Pravilo za zimski malč je da se nanese u sloju do 15 cm

Primjena malča kao vid agrotehničke mjere ima mnoge prednosti, poput kontrole i suzbijanja korova, sprečavanja i smanjenja sabijanja zemljišta, čuvanja vlage, zaštitu od erozije kao i gaženja. Najveću primjenu u današnje vrijeme imaju oni organski, koji mogu biti raznovrsni: sitno sjeckana kora od drveta, piljevina, treset, kompost i drugo. Sa druge strane, neorganski uključuju primjenu različitih folija od geotekstila, rizle do oblutka.

Iako je na neki način slično malčiranju koje se obavlja za vrijeme drugih godišnjih doba, zimsko se primjenjuje sa specifičnom namjerom da se biljke i zemljište zaštite od niskih mrazeva. Ova podloga zadržava toplotu tla koje se ispod njega ne smrzava do većih dubina, tako da biljke nastavljaju da obavljaju svoje životne funkcije. Pomaže i vegetaciji da prezimi sa zalihama vlage u zemljištu, što umanjuje potencijalno sušenje u proljeće. 

Zaštita krhkih i mladih biljaka

Master inženjer pejzažne arhitekture Ana Živanić Rastović, istakla je nekoliko važnih činjenica koje se odnose na malčiranje biljaka na javnim zelenim površinama. 

"Postavljanje izolacionog materijala oko biljaka osigurava da temperatura tla ostane konstantna do proljeća i pomaže u očuvanju vode u tlu. Naročito bih istakla zaštitu krhkih, mladih biljaka, kao i mladih sadnica drveća, žbunja i lukovičastih vrsta.

Naizmjenično smrzavanje i odmrzavanje zemljišta koja se obično dešavaju početkom zime, mogu izazivati širenje i skupljanje zemlje, što zauzvrat može da olabavi korjenje, gurajući ga prema gore i izlažući ga niskim temperaturama, suvom vazduhu i vjetru", objasnila je Živanić Rastović i dodala da je malčiranje obavezno za drveće koje je na primjer, presađeno u jesen.

Kako zaštititi ukrasno grmlje i ruže od snijega i niskih temperatura?

Bez obzira na materijal koji se odabere, pravilo za zimske malčeve je da se on nanese u sloju od 10 do 15 cm. Previše debeo sloj može djelovati kao barijera u protoku vazduha između biljaka i zemljišta, odnosno gušenje koje može da dovede do uginuća biljke, posebno kod onih sa plitkim korjenovim sistemom.

Različiti tipovi podloge

Osnovne razlike između tipova organskog malča, tačnije na koji način i kada će se koji primjeniti, zavisi od toga da li se on koristi na javnim zelenim površinama, za leje sa povrćem ili cvijećem ili ukrasne gredice. Sjeckana kora drveta različite granulacije i boje je najčešći izbor za drvenaste biljke i trajnice, jer pored toga što je trajan, takođe djeluje i dekorativno. Odabir boje takođe zavisi od efekta koji želi da se postigne.

Dok na primjer, sjeckano lišće i borove iglice se uglavnom primjenjuju za prekrivanje gredica sa cvijećem i određenih vrsta žbunja. Ukoliko se primenjuje treset, treba obratiti pažnju na zahtjeve biljaka za pH vrijednošću, obzirom da treset može prouzrokovati zakiseljenost zemljišta. Slama može biti jeftin, a efikasan izolator za leje sa povrćem. Sloj je najboje raširiti do obima krošnje, a prije samog postavljanja uvijek je potrebno ukloniti već postojeće korove. 

Malčiranje se može obaviti tokom cijele godine, ali kada se radi o zimskom, ono mora biti obavljeno prije pojave prvog mraza, pogotovo ako se radi o stablima koja rastu samostalno. Prerano može izazvati nepotreban stres i oslabiti biljku, čineći je tako ranjivijom na buduće mrazeve. Biljke kojima nedostaje zimska podloga takođe može biti podložno oštećenju tokom kratkog toplog perioda. Rastuće temperature mogu prerano prekinuti ciklus mirovanja, izazivajući tako nježni, novi rast usred zime.

Proces stvaranja azota i ugljen-dioksida

Istraživanja takođe pokazuju da primjena u hladnim mjesecima povećava sadržaj ugljen-dioksida i organske materije kao što je azot. Studije koje su ispitivale na primjer uticaj organskog sloja - slame u hladnom periodu na prinos usjeva pšenice, ukazale su na bolju iskorišćenost vlage u zemljištu pod ovom podlogom. Testirana vegetacija posebno u početnim fazama rasta imala je znatno bogatiji korjenov sistem (25 i 40 odsto) dok je prinos zrna bio 13-21 odsto veći kao rezultat povećanih mikrobioloških aktivnosti koje se odvijale u zemljištu pod dejstvom malča (Chakraborty et al., 2010; Fu et al., 2019).

Procesom raspadanja dobija se organska materija i time poboljšava njena struktura. Drugim riječima, razložena materija postaje oblik đubriva pogodna za biljke.