Mještani Gornjih Karajzovaca, sela u srcu Lijevče polja, najveći su proizvođači cvijeća u BiH, pa i u regionu. U ovom selu tri puta je više plastenika nego stanovnika.
Gornji Karajzovci, selo u ravnici. Selo u srcu Lijevče polja, rubno selo gradiške opštine, koje graniči sa Kukuljama, selom u srbačkoj opštini. Ovo selo ima oko 200 kuća i nešto više od 600 stanovnika, koji mahom žive od poljoprivrede. Nekada se u ovom selu proizvodio kukuruz, pšenica, ječam, djetelina ili soja, te paprike i paradajz. Karajzovčani su uvidjeli da od takvog rada imaju malo koristi, pa su se opredijelili za plastenike i staklenike.
Danas su Gornji Karajzovci najveći proizvođači cvijeća i rasade povrća u BiH. U ovom selu na sjeveru Bosne i Hercegovine proizvodi se i na hiljade sadnica južnog voća, koje kupuju Hercegovci i Dalmatinci i sade u primorskim krajevima. Milka Popović kaže da je upravo ispratila ekipu iz Osijeka. Interesovala ih je njihova proizvodnja, o kojoj su nakon reportaže u "Agroklubu" pisali mnogi mediji.
"To su mladi i obrazovani ljudi. Rekli su mi da se žele baviti rasadničarstvom. Pokazala sam im oko 200 vrsta cvijeća, sadnice južnog voća, ukrasnog šiblja i drveća. Mislim da su ponijeli veoma dobre utiske, nastojali smo da se pokažemo kao pravi domaćini", kaže Milka.
Njen suprug Mile bazira se uglavnom na bosanskohercegovačko tržište, od Cazina do Tuzle i Sarajeva. U vrijeme posjete njihovom imanju bio je vjerovatno negdje u nekom gradu sa kupcima. Na imanju do njih sa radnicima radi Božana Popović, vlasnica nekoliko plastenika. U njenim plastenicima u toku je presađivanje paradajza i paprike, te rasade kasnog povrća. Ima i cvijeća. Božana kaže da su Gornji Karajzovci selo veoma vrijednih ljudi.
"Karajzovčani su veoma vrijedni ljudi. Imali smo peh jer mi se suprug razbolio, ali vjerujemo u oporavak. Radimo i proizvodimo. Ne samo mi, već čitavo selo. Na onom imanju preko njive, dva brata Ostoja i Milan Stajčić imaju 50 velikih plastenika. Mladi su, vrijedni i veoma ambiciozni ljudi. Njih dvojica imaju više plastenika nego neka opština", rekla je Božana.
Željko Sladojević se bavi bravarijom. Kaže ako je cvjećarima dobro i on ima posla.
"Svi imamo od njih koristi. I radnici koji su ostali bez posla, pa trenutno rade u plastenicima, i mi bravari, a ponajviše poljoprivredne apoteke, koje ih snabdijevaju folijom, preparatima i đubrivima", kaže Sladojević.
Stručnjaci smatraju da Gornji Karajzovci imaju preko dvije hiljade plastenika i oko 600 stanovnika. "Kada bi trebalo prebrojati kuće i ljude u ovom selu, to bi bio lagan posao, ali prebrojati plastenike, to je već teži posao. Karajzovčani su i vrijedni i dobri ljudi. Znaju i proizvesti i prodati, ali i dočekati gosta, kupca ili partnera. Primijetio sam da su i skloni učenju, da nisu učili ne bi se u hodu ni preorijentisali na novu proizvodnju. I dok drugi kukaju oni Dalmatince i Hercegovce snabdijevaju sadnicama južnog voća", kaže agronom Momir Cvjetković.
Mnogi Karajzovčani smatraju da bi plastenike u ovom selu jedini mogao prebrojati Nenad Balaban, stručnjak iz oblasti informatike i među prvima u BiH vlasnik dronova sa kamerama. Nenad je ujedno i jedan od rijetkih Karajzovčana koji se ne bavi proizvodnjom cvijeća i povrća, ali tvrdi da ga je cvijeće i povrće odškolovalo i formiralo kao čovjeka.
"Ponosan sam na svoje roditelje i rodbinu, koji su veliki radnici u oblasti proizvodnje povrća i cvijeća. Ponosan sam i na svoje Karajzovčane koji vjeruju u svoje znanje i sposobnosti i izrasli su u najveće proizvođače cvijeća u BiH", kaže nenad Balaban.
Gornji Karajzovci su selo sa najviše plastenika i cvijeća ne samo u BiH, već i šire. Možda i na Balkanu, selu koje miriše po cvijeću, vrijednim ljudima i poštenom životu.
Fotoprilog
Tagovi
Autor