• Uzgoj koprive
  • 28.12.2015. 11:00

Kopriva pogodna za komercijalni uzgoj

Višegodišnja zeljasta vrsta već je neko vrijeme prepoznata kao biljka izuzetnog hranidbenog, zdravstvenog i gospodarskog potencijala i što je najvažnije, imamo je u vlastitom dvorištu.

  • 284
  • 21
  • 0

Uzgoj egzotičnih poljodjelskih kultura poput kiwana, batata, plavog krumpira i drugog, u posljednje je vrijeme sve popularnije. Za tim se biljkama u cilju isplativije zarade češće poseže, dok se istodobno zaboravlja na one koje imamo u vlastitom dvorištu.

Jedna od njih svakako je i kopriva, višegodišnja zeljasta vrsta koja je unazad nekoliko godina prepoznata kao biljka izuzetnog hranidbenog, zdravstvenog i gospodarskog potencijala.

Primjenjiva u eko poljoprivredi, prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji

Nemalo je primjenjiva u ekološkoj poljoprivredi, prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, odnosno medicini i kulinarstvu. Rasprostranjena je i rastom prilagođena različitim klimatskim uvjetima počevši od umjerenih i tropskih područja, Europe, Azije sve do Amerike.

Ova biljka raste pored putova, oko kuća, na njivama, livadama, a najčešće na zapuštenim terenima bogatim organskom tvari zato što je nitrofilna biljka koja za optimalan rast i razvoj zahtijeva veće količine dušika. Kopriva, odnosno latinski Urtica dioica potječe od riječi arere, što u prijevodu znači peći i(li) žariti.

Pri dodiru s kožom otpušta histamin

Razlog je tome što su listovi koprive prekriveni dlačicama koje žare (žaokama), a pri dodiru s kožom otpuštaju histamin i druge tvari uzrokujući kratkotrajno peckanje na koži. Tako se biljka brani od životinja i ljudi, što je i glavni razlog njenog dugog opstanka u prirodi, unatoč svojoj ljekovitosti i multifunkcionalnosti. U prošlosti je žarenje koprivom ljudima (po)služilo u borbi protiv reumatskih bolesti, jer tvari ljekovite biljke potiču cirkulaciju.

Čvrsta vlakna od stabljike biljke

Korisnost joj se bilježila i tijekom 19. stoljeća sve do Drugog svjetskog rata kada se kopriva u Europi uzgajala za dobivanje čvrstih vlakana, za što se koristilo njena stabljika. Nakon toga, na tržištu su zaživjela jeftinija pa tako i dostupnija vlakna, a proizvodnja koprive je prestala. Ipak, povratak prirodnim kvalitetnim materijalima u tekstilnoj je industriji naglasak ponovno stavio na tu multifunkcionalnu biljku - zaboravljenu i nepravedno potisnutu sirovinu, koja je u poljoprivredi primjenjiva kao bioinsekticid i biognojivo.

Dozvola korištenja u eko i biodinamičkoj proizvodnji

Njeni preparati imaju dozvolu korištenja u ekološkoj, odnosno biodinamičkoj proizvodnji, a kopriva je sastojak i brojnih kozmetičkih proizvoda, posebice za njegu kose (potiče rast). Bogatstvo biljke klorofilom (vidljivo je iz njene zelene boje) koristi se za bojanje namirnica, zubnih pasta i sapuna.

U fitoaromaterapiji dokazan antidijabetički, protuupalni, analgetski učinak

U modernoj fitoaromaterapiji dokazan je i njen hipoglikemijski, antidijabetički, protuupalni, antireumatski, antioksidacijski i analgetski učinak. Podzemni dijelovi koprive (rizomi) djelotvorni su u liječenju benigne hiperplazije prostate, a nadzemni se koriste kao lijek za artritis i protiv alergija. Osušena nadzemna masa (herba) koprive ubrana u fazi cvatnje koristi se za proizvodnju čajeva, kojima se pripisuje snažan diuretski učinak. Zbog bogatog kemijskog sastava i visoke nutritivne vrijednosti, mlada se kopriva može koristiti i u prehrani za krem juhe, štrudle, rižota, priloge, sokove.

Prije konzumiranja neutralizirati mravlju kiselinu

Prije konzumiranja i daljnje pripreme koprivu treba kratko blanširati kako bi se neutralizirala mravlja kiselina prisutna u njenim žaokama. Bogata je fenolnim tvarima za koje je znanstveno dokazano da bilježe učinak kod srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, upala te drugih bolesti. Upravo zbog značajne količine vitamina C, nekih važnih minerala magnezija, cinka, željeza i kalcija odnosno karotenoida, nezasićenih masnih kiselina i polifenola (flavonoidi i fenolne kiseline), fitosterola i glikozida, kopriva se itekako smatra funkcionalnom hranom.

U ishrani biljaka važan je dušik

Dušik je važan mineral u ishrani bilja(ka) jer je sastavni dio aminokiselina, proteina, nukleinskih kiselina, klorofila odnosno esencijalnih tvari biljnog metabolizma. No ipak, može djelovati štetno po ljudsko zdravlje ako ga biljka usvoji u prevelikim količinama. Biljka može usvojiti dva oblika anorganskog dušika iz tla (nitratni i amonijski ion) koje dalje može koristiti i za sintezu važnih organskih spojeva. Amonijski oblik dušika (NH4+) odmah se ugrađuje u aminokiseline, dok se nitratni oblik (NO3-) najprije treba reducirati.

Redukcija dušika u lišću biljaka

Dodaje da je problem posebno izražen kod lisnatog povrća uključujući i koprivu, jer se kod njih redukcija odvija u lišću. Naime, ukoliko dođe do zastoja u redukciji uslijed nedostatka svjetla i(li) nekih biogenih elemenata, povećat će se akumulacija nitrata u lišću. Konzumiranje takvog povrća može imati neželjene posljedice za organizam čovjeka, osobito djece, jer nitrati redukciju nastavljaju u želucu, a nastali spojevi (nitriti) sprečavaju transport kisika (methemoglobinemija).

U vođenje koprive u poljoprivrednu proizvodnju

Kako bi se postigla ujednačena kvaliteta biljne sirovine provjerene nutritivne kakvoće, potrebna je kontrola uzgoja koprive i njenog uvođenja u poljoprivrednu proizvodnju. To više jer razmnožavati se može sadnjom rizoma (vegetativno), odnosno izravnom sjetvom u polje ili sadnjom presadnica (generativno).

Rizomi se u kasnu jesen uzimaju s postojećeg nasada s prirodnog staništa

Vegetativni način razmnožavanja podrazumijeva uzimanje podzemnih dijelova koprivre (rizoma) iz postojećeg nasada s prirodnog staništa i to u kasnu jesen. Ovakav način proizvodnje je jeftiniji jer nema troška proizvodnje i nabave sadnog materijala, ali je zahtjevniji jer zahtjeva puno fizičkog rada, a vađenje rizoma potrebno je uskladiti sa sadnjom. Očišćene reznice rizoma dodaje dužine su 30 cm i sade se u neprekinutom nizu.

Rizici razmnožavanja biljke

Dodatni rizik ove tehnike razmnožavanja je što se prilikom vađenja ne može utvrditi kolika je starost rizoma i koliko spavajućih pupova oni sadrže. To može rezultirati smanjenim sklopom biljaka pri podizanju nasada ili gubitkom njihovog većeg broja već u rani(ji)m godinama uzgoja.

Preporučena jesenska sjetva

Kod sjetve na poljima preporučuje se ona jesenska, jer sjeme koprive ima tvrdu sjemenjaču koja joj otežava klijanje. Sjeme joj je sitno (tisuću sjemenki teško je svega 0,11 grama), što iziskuje na odgovarajući način pripremljeno tlo i ne preduboku sjetvu, tek do 1 cm. Preporuka je sijati 0,4 g/m2 sjemena, što je ekvivalentno 4 kg po hektaru. Prema nekim istraživanjima, kao najsigurniji način razmnožavanja preporučuje se proizvodnja presadnica s grudom supstrata u zaštićenom prostoru i u rano proljeće.

Za jedan hektar potrebno 55 tisuća presadnica

Za sadnju na površinu od 1 ha potrebno je proizvesti 55.000 presadnica koje se sade na razmak 50 cm između redova, i 30 cm unutar reda. Presadnice se sade otprilike 40 dana nakon sjetve (sredinom aprila), uz gnojidbu od 100 kg dušika po hektaru. Dio dušika dodaje im se startno pri sadnji presadnica, a dio u razmacima tijekom vegetacije (prihrana) kako bi se spriječilo njegovo ispiranje i prekomjerno usvajanje od biljaka.

Zaštita i njega nasada kopriva, obuhvaća međuredno kultiviranje i okopavanje (naročito do zatvaranja sklopa), kao i prihranjivanje i možebitno navodnjavanje. Preporučuje se uzgajati je na propusnim i rastresitim tlima, kako bi se rizomi mogli nesmetano razvijati. Biljka dobro prezimljuje, podnosi niske temperature, a ponovni rast nastavlja iduće godine porastom temperature. Košnja se koprive obavlja na visini od 5 cm od tla, pri čemu valja ostaviti barem dva nodija, odnosno mjesta razvijanja listova.

Prednost sposobnost regeneracije

Prednost je koprive što ima sposobnost regeneracije pa se nakon košnje iz preostalih nodija nastavlja njen rast, uslijed čega je moguće postići i do nekoliko otkosa tijekom jedne vegetacijske sezone. Ovisno o namjeni, košnja se može provesti u različitim fazama rasta biljke: kada je cilj uzgoja svježa nadzemna masa (herba) za potrebe prehrambene industrije, jer tada se košnja provodi prije cvatnje, odnosno u fazi intenzivnog porasta biljke. Za upotrebu u farmaceutskoj industriji kopriva se kosi u fazi cvatnje, dok se za dobivanje vlakana košnja obavlja u fazi zrelog sjemena jer je cilj - čvrsta stabljika.

Sposobnost uzgoja bez tla (hidroponski)

Primjenom suvremenih hidroponskih tehnika uzgoja poput plutajućeg hidropona, biljku je moguće uzgajati i bez tla, u hranjivoj otopini sa svim otopljenim makro i mikroelementima u odgovarajućem omjeru. Iako hidroponske tehnike zahtijevaju veća početna ulaganja u zaštićeni prostor i opremu, prednosti su toga dugoročne i višestruke. Takvim načinom uzgoja osigurana je ranija košnja biljke i njena dostupnost u hladnijim mjesecima (manja ovisnost o klimatskim čimbenicima), a može se tada očekivati i veći broj košnji tijekom jedne vegetacijske sezone (kraći periodi između košnji) pa tako i veći prinos.


Tagovi

Kopriva Komercijalni uzgoj Histamin Eko poljoprivreda Proizvodnja koprive Biognojivo Bioinsekticid Biodinamička proizvodnja


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrce
Posadeno