Ruže - jesenje razmnožavanje reznicama

Jesen je period u godini koji će mnogi ljubitelji ruža iskoristiti za rezidbu, ali i za vegetativno razmnožavanje ruža reznicama. Orezivanjem se uklanjaju precvjetali cvjetovi, suve i slomljene grane, suvišne grane, grane sa simptomima oboljenja ili oštećenja od štetočina.

Na ovaj način se pozitivno djeluje na zdravlje i ljepši izgled ružinog grma. Suvišne grane koje bi bacili možemo iskoristiti kao materijal za dobijanje novih sadnica.

Odaberite zdrave grmove

Kod jesenjeg razmnožavanja reznicama ruža ima dovoljno vremena da dobro razvije korijen tokom zime. Problem koji se može javiti je izmrzavanje reznice ukoliko je zima veoma hladna. Tokom takvih zima bolje je reznice posaditi u posude koje ćemo čuvati u prostoriji gdje neće doći do njihovog izmrzavanja, ali ne smije biti prostorija sa grijanjem.

Za razmnožavanje reznicama uzimati grane sa grmova koji su stari najmanje dvije godine. Grmovi trebaju da su zdravi, bez vidljivih simptoma oboljenja i oštećenja od štetočina, na njima ne smije biti prezimljujućih oblika prouzrokovača oboljenja ili štetočina. Odabrati dobro razvijene grane, bez fizičkih oštećenja. Pupoljci u osnovi listova trebaju biti dobro razvijeni. Za reznice je najbolje uzeti središnji dio grane, debljine olovke. Vršni dio grane treba odrezati, jer je suviše tanak za kvalitetnu reznicu.

Razlikovati gornji i donji rez

Alat koji koristimo za sječenje treba biti oštar i dezinfikovan. Dezinfekciju je najlakše izvršiti alkoholom. Tup alat će izazvati nagnječenje koje predstavlja ulazna vrata za prouzrokovače oboljenja i za štetočine, a nagnječenja mjesta lakše izmrzavaju.

Na reznici treba razlikovati gornji i donji rez. Gornji rez treba biti ravan, a donji zakošen. Reznica je najčešće duga 10 do 20cm i mora imati 3 do 5 dobro razvijenih pupoljaka koji se nalaze u osnovi listova. Sve listove sa reznice ukloniti ostavljajući oko 1cm lisne drške. Sadnja reznice se obavlja u gotov supstrat za ruže ili smjesu zemlje i pijeska. Donji dio reznice sa jednim ili dva pupoljka uronite u hormon za ožiljavanje ili u biostimulatore koje ste sami napravili. Reznice se posade tako da je jedan ili dva donja pupoljka u zemlji. Iz tog dijela će se razviti korijen. Iz gornjih pupoljaka će se razviti nova biljka ruže.

Paziti na razmak između reznica

Sadnja može da se obavlja na otvorenom. Mjesto koje smo odabrali za sadnju treba biti ocjedito, da nije u potpunoj sjeni, ali ni na direktnom suncu. Reznice koje sadimo na otvorenom su izložene djelovanju vanjskih uslova (temperatura vazduha i zemljišta, vlaga, vjetar) i potrebno ih je zaštiti. Reznice ruže je najlaše zaštiti plastičnim bocama, sijenom, slamom, lišćem. Ne koristiti najlon. Plastična boca je najlakši način zaštite. Boci se odreže dno i odvrne čep. Na svaku reznicu stavimo jednu bocu bez dna. Kroz otvor na vrhu boce stavimo tanki štap koji će čuvati bocu da je ne odnese jak vjetar ili kiša. Otvor mora ostati otvoren, jer se kroz njega vrši ventilacija. U ovom slučaju boca ima ulogu malog plastenika.

Kod sadnje obezbjediti razmak između reznica. Međuredni razmak treba da bude 8 do 10cm, a razmak u redu 7 do 8cm. Nakon sadnje reznice redovno zalijevati, ali ne pretjerivati sa zalijevanjem.

Ukoliko želimo što prije dobiti nove biljke iz reznica ili ako smo dobili na poklon lijepu ružu koju želimo razmnožiti postupak je isti, ali s tom razlikom što se ne skidaju dva gornja lista na reznici. Listovi nastavljaju sa procesom fotosinteze i hrane reznicu i prije nego se razvije korijen. Sadnja se obavlja u supstrat na dubinu 1,5 do 2cm. Kako bi obezbjedili potrebnu vlažnost saksiju sa reznicama prekriti vrećicom od najlona. Osim sadnje u zemljište reznice se mogu staviti u posude sa vodom. Ovakve reznice držati na sobnoj temperaturi i već nakon 15 do 20 dana razviće se korijen.

Foto: Pixabay.com/kontakt