Piskavica: Korisna hrana i za stoku i za ljude

Piskavica (Trigonella foenum-graecum L.) je toploljubiva, aromatična jednogodišnja biljna vrsta iz familije Fabaceae. Piskavica vodi porijeklo iz Jugoistočne Evrope i zapadne Azije. Najveći proizvođači današnjice su Kina, Egipat, Turska i Maroko, dok se na manjim površinama uzgaja u Austriji, Francuskoj, Španjolskoj, Belgiji i Mađarskoj.

Veoma je cijenjena biljna vrsta kako u svijetu tako i kod nas prije svega zbog sjemena, koje ima izrazito aromatično i ljekovito djelovanje. Koliko je sjeme vrijedno može se vidjeti iz citata Muhameda: "Da znate vrijednost ove biljke, plaćali biste njenu težinu u zlatu".

Uslovi uspijevanja i izbor zemljišta

Piskavica uspijeva na područjima sa prosječnom količinom padavina od 400 do 1.500 mm, i prosječnim dnevnim temperaturam od 9˚C do 27˚C.
Za uspješnu proizvodnju piskavice zemljište treba da bude, rastresito, plodno i sa povoljnim vodno-vazdušnim režimom. Na ovakvom zemljištu piskavica razvija razgranat korjenov sistem, što joj omogućava bolje snabdijevanje vodom i hranivima za maksimalnu produktivnost. Piskavica ne podnosi teška i zabarena zemljišta. Može se uzgajati na umjereno kiselim do alkalnim zemljištima, pH 5,5-8,2. Ako je uzgajate u bašti, obavezno birajte mjesta koja imaju puno direktnog sunca, jer zasjenu ne podnosi.

Mjesto u plodoredu i obrada zemljišta

Monokultura joj ne odgovara i na isto mjesto je treba sijati najranije poslije dvije do tri godine. Kao predusjevi pogoduju joj strna žita, kukuruz, sve vrste povrća, sirak i sudanska trava, ali ne i soja, grašak, lucerka, suncokret i uljana repica. 

Odmah poslije skidanja predusjeva potrebno je izvršiti tanjuranje kako bi se žetveni ostaci predkulture usitnili i unijeli u površinski sloj zemljišta i time popravila struktura i sačuvala vlažnost zemljišta. Duboku osnovnu obradu zemljišta potrebno je izvrštii na dubini od 30-40 cm. Ovom obradom pospješuje se dobar razvoj korijenovog sistema i intenzivniji rad mikroflore, a samim tim i veća aktivnost kvržičnih bakterija. Poželjno je da se poslije jesenje osnovne obrade zatvore brazde i poravna zemljište. Ako ovako postupimo, predsjetvena priprema u proljeće će biti znatno olakšana, a zemljište lakše dovedeno u sitnomrvičastu strukturu. 

Predsjetvenom pripremom treba poravnati i dobro usitniti površinski - sjetveni sloj zemljišta. S obzirom na krupnoću sjemena, piskavica ima izražene zahtjeve prema kvalitetu predsjetvene pripreme zemljišta. Posebno je važno da površinski sloj zemljišta do dubine od 5 cm bude zbijen, čime se omogućuje unošenje sjemena na odgovarajuću dubinu. Ukoliko dobro pripremimo zemljište, olakšaćemo sjetvu i osigurati ujednačeno nicanje, efikasniju zaštitu od korova, odnosno dobro zasnivanje usjeva. 

Sjetva piskavice

Sjetva se obavlja krajem marta početkom aprila, kada minimalna temperatura zemljišta dostigne 8˚C. Svako odstupanje od optimalnog roka za posljedicu ima smanjenje prinosa sjemena i zelene mase. Sjetva se obavlja na dubini od jednog do dva centimetra, dok međuredni razmak zavisi od načina iskorištavanja, odnosno da li želimo da proizvedemo sjeme ili krmu. Ako želimo da proizvedemo sjeme onda uzgajamo piskavicu na međurednom razmaku od 40 cm - 50 cm, dok je za proizvodnju krme međuredni razmak manji i on iznosi 10 cm -20 cm. Sjetvena norma takođe zavisi od načina iskorištavanja kao i od mehanizacije koju posjedujemo, za proizvodnju sjemena potrebna količina sjemena je 10-20 kg/ha, a za proizvodnju krme od 30-40 kg/ha. 

Prinos piskavice

Prinos zelene krme i sjemena varira u zavisnosti od sorte i uslova uzgoja. Prinos zelene mase se kreće u rasponu od devet do 18 t/ha, a prinos sjemena od 0,5 t/ha do 3,5 t/ha.

Ako uzmemo u obzir da se cijena semena piskavice kreće od 1,40-2 KM/ 100g (u super marketu i trgovinama zdrave hrane), lako možemo uočiti da se itekako isplati proizvodnja ove biljne vrste.

Način iskorištavanja

Kada se uzgaja za proizvodnju krme, piskavica se kosi u fazi obrazovanja prvih mahuna. Ovu fazu je veoma važno ispoštovati, jer je tada najveći sadržaj proteina i ostalih hranjivih materija kako u mahunama, tako i u lišću i stabljikama. Kao i kod svih leguminoza, nakon skidanja usjeva piskavice, zemljište ostaje rastresito i obogaćeno azotom.

Sjeme je bogato različitim vitaminima B kompleksa (B6, B3, B2, B1, folati), mineralima (Fe, Mn, Cu, Mg, P, Zn, K, Ca, Se i Na ) i aminokiselinama (isoleucin, leucin, lizin i td.) koji po povoljno utiču na organizam.

Pored toga što brašno od sjemena piskavice predstavlja glavni sastojak prilikom pravljenja karija, čaj od smrvljenog sjemena piskavice se takođe koristi i u narodnoj medicini za izbacivanje sluzi iz respiratornog trakta, pospješuje probavu, smanjuje alergiju i snižava holesterol te reguliše nivo šećera u krvi. Sjeme piskavice sadrži i veliku količinu fitoestrogena koji pozitivno utiči na povećanje grudi kod žena, kao i diosgenina koji povećava potenciju kod muškaraca.

Kao i sa svakim lijekom, tako i sa konzumacijom sjemenki piskavice ne treba pretjerivati, jer mogu izazvati negativno djelovanje na organizam.