Smilje nekoć 5 KM, danas za kilogram 1,8 KM

Uspješno je završena posjeta eksperta za smilje s Korzike, koju je tijekom prva dva tjedna mjeseca srpnja organizirao projekt USAID/Sweden FARMA II, uz tehničku podršku REDAH-a i Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

Kako je priopćio Redah, umjesto prvobitno planiranih 15, konsultant je u Hercegovini posjetio 24 organizacije koje se bave uzgojem, otkupom i preradom smilja, kako bi im pomogao unaprijediti proizvodne procese i poboljšati kvalitet proizvoda.

Stručnjak za smilje je zaključio kako su kapaciteti za preradu smilja nedostatni, te kako je većina zasada stara od jedne do dvije godine. Također tvrdi kako se zbog budućih prinosa moraju povećati kapaciteti za destilaciju.

Edukacija jako bitna

Smatra kako je potrebno educirati proizvođače kako bi ova poljoprivreda kulturna napredovala i opstala.

"Potrebna je edukacija proizvođača. Potrebno je više raditi na edukaciji proizvođača o načinu sadnje (akcenat na međuredni razmak), navodnjavanju i đubrenju (oboje pozitivno utiče na količinu biljne mase, ali ne i na količinu i kvalitet ulja), vremenu žetve (optimalno pri oko 75% otvorenog cvijeta) i načinu berbe (prenisko rezanje može uticati na buduće prinose, čak i dovesti do uništenja biljke)", zaključak je stručnjaka s Korzike.

Kaže kako su moguća poboljšanja procesa prerade ove bilje, ali i ulja. Ističe da se prinosi na 1.000 kg sirove mase kreću od 1 do 2.4 kg ulja. Optimiziranjem procesa prinos može dostići i do 3kg.

Potrebno udruživanje i vlastiti destilator

"Zahvaljujući datim preporukama, pojedini prerađivači već su za vrijeme ove posjete uspjeli skratiti vrijeme destiliranja i povećati količinu dobijenog ulja", objašnjava.

Dodaje da je poželjno udruživanje, ali i nabavka vlastitih destilatora. Ovo se posebno odnosi na istovremene berbe.

"Boljom organizacijom bi se također izbjegla situacija istovremene berbe, koja destilerije stavlja u situaciju da ne mogu preraditi sve prispjele količine. Na početku sezone je potrebno napraviti okvirni plan berbe, koji će imati u vidu pozicije, veličinu i nadmorsku visinu plantaža", rekao je ovaj stručnjak.

Naravno bitnim smatra i uvođenje novog načina formiranja otkupne cijene smilja. Smatra da bi bilo dobro razmisliti i o vezivanju cijene smilja za količinu ulja dobijenu iz biljne mase.

Zbog velikog interesa na terenu, USAID/Sweden FARMA II projekt sljedeću posjetu eksperta s Korzike planira već u listopadu.

Podsjećamo da je cijena smilja varirala, te je privremeno bio zaustavljen otkup ove biljke. U Hercegovini se nekad otkupljivalo smilje za 5 KM, dok mu je cijena danas spala na 1,8 KM. Nadu ulijeva činjenica da će cijena narasti s obzirom da se radi o perspektivnoj biljci čije ulje doseže cijenu i do tisuću eura.