Koji model poticaja za poljoprivrednike je efikasniji?

Bez poticajnih mjera cjelokupna poljoprivreda u bilo kojoj proizvodnji teško da bi opstala na "zelenoj grani". To znači da poljoprivrednicima mjere podrške služe isključivo da pokriju osnovne troškove proizvodnje.

Prema primjerima iz prethodnih godina, kao i ovom aktuelnom Programu poticaja FMPVŠ za 2023. godinu, sredstva su namijenjena za modele: poticaj po proizvodnji, model ruralnog razvoja, ostale vrste podrški, model podrške dohodku i model kapitalnih ulaganja kojeg zbog nedostatka novčanih sredstava nije moguće realizirati.

Model poticaja po proizvodnji

Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, iz jula 2010. godine definisan je model poticaja po proizvodnji. On podrazumijeva sve poticajne mjere iz biljne i animalne primarne proizvodnje. Poljoprivrednici uz opće, moraju ispunjavati i posebne kriterije koji se odnose na definisanu minimalnu površinu, broj stoke, broj sadnica, minimalanu količinu litara ili kilograma.

Kako to izgleda pokazuje slijedeći primjer poticajne mjere za otkup svježeg kravljeg mlijeka.

Klijent, poljoprivrednik ostvaruje pravo na novčanu podršku ako posjeduje minimalno tri mliječne krave i proizvede minimalno 500, a maksimalno 550.000 litara mlijeka mjesečno i isto proda. Ili poticaj za proizvodnju povrća na otvorenom (paradajz, paprika, krastavac, patlidžan, mrkva, cvekla, luk bijeli/crveni, salata i mladi krompir) - poljoprivrednik ostvaruje pravo na novčanu podršku za proizvodnju na minimalno 0,5 ha, a maksimalno po kulturi 20 ha povrća u toku godine i isto proda.

Model ruralnog razvoja

Specifičan cilj mjera ruralnog razvoja je poboljšanje sveukupnog poslovanja kroz poboljšanje infrastrukture i opreme na gazdinstvima, što će rezultirati uvođenjem novih proizvodnih tehnologija i metoda proizvodnje, olakšanja poslovanja, povećanja prihoda, podizanja standarda kvaliteta i boljom zaštitom okoliša.

Ovo je ujedno i jedini model po kojem poljoprivrednici za nabavku mehanizacije, opreme, priključaka i drugih poljoprivrednih mašina mogu ostvariti pravo na sufinansiranje do 30 posto od ukupne vrijednosti, a aktuelni Program iz 2023. godine definira i do 50 posto povrata sredstava od ukupne vrijednosti kupljenih novih poljoprivrednih mašina, priključaka i druge opreme.

To znači, ukoliko registrovani poljoprivrednik kupi nov traktor u vrijednosti od 100.000 KM, i ispuni sve opće i posebne uvjete programa, prema modelu ruralnog razvoja može dobiti sufinansiranje traktora u iznosu do 50.000 KM.

Kapitalna ulaganja i podrška dohodku

Model podrške dohotku predviđa zbrinjavanje malih i nekomercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i osiguranja primjerenijeg životnog standarda članovima ove vrste gazdinstva. Dok podrška u okviru modela kapitalnih ulaganja predviđa dodjelu nepovratnih sredstava komercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima radi unapređenja uslova proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti poljoprivrednog gazdinstva, imajući u vidu pri tome ravnomjeran razvoj poljoprivrede na cijelome teritoriju FBiH.

Međutim, oba navedena modela poticaja već duži niz godina se ne realiziraju, a opravdanje je, da zbog nedostatka novčanih sredstava nije moguće provesti mjere iz ovih modela.

77% za proizvodnju i 23% za ulaganja

Ako iz Programa poticaja FMPVŠ za 2023. godinu, navedene modele poticaja pretvorimo u brojke to iozgleda ovako:

• 115,7 miliona KM za poticaj po proizvodnji unutar biljne i animalne proizvodnje,
• 35,8 miliona KM za sufinansiranje nabavke mehanizacije i poljoprivredne opreme,
• za kapitalna ulaganja i podršku dohodku nema sredstava.

Kroz poticajne mjere poljoprivrednici dobivaju nepovratna sredstva prema ispunjenim kriterijima. Postavlja se pitanje i nameće sveobuhvatna analiza koji od modela opravdava svoje postojanje? Šta se na terenu pokazalo efikasnije i da li su izdvojena sredstva koja se dodjeljuju poljoprivrednicima opravdala svoju namjenu? Da li su i u kojoj mjeri unaprijedila i potakla poljoprivrednka da svoju proizvodnju podigne na veći nivo ili ako se vratimo na početak teksta samo finansijska injekcija koja proizvodnju održava da pokrije osnovne troškove?

Nov traktor ili poticaj po proizvodnji

Jedan model ne isključuje drugi, isti poljoprivrednik može ostvariti pravo na poticaj za proizvodnju svježeg kravljeg mlijeka i za sufinansiranje nabavke traktora u toku godine. Međutim, šta je potrebnije, šta se pokazuje na terenu kao efikasnije i opravdanije? Koji model poticaja "pojačati" gdje osigurati veća poticajna sredstva? Nov traktor, visokomliječna grla, sistemi navodnjavanja ili bespovratana sredstva po proizvedenom litru, kilogramu po jedinici mjere. 

Na ova pitanja najrealnije odgovore daje struka i sami poljoprivrednici. Struka će reći nova mehanizacija, nova oprema, visokomliječna grla poboljšavaju proizvodnju, veći prinosi, bolji kvalitet proizvoda, bolja konkurentnost ujedno i bolji ekonomski pokazatelji. Poljoprivrednici će se naravno složiti, ali neće "odustati" niti od bespovratnih sredstava podrške kako bi proizvodnja koju imaju jednostavno samo opstala na postojećem nivou, bez prostora za napređenje i razvoj.