Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ljubičice
  • 06.04.2024. 14:00

Nisu samo ukras šuma i vrtova, ljubičice neki i jedu. Zašto i kako?

Zavodljivi cvijet povezuje se s grčkom božicom ljubavi, Afroditom. Zeus je pak ispunio livadu ovim cvijećem da utješi svoju ljubavnicu nakon što ju je pretvorio u junicu. Napoleon je ljubičicu smatrao znakom ustrajnosti i hrabrosti.

Foto: Vesna Mijat
  • 50
  • 10
  • 0

Jestivo cvijeće novi je, a stari trend u svjetskoj gastronomiji. Na međunarodnoj sceni sve je više proizvođača, dok poznati potrošači i poznati chefovi zahtijevaju nove kombinacije za pripremu svojih delicija i koktela. Ovo je brzo-rastuće tržište, no statističkih podataka o njemu još nema.

U Evropi postoji preko 90 vrsta iz roda Viola. Kod nas su najpoznatije mirisna (V. odorata), bijela (V. alba) i maćuhica (V. tricolor), no veliki je broj vrsta čiji se hibridi uzgajaju radi rezanog cvijeća i svojih mirisnih komponenti. Cvijet ljubičica sastoji se od pet latica različitih nijansi (plave, roze, bijele, žute). Stabljika je tanka i povinuta blizu cvijeta pa izgleda kao da cvijet visi, a srcoliki listovi sjajne su zelene boje. Najviše im odgovara tlo bogato humusom i djelimično zasjenjeni položaj.

I cvijeće se može jesti, tulipani idu s grahom, ali ne smijete pretjerivati

Za početnike je najbolje da sakupljaju samo cvjetove jer iako su listovi ukusni u salatama, neki bi ih mogli zamijeniti s otrovnim ili nejestivim biljkama. Tako bi neuki sakupljač mogao listove ledinjaka (Ficaria verna) ubrati umjesto željenih listova ljubičice. Listovi ledinjaka se smatraju hepatotoksičnima. Najbolje je saditi ih u svom povrtnjaku ako je želite jesti.

vas
Cvijet ljubičica sastoji se od pet latica različitih nijansi

Prehrambena vrijednost ili dekoracija hrani

Od brojnih vrsta divljih ljubičica sve su jestive, no neke su ukusnije od drugih. Cvijeće i listovi se učestalo koriste za jelo, no rizom nije jestiv. Konzumacija stabljika nekim osobama uzrokuje probavne smetnje. Cvjetovi se mogu dodavati u svježe salate, sirupe ili ocat. Dodaju se i u džemove i žele. Cvijeće je jestivo i često mirisno, ali nažalost brzo vene pa ga je moguće zalediti u kockici leda ili liofilizirati. Cvijet se može i kandirati, odnosno obložiti bjelanjkom i limunovim sokom, pa šećerom i onda osušiti. Takvi cvjetovi najčešće se koriste za dekoriranje jela. U izradi pića, ljubice se dodaju u ljetnu limunadu ili za osvježavajući martini. Od ostalih dijelova biljke, koriste se listovi za salate ili se blanširaju u varivima i juhama.

Nije preporučljivo jesti ljubičice koje rastu uz saobraćajnice ili blizu konvencionalno tretiranih nasada, pogotovo stoga što se neke biljke iz ove porodice ubrajaju u hiperakumulatore i koriste se za fitoremedijaciju (čišćenje onečišćenog tla), što znači da će u uvjetima zagađenog okoliša one nakupljati velike količine teških metala.

Fitohemijski profil mirisne ljubičice

Mirisna ljubičica (Viola odorata) sadrži alkaloide, glikozide, saponine, metil-salicilate, sluz i vitamin C. Preko 30 ciklotida je izolirano iz nadzemnih dijelova mirisne ljubičice, od koji je 13 potpuno novih. Antocijanini su prisutni u ocvijeću. Uz navedeno prisutni su tanini, fenoli, derivati kafeinske kiseline i kumarini.

vsc
Bijele ljubičice

Biljke iz ovog roda sadrže sekundarne metabolite uključujući, flavonoide, alkaloide (violin i kvercetin) i eterična ulja. Violin iz korijena ljubičice je emetik i izaziva povraćanje. Zbog svojeg sastava ljubice su tradicionalno korištene kao diuretik, anti-upalno sredstvo, za trbobolju i za čišćenje crijeva, probleme s kožom te komplikacije gornjeg disajnog sistema. Zbog sadržaja salicilne kiseline, korištena je i protiv glavobolje (kao aspirin).

Zeus je volio ljubičice

Različiti kultivari se proizvode za potrebe cvjećarstva i ekstrakciju eteričnih ulja. Mogu se ekstrahirati različitim metodama no najčešće se to radi parnom destilacijom. Tako dobivena eterična ulja koriste se kao aroma za prehrambene proizvode te u proizvodnji parfema. Vjeruje se da je u viktorijanskoj eri Francuska trošila šest tona ovog cvijeta godišnje. Ekstrakt pigmenta iz cvjetova se koristi za izradu lakmus papira, jer latice reagiraju na promjenu pH vrijednosti.  

Tokom historije su bile cijenjene ne samo u florikulturi, nego su štovane kroz književnost, medicinu i umjetnost. Mirisna ljubičica spominje se još u 4. stoljeću prije Nove ere kada su je stari Grci uzgajali radi njene ljekovitosti. Također, zavodljivi cvijet povezuje se s grčkom božicom ljubavi, Afroditom. Zeus je pak ispunio livadu ovim cvijećem da utješi svoju ljubavnicu nakon što ju je pretvorio u junicu. Napoleon je ljubičicu smatrao znakom ustrajnosti i hrabrosti.

U florikulturi, koriste se kao zeleni prekrivač tla jer su rastom niske i neke vrste stvaraju veće količine zelene mase. Neki drugi hibridi rastu puzajući i pogodni su za viseće tegle. U vrtu se kombiniraju sa zijevalicama, nevenom i karanfilom.

U alelopatskim okvirima, poznato je da inhibiraju rast drugih biljaka pa sprječavaju širenje korova. Dodatno, za njih se zna da odbijaju neke nametnike kao što su biljne uši i japansku bubu.

I na kraju samo napomena da kućna biljka koju zovemo afrička ljubičica nije u botaničkom srodstvu s pravim ljubičicama iz porodice Violaceae.


Povezana biljna vrsta

Maćuhica

Maćuhica

Engleski naziv: Heartsease | Latinski naziv: Viola tricolor

- Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Ljubičica Ljubica Maćuhica Violin Jestivo cvijeće Ljekovitost ljubičice


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!”