Druga berba: Evo 5 vrsta samoniklog bilja čije lišće beremo u jesen

Početku jeseni se radujem jednako kao proljeću jer nam je tada u prirodi na raspolaganju puno samoniklog bilja koje se koristi u kulinarstvu. Nakon ljetne suše ili košenja, u jesen potjeraju mlade listove stabljike. Ova se pojava često opisuje kao druga vegetacija ili jesenski porast.

No, ovdje nije riječ o novom životnom ciklusu nego o nastavku istoga. Biljka koristi povoljne uvjete - vlagu i blaže temperature da obnovi lisnu masu.

Trenutno najradije berem listove maslačka, cikorije, koprive, stolisnika (hajdučke trave) i štavelja, jer, treba ojačati organizam pred zimu.

1. Maslačak

Listovi maslačka sadrže obilje hranjivih tvari kao što su vitamini A, C, K, E, B kompleks te minerale poput kalija, magnezija, željeza i kalcija. Po sadržaju vitamina i minerala čak nadmašuju špinat i paradajz. Zbog visokog udjela željeza, vitamina i proteina kojih sadrže oko 14 posto, mogu pomoći kod anemije. Konzumiranje svježeg lista maslačka potiče stvaranje žuči i čišćenje jetre te tako pomažu u detoksikaciji organizma. Imaju i diuretska svojstva te su blagotvorni za bubrege i mokraćni sistem.

Ako vam je njihov okus gorak, dodajte barem šaku listova običnoj, zelenoj salati i ta će se gorčina izgubiti.

Možete ih i osušiti za kasniju upotrebu - čaj, smoothie, dodatak juhama, varivima, salatama i sl.

Važno je brati mlade, zdrave listove, bez oštećenja i žutila. Berite ih po suhom vremenu, nakon što rosa ispari. Ako su listovi veći, možete ih prerezati na pola da se brže osuše.

Kada je najbolje brati listove maslačka?

Rasporedite ih u tankom sloju na čistu krpu, rešetku ili mrežu te ostavite na prozračnom i sjenovitom mjestu. Okrećite ih svakih par dana da se ravnomjerno osuše. Sušenje traje sedam do 10 dana, ovisno o vlazi u zraku.

Ako ih sušite u špretu ili dehidratoru, sušite na najnižoj temperaturi, do 40°C uz lagano otvorena vrata rerne ili uključenu ventilaciju. Potrebno je 2 do 4 sata, ovisno o debljini listova.

Kada postanu krhki i lako se lome, potpuno su suhi. Spremite ih u tegle ili papirnate vrećice, na tamno i suho mjesto. Tako čuvani mogu trajati do godinu dana.

2. Cikorija

Mladi listovi cikorije također su bogati vitaminom C te vitaminima B grupe, beta-karotenom te mineralima kao što su kalij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, bakar i cink.

Sadrže gorke tvari koji potiču apetit i rad probave, žuči i jetre. Fenolni spojevi i flavonoidi imaju antioksidativna i protuupalna djelovanja. Listovi sadrže i nešto inulina koji je odličan za crijevnu mirkofloru te povoljno djeluje na nivo šećera u krvi.

Osim što potiču apetit i probavu, blago djeluju kao diuretik.

Cikorija više poznata kao korov, a znate li koliko je ljekovita?

Mlade listove koristim u salati, poput maslačka, a one nešto starije koji su nešto gorči, žilaviji i imaju dlačice, koristim u varivima i krem juhama.

Također se mogu sušiti za čaj.

3. Kopriva

Kraljica među samoniklim biljem - tako bismo u par riječi mogli opisati koprivu. Stoga treba iskoristiti jesen za berbu njenih listova, odnosno vrhova koji sadrže najviše minerala i antioksidanse.

Bogata je mineralima popu kalija, kalcija i željeza, a sadrži i antioksidanse koji štite od upala.

Njeno konzumiranje potiče izlučivanje viška tekućine i mokraćne kiseline iz tijela što pomaže u detoksikaciji i poboljšanju rada bubrega. Jača imunološki sistem, smanjuje upale i bolove, a pomaže i kod alergija tako da smanjuje simptome kihanja i "škakljanja" u grlu. Također pomaže u ublažavanju tegoba s disajnim putevima što je dobro znati u sezoni kada nam dolaze prehlade.

Poznato je i njino učinkovito djelovanje na zdravlje kože i kose. Smatra se i da silicij kojega sadrži može poboljšati gustoću kostiju, a kalcij pomaže u prevenciji osteoporoze.

Smatra se da se redovnim konzumiranjem ove biljke, odnosno čajem od nje, može regulirati krvni pritisak i šećer u krvi.

U našoj porodici je najčešće koristimo u krem juhama i varivima te kao čaj ovisno o tome što nas u datom trenutku muči.

4. Hajdučka trava

Ova biljka također sadrži vitamin C, K te minerale kao što su kalij, fosfor, natrij, željezo, sumpor i mnoge druge tvari blagotvorne za organizam. Ima protuupalna, antibakterijska i regenerativna svojstva. U narodnoj se medicini koristi za poboljšanje probave masne hrane, smirivanje grčeva želuca, crijeva i žučnog mjehura te ublažava nadutost.

Insekticid i čaj: Hajdučka trava pomaže i vrtu i organizmu

Smatra se i da jača imunitet, pomaže kod slabosti, nesanice i problema disajnih organa kao i da uklanja toksine iz kože te podržava zdravlje krvnih žila.

Za čaj se osim listova beru i cvjetovi.

Mi ga najčešće jedemo u krem juhama i varivima, tako da ga dodam pred sam kraj kuhanja.

5. Štavelj

Ova zeljasta biljka koja se najčešće naziva kiselica, no ja ju zovem štavelj, je vrlo izdašna, a od nje najčešće pravim varivo poput špinata ili krem juhu. Ako su joj listovi vrlo mladi, tada nekoliko njih "ubacim" i u običnu zelenu salatu.

Ima kiselkast okus, a bogata je vitaminom C, A i B6 a od minerala željezo, magnezij, kalij i kalcij.

Poput već navedenih, i ona potiče probavu, smanjuje zatvor, ali i proljev, nadutost i grčeve. Zbog sadržaja kalija blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sistem. Smatra se da čisti krv, potiče cirkulaciju i odlično utječe na kožu.

Postoje i medicinske studije koje dokazuju da antioksidansi koje sadrže pozitivno utječu na maligne promjene u organizmu te da oksalna kiselina koju sadrži može imati antitumorska svojstva.