Od "dobrog projekta" do "nedovoljno bodova": Biljana bez odgovora godinu, šta kažu iz EU?

Vratiti se na djedovinu, zakupiti i njive od komšija, i proizvoditi heljdu, pa heljdino brašno za cijeli Brčko distrikt, plan je Biljane Savić iz Brčkog još iz 2023. godine. Ideju za svoj start up, pokušala je realizirati uz pomoć sredstava EU4agri, no uprkos početnom optimizmu, ohrabrivanju i moralnoj podršci iz UNDP-a, projekat u konačnici nije dobio sredstva.

Više od godina dana kasnije, nakon brojnih poziva i mailova, Biljana i dalje pita zašto? Start up za početak poljoprivredne proizvodnje predložila je kao fizičko lice, prošla na preliminarnu listu, ali ne i na konačni spisak odobrenih projektnih prijedloga za bespovratna sredstva.

Poslušala upute, pa "izvisila"

No, nezadovoljstvo ove mlade Brčanke, ne proizilazi samo iz činjenice da nije dobila sredstva za pokretanje svog biznisa, nego ponajviše iz nedostatka odgovora iz UNDP-a, koji je provodio projekat. O nezadovoljstvu korisnika Agroklub je pisao i ranije ove godine. Podsjetimo da su o tome poljoprivrednici razgovarali i s predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH.

Evropska sredstva "da", ali ne na ovaj način, kažu bh. farmeri: "Ko je ovdje blesav?"

Među ekipom poljoprivrednika koja je u julu stigla u Sarajevo iz svih dijelova države, bila je i naša sagovornica. I tu je tražila odgovore te, kako kaže, ukazala na nedostatak transparentnosti u provođenju projekta.

"Predložili smo ideju koja je trebala da se podrži od početka do prve proizvodnje. Ja sam iz ruralnog dijela Brčkog, a ideja je bila da pokrenem proizvodnju heljdinog brašna pošto je ovdje nema, a sve je veći broj ljudi ima problem sa glukozom", priča Biljana.

Prvi krug su prošli, a potom je uslijedila terenska posjeta gdje su objašnjavali zašto žele pokrenuti proizvodnju, šta će sve uraditi, te dobili upute da osiguraju predračune. "Objasnili su nam da će naša uloga biti da mi napravimo biznis od početka do kraja, do gotovog proizvoda, brašna, kako ćemo ga pakovati. Rečeno nam je da nađemo predračune i da mi sve spremimo za registraciju firme", prisjeća se Savić, koja se potom dala u akciju i sve potrebno na vrijeme prikupila.

Umjesto obuke, koja je, kako kaže, trebala trajati mjesec dana, imali su dvodnevnu edukaciju. No, kako je Biljana ranije završila UNDP-ovu obuku za pisanje velikih projekata, dodatna joj nije ni trebala, a tek kasnije je ustanovila da su sve vrijeme trebali imati i mentorsku podršku. Kada je predala svoj projektni prijedlog, dobija informaciju da joj je rad jako dobar.

"Dok je trajala obuka, ja sam pitala UNDP da li ja mogu registrati firmu, dobila sam odgovor da ne mogu jer sam predala kao fizičko lice i da ću imati vremena da registrujem firmu kada prođem dalje. Drugo pitanje koje je meni bilo jako bitno je da li smijem još negdje da apliciram s tom idejom, jer mi je trebalo još mašina, oni su rekli da ne smijem", navodi Biljana.

Optimizmom "utišali" sumnju

Iako je, kako kaže, s jedne strane sve to budilo sumnju, s druge strane je dobijala pozitivne odgovore kako će svi proći i da ih puno više treba.

"Na kraju je ispalo da nisam prošla niti ja, niti bilo ko, ko je bio na obuci u Brčkom", dodaje.

Prošle su, kako ističe, samo firme i oni koji su dobili informaciju da se registruju na vrijeme. Potom je uslijedila godina agonije u traganju za odgovorima. Brojne pozive i mailove, kako tvrdi, upućivali su prema UNDP-u, budući da su aplikanti dobili samo bodove na osnovu kojih nisu prošli, ali je ne i kako su bodovani?

"Mjesec dana nam se niko nije javio ni na jedan broj, odustali smo od zvanja, onda sam prvi mjesec nakon rezultata, svaki dan slala mail. Ništa, niko nije odgovarao, sve do nedavno", kaže Biljana i pojašnjava kako je odlučila pisati Renaudu Meyeru koji je u julu ove godine započeo svoju dužnost rezidentnog predstavnika UNDP-a u Bosni i Hercegovini.

Odgovor međutim, šalje Ismar Ćeremida, voditelj sektora za održivi razvoj UNDP-a, a iz njegovog odgovora koji nam je ustupila, a kako i sama kaže, stiče se dojam kao da se UNDP-u do tada nije niti jednom obratila. No, ponovo nije precizirano kako je izvršeno bodovanje.

"Vaša prijava je ispunjavala uslove navedene u Uputstvu za javni poziv i zauzela je 24. mjesto na listi, sa 122,5 bodova. Međutim, zbog ograničenih raspoloživih finansijskih sredstava i poštovanja rang liste, EU4AGRI-Recovery projekat je podržao implementaciju 18 najinovativnijih start-up projekata koje su prijavila fizička i pravna lica", navedeno je u odgovoru koji potpisuje Ćeremida.

To je Biljani već bilo poznato, i dalje traži razlog zašto njena ideja nije bila dovoljno inovativna, posebo iz razoga što u njenoj lokalnoj zajednici postoji veliki interes: "Da su poslali u mailu da je Bosni potrebnije vino od heljde ja bih i time bila zadovoljna, pošto su sve vinarije prošle. Neka navedu da se baziraju na vino i da smo mi svi ostali završili."

Prema riječima naše sagovornice u Delegaciji EU u Sarajevu, su predstavili svoj problem, te dobili uvjeravanja kako će predstavnici EU u BiH "poduzeti sve što je u njihovoj moći". 

Predstavnici EU "prate situaciju"

Jesu li iz Delegacije Evropske unije išta poduzeli povodom brojnih žalbi, koje se uglavnom odnose na netransparentnost i nepotrebno kompliciranje tokom realizacije projekata, pitanje je koje je Agroklub uputio na njihovu adresu.

"Delegacija EU u Bosni i Hercegovini svjesna je zabrinutosti poljoprivrednika u vezi s percipiranim nedostatkom transparentnosti tokom implementacije projekta. Ova pitanja su razmatrana s UNDP-om, kao i s podnosiocima pritužbi. Delegacija je prenijela UNDP-u očekivanje da se ove zabrinutosti adekvatno adresiraju te će pomno pratiti daljnji razvoj situacije", stoji u odgovoru.

Ističu i kako je Evropska unija posvećena podršci poljoprivrednom sektoru Bosne i Hercegovine kao dijelu šireg napora za unapređenje ekonomskog razvoja zemlje i usklađivanje sa standardima EU. Kroz projekte poput EU4AGRI, nastoje ojačati lokalne kapacitete, unaprijediti sisteme i usluge te pripremiti sektor za buduće faze integracije u EU.

EU4AGRI se provodi putem Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu s Češkom razvojnom agencijom. Kao implementacijska organizacija, UNDP upravlja i kontrolira sredstva projekta te je odgovoran za osiguranje ispunjavanja zahtjeva za transparentnost, kao i za direktnu komunikaciju s korisnicima projekta.

"Što se tiče usklađenosti projekta s procesom pristupanja EU, uključujući pristup IPARD sredstvima, nažalost, Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispunila potrebne preduvjete, kao što su politički dogovor o uspostavi sistema i formiranje operativnih struktura", kažu iz Delegacije Evropske unije.

EU4AGRI je, kako ističu, već dao značajan doprinos izgradnji znanja, vještina i resursa u poljoprivrednom sektoru Bosne i Hercegovine. Projekat je, dodaju, podržao postepeno usvajanje najboljih praksi i doprinio boljoj pripremljenosti za naredne faze integracije u EU. Nakon okončanja bit će provedena procjena njegove efikasnosti i uticaja kako bi se usmjerila buduća podrška u ovom sektoru.

"Kao najveći pružatelj finansijske pomoći i strateški partner zemlje, EU ostaje posvećena transparentnosti, odgovornosti i uspjehu svih inicijativa finansiranih iz fondova EU u Bosni i Hercegovini", zaključili su iz DEU.

Nas je cijela Posavina

A, zaključnu poruku imali su i iz Posavine. Kako kaže Biljana, ona u ovome nije usamljena. Odbijeni su i projekti njenih kolega koji su mali proizvođači, a željeli su registrirati firme, među kojima i proizvodnju sokova, pogača za pčele, sok od zove, uzgoj žitarica.

"Nas je cijela Posavina. Ništa od toga nije prošlo i niko nije dobio odgovor zašto. Vjerovatno smo preveliki idealisti za ovo sve. Oni nas nisu zaustavili, samo smo očekivali da nam kažu gdje je greška, ako postoji", zaključuje Biljana na kraju.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/Pavlo Baliukh/Biljana Savić}