• Začinsko bilje
  • 09.06.2019. 12:00

Komorač: Biljka skromnih zahtjeva i velike koristi

Komorač je biljka dugog dana pa cvjetanje započinje kada dan postane duži od 13,5 sati, a biljka ima najmanje sedam do osam razvijenih listova. Cvjetanje je dosta razvučeno. To praktično znači da u prvoj godini traje od početka jula do kraja augusta, a u sljedećim godinama, od sredine juna do sredine jula.

Foto: Depositphoto/SundryPhotography
  • 215
  • 21
  • 0

Komorač (Foeniculum vulgare) važna je ljekovita i aromatična biljka. Kod ove biljke nadzemna, lisna masa osuši se svake jeseni da bi narednog proljeća izrasli novi izdanci iz razgranatog korjenovog sistema, koji je veoma dubok i vretenast

S obzirom na svoje mediteransko porijeklo, zahtjeva umjerenu klimu, odnosno, topla ljeta i blage zime. Iako sjeme počinje klijati već pri šest do osam stepeni, optimalna temperatura klijanja je 15 stepeni, kada će biljke niknuti za 8 do 12 dana. Odrasle biljke započinju sa vegetacijom vrlo rano u proljeće (na početku marta). 

Komorač je biljka dugog dana pa cvjetanje započinje kada dan postane duži od 13,5 sati, a biljka ima najmanje sedam do osam razvijenih listova. Cvjetanje je dosta razvučeno. To praktično znači da u prvoj godini traje od početka jula do kraja augusta, a u sljedećim godinama, od sredine juna do sredine jula. Redovna je i istovremena pojava cvjetova i nezrelih i zrelih plodova. U skladu sa dugim razdobljem cvjetanja, produženo je i dozrijevanje plodova. Hladno i kišovito vrijeme tokom cvjetanja uzrokuje lošu oplodnju, a time neizostavno i nizak prinos plodova. Potraje li tako i tokom faze zrenja, smanjit će se i udio eteričnog ulja.

Komorač ne ide u plodored

S obzirom na tip zemljišta, najbolje mu odgovaraju srednje teška tla bogata humusom. Duboka i plodna, neutralne reakcije, dobrog vodnog i vazdušnog režima, kao što su crnica, černozem, crvenica. Niske prinose daje na vrlo rastresitim, pjeskovitim zemljištima, kao i na hladnim i vlažnim pseudoglejima. Kada se preobilno đubri azotnim đubrivima, razvija se bujna zelena masa sa premalo cvjetova i plodova.

Zato što se iskorištava od tri do pet godina, komorač ne nalazi mjesto u plodoredu. Najbolje ga je uzgajati nakon usjeva koji su đubreni organskim đubrivima (plodovito povrće, kupusnjače) jer traži humusno tlo, ali ne i direktno đubrenje. Biljka se ne smije uzgajiti na površini na kojoj su prethodno uzgajane vrste iz porodice štitnjača (Familija Apiaceae) kao što su mrkva, peršun ili celer jer ih napadaju iste bolesti i štetočine. Na istu površinu na kojoj je već uzgajan, komorač može doći nakon tri do četiri godine.

Pri izboru površine za uzgoj, trebalo bi se rukovoditi zahtjevima biljke za tipom zemljišta, ali i potrebom za vrlo ranom proljetnom obradom (rana priprema za sjetvu ili sadnju, rana kultivacija narednih godina zbog ranog kretanja vegetacije), koja je moguća tek na dobro ocjeditim terenima. Višegodišnje korove treba uklanjati totalnim herbicidima prije mehaničke obrade. Takođe treba uraditi hemijsku analizu zemljišta da bi se utvrdio stepen obezbjeđenosti hranivima i koje su potrebne doze.

Za uzgoj iz rasada potrebno je oko 200 čaša

Sjetva za uzgoj rasada na supstratu, sprovodi se u zagrijanom zaštićenom prostoru (14 - 16 stepeni), a počinje šest sedmica prije planirane sadnje. Po dvije sjemenke siju se u polistirenske kontejnere, koji se do početka nicanja drže prekriveni prozirnom perforiranom PE folijom radi održavanja optimalne vlažnosti supstrata. Iznikle biljke se ne prorjeđuju. Za proizvodnju rasada koje će se saditi na jedan hektar površine treba oko 0,7 do 1,4 kg sjemena, 400 polistirenskih kontejnera sa oko 200 čaša i 20-ak vreća supstrata za sjetvu. Sadi se krajem marta do sredine aprila, poluautomatskom sadilicom, na razmak 0,5 m × 0,25 m. Uz navedeni razmak sadnje sklop je 80 hiljada sadnih mesta/ha, odnosno, 120 -150.000 biljaka/ha.

Kako biljke komorača relativno brzo nakon izbijanja stabljika dosegnu visinu do dva metra, vrlo je važno obaviti njegu u ranom stadijumu razvoja dok su međuredni razmaci prohodni. Suzbijanje korova važna je mjera njege, posebno u prvoj godini uzgoja, kada mlade biljke rastu relativno sporo. U uzgoju direktnom sjetvom moguća je primjena kombinacije herbicida Dual, u količini od tri l/ha, nakon sjetve, a prije nicanja.

Zašto se poriluk, komorač i celer izbjeljuju?

Umjesto Duala, može da se koristi i Afalon, aktivne materije linuron, u količini od dva kilograma po hektaru. Ovi herbicidi primjenjuju se u uzgoju iz rasada, nakon nicanja širokolisnih korova u proljeće. Tada je komorač visok 15 - 20 metara. 

Iznikli uskolisni korovi mogu se suzbijati herbicidom Fusilade, preporučena doza je 2,5 l/ha. Zbog velike biljne mase koju stvara tokom vegetacije, nakon zatvaranja sklopa, komorač na taj način sprječava rast ljetnjih korova.

Dodatna prihrana samo u izuzetnim slučajevima

Međuredna kultivacija radi se rano u proljeće, kada na biljkama počinju da niču novi izdanci. Kultivacijom se u zemljište unosi đubrivo za startno đubrenje, kao i biljna masa usitnjena nakon jesenje berbe, održava se planirani sklop uništavanjem biljaka izniklih iz lošijeg sjemena, a ujedno se rahli površinski sloj tla, zbijen nakon otapanja snježnog pokrivača.

Za startno đubrenje koristi se kompleksno mineralno đubrivo NPK 10:30:20 u količini 250 - 300 kg/ha. Samo izuzetno, pri slaboj obezbjeđenosti zemljišta azotom i slabog i sporog nicanja izdanaka, može se primjeniti dodatna prihrana azotnim đubrivom, na primer KAN, 100 kg/ha. Usitnjavanje (malčiranje) biljne mase preostale nakon berbe plodova radi se tako što se stabljike kose na 10 - 15 cm iznad oraničnog sloja, usitne se i razbacaju po usjevu.

Usitnjeni biljni materijal ostavlja se na parceli tokom zime radi zaštite usjeva od niskih temperatura. Do proljeća, biljna masa uglavnom se raspadne pa se sa prvom kultivacijom unese u tlo.


Povezana biljna vrsta

Komorač

Komorač

Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller

Komorač se upotrebljava najviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna... Pročitaj više »

Tagovi

Komorač Eterično ulje Ljekovito bilje Uzgoj komorača Sadnja iz rasada Mediteranska biljka Polistirenski kontejneri Prihrana Kultivacija


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi