Neobična izložba Vukašina Zekića: Gljive završile u muzeju

Mlađe generacije danas vrlo malo poznaju svijet gljiva i sve ih je manje zainteresirano za berbu. No, kustos Muzeja u Doboju, Vukašin Zekić, istražio je ove plodove šume i na zanimljiv način ih nastoji predstaviti široj publici. On je, naime, upriličio tematsku izložbu "Svijet gljiva", koju čini 70 trajnih 3D modela gljiva sa lokalnih područja - Ozren, Krnjin i Trebava, a koju planira predstaviti u muzejima širom Republike Srpske.

Ističe da su im od ideje do realizacije izložbe trebale dvije godine. "Govorim u množini, jer sam imao od početka do kraja veliku pomoć kolega iz Muzeja. Dvije sezone su trajala terenska istraživanja, od proljeća do kraja jeseni, zatim izrada 3D modela, jer se gljive ne mogu preparirati, potom izrada kataloške publikacije, te priprema prostora za izložbu", govori ovaj kustos nakon izložbi u Doboju i Derventi.

U šumama više od 70 vrsta

Glavni osnov za izradu ove izložbe je manjak poznatih činjenica o gljivama u našoj regiji, kao i mali broj gljivarskih udruženja.

"Htio sam da ljudi imaju način da informišu o ovoj grupi organizama. Upravo tako smo došli na ideju da realizujemo jednu stručnu i prije svega edukativnu izložbu posvećenu gljivama. A mene lično sakupljanje gljiva privlači već godinama, obožavam da ih jedem, a još više mi prija potraga za njima u šumi", objašnjava Zekić.

Gljive se ne mogu klasično preparirati, pa su izrađeni posebni modeli koji vjerno prikazuju i jestive i otrovne vrste. U našim šumama raste daleko veći broj od ovih 70 prikazanih, ali ovo su neke najčešće koje se sreću.

"Najzanimljivije mi je bilo kada uberem neku vrstu koju nisam ranije sretao, pa vršim njenu determinaciju uz pomoć literature ili stručnu pomoć od iskusnijih kolega", kaže naš sagovornik.

Takođe, kako navodi kustos, nastojali su da naglase kolike su nutritivne i medicinske vrijednosti gljiva, jer mnoge djeluju blagonaklono na naš imuni i kardiovaskularni sistem.

Dominiraju jestivi primjerci

Posebno mjesto zauzima blagva (Amanita caesarea), carska gljiva, koju su obožavali rimski imperatori, kao i vrganji, smrčak i tartufi.

"Većina vrsta koje smo prikazali su jestive - vrganji, lisičarke, blagva, sunčanica, rujnica. Imamo i smrtno otrovne vrste kao što su zelena i bijela pupavka, te veoma opasnu panterovku. U postavci je i muhara, simbol za halucinogenost", ističe Zekić, te dodaje da gljive nisu samo hrana, već i medicina.

Tokom istraživanja, ali i danas, uvijek ga je radovalo kada u šumi naiđe na blagvu ili rujnicu kako je zovu u našem kraju, priča Zekić, te dodaje da ju je lijepo vidjeti u šumi, a isto tako je i preukusna za jesti.

Najteže terensko istraživanje

Postavci su prethodila brojna istraživanja, svakodnevni pronalasci primjeraka i prikupljanje informacija iz raznih knjiga i časopisa. Kustos ocjenjuje da je najteži dio posla bilo terensko istraživanje i prikupljanje gljiva na osnovu kojih je preparator izradio 3D modele. Smatra i kako je neophodno educirati sakupljače da savjesno beru gljive.

“Trebaju se ispoštovati neka osnovna pravila da bi nam priroda i u budućnosti davala da uživamo u njenim plodovima. Da bi zaštitili gljive moramo prije svega da sačuvamo njihovo stanište, a to su najčešće šume. Većina gljiva koje sakupljamo žive u simbiozi sa drvećem u šumi ili na njemu, tako da očuvanjem šuma čuvamo ujedno i gljive", poruka je ovog kustosa.

Pozitivne reakcije

Izložba je stručna i edukativna, ali zbog 3D modela gljiva, može se posmatrati i kao umjetnička.

"Na osnovu reakcije publike mislim da smo baš pogodili sa tematikom. Reakcije su pozitivne, pohvalne i veoma sam srećan zbog toga. Tema je takva da je univerzalna za cijeli prostor Republike Srpske tako da gostujemo i u drugim muzejima", kaže Zekić, te dodaje da ga je pozitivno iznenadila posjećenost na izložbama.