ulja, najisplativije je proizvoditi baš ulje od smilja. Naime, za litru eteričnog ulja od smilja, čija je cijena na tržištu od 1.000 do 1.500 eura, potrebno je osigurati najmanje od 800 do 1.000 kg ubranog smilja. To predstavlja itekako velik izazov i za zapošljavanje mladih ljudi, dakako i zaradu", naglašava Ante Kraljević, prosuđujući kako bi uzgoj smilja i proizvodnja eteričnog ulja od te biljke mogao biti i nekakav zamašnjak gospodarskog razvoja Hercegovine, jer je ta biljka skuplja od suhog zlata.

Smilje skuplje od suhog zlata

Inače uzgoj smilja se u zadnje vrijeme sve više širi i na ruralnom prostoru Cetinskog kraja u Hrvatskoj, a projekt su pokrenuli Ante Križanac Turija i Ante Mažurin. Baš su njih dvojica proteklih dana na svojim plantažama u sinjskom Radošiću, inače među prvima na sinjskom području, zasadili ovogodišnje proljetno smilje. Najavili su kako će sadnju smilja nastaviti na jesen za što će pripremiti još nekoliko hektara zemljišta u Radošiću dok im BZ Kosir, koja ima svoju destileriju u Dugopolju, jamči im otkup ubranog smilja.

Berba smilja u Hercegovini

Da bi se osiguralo očuvanje i oporavak autohtonog smilja u ruralnom prostoru, mjerodavni podsjećaju na činjenicu kako su izmijenjeni uvjeti branja i sakupljanja tog bilja za proteklu godinu kada su organizirani i prosvjedi u Hrvatskoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Održano organolepričko ocjenjivanje meda 7. novembra u Brčkom.