Tasmanijski plavi eukaliptus polovinom je 19. vijeka uvezen u SAD iz Australije.
Krivac za strahoviti požar koji divlja u saveznoj državi Kalifornija i koji je do sada odnio pet ljudskih života, uz desetke povrijeđenih i više od 100.000 iseljenih stanovnika, po svemu sudeći je jedna - biljka.
Točnije, tasmanijski plavi eukaliptus (eucalyptus globulus), koji je polovinom 19. vijeka uvezen iz Australije.
Ovo stablo koje doseže visinu i do 30 metara, prepuno je ulja, listovi su mu u obliku srpa, a sa “čupavih” debla kora se stalno ljušti.
Prema tvrdnjama stručnjaka, ova vrsta eukaliptusa ima povećan rizik od požara. Kora koju odbacuje brzo se suši, postaje potencijalno gorivo, lako se prenosi vjetrom i može širiti vatru na kilometre udaljenosti.
Osim toga, eukaliptusovo ulje, inače intenzivnog, prepoznatljivog mirisa, u požaru čini stabla izuzetno zapaljivima. Prema nekim tvrdnjama, ulje eukaliptusa jače gori od smole.
Tasmanijski plavi u svojim listovima sadrži otrovne sastojke koji mu služe kao odbrana od raznih kukaca. Drveće koje raste na područjima koja nisu tako plodna ima više tih otrovnih sastojaka.
Upravo takvo tlo je u Kaliforniji koje je nekada bilo gotovo pustinjsko i gdje je ova vrsta bez problema opstala. Biljka je vrlo invazivna i u kratkom vremenu je istisnula autohtone biljke koje su bile otporne na vatru.
Uspjeh tamošnjeg opstanka eukaliptusa djelimično je posljedica nedostatka prirodnih neprijatelja. Budući da su uzgajani iz sjemenki, nisu donijeli nikakve štetnočine ili patogene s kojima se bore u Australiji.
Osim toga, ovo stablo je bilo vrlo popularno jer već za 15 godina doseže svoj vrhunac i zbog bogate krošnje dobar je zaštitnik od vjetra.
Mnogi su bili zagovornici da se ova stabla ne ruše iako je još 1991. godine u katastrofalnim požaru u East Bayu, koji je odnio 25 života upravo eukaliptus bio glavni krivac za tragediju.
U međuvremenu, stotine hiljada njegovih stabala raširile su se na području savezne države Kalifornije i praktično okružile Los Angeles, gdje se vatrogasci i dalje bore s vatrenom stihijom.
Tagovi
Autor
Zašto bi trebali vratiti dud iz zaborava i više ga konzumirati?
Od mirisne biljke do herbicida: Lavandin bi mogao promijeniti borbu protiv korova?
Kamilica, nepravedno zapostavljena: Za šta se sve koristi?
Matičnjak u vrtu: Donosimo 5 konkretnih razloga zašto posaditi ovu zahvalnu biljku
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+]
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+]
