• Bujad
  • 09.07.2017. 18:00

Zašto je otrovna bujad korisna biljka?

Bujad se najčešće označava kao korov, ali bujad ima i čitav niz pozitivnih osobina. Mladi izdanci i korijen se koriste u gastronomiji, a primjenjuje se i u poljoprivredi.

Foto: Pixabay/PublicDomainPictures
  • 5.596
  • 326
  • 0

Bujad, obična bujad, velika bujad, obična paprat ili orlova paprat Pteridium aquilinum je višegodišnja biljka koja se veoma često susreće u prirodi. Raste na zemljištima sa kiselom ph reakcijom i suvljim zemljištima. Nastanjuje brdska područja, šume, šumske proplanke i krčevine, zapuštena zemljišta, živice. Veoma dobro podnosi zagađenost vazduha i zemljišta pa je susrećemo pored puteva, u gradovima. Brzo se širi formirajući bujadare. Izrazit je kompetitor, potiskuje i guši ostale biljke. Kao korov je veoma otporan i teško se iskorjenjuje.

Lako se prepoznaje zbog svoje veličine i specifičnog izgleda. Izdanak je dugačak i veoma brzo se regeneriše ako se prekine. Može da naraste od 50 do 200cm. Korijen je rizomskog tipa, prostire se u dubinu od 10 do 50cm. Listovi mogu biti veoma velikih dimenzija, dužine i do 150cm. Oblik listova podsjeća na ptičije pero. Listovi imaju duge peteljke, a plojka lista je perasto razdijeljena. Cvjeta, odnosno stvara spore u periodu od juna do septembra. Najčešće se razmnožava sporama, ali može i vegetativno djeljenjem rizoma.

Suzbijanje bujadi

U suzbijanju bujadi i sprečavanju širenja veliku ulogu igraju preventivne mjere. Bujad naseljava kisela zemljišta i promjenom ph reakcije zemljišta, kalcifikacijom, stvaraju se nepovoljni uslovi za njen rast i razvoj.

Košenje mladih izdanaka i košenje prije stvaranje spora je još jedna preventivna mjera koja ima veliki učinak na smanjenje populacije bujadi.

Ukoliko su livade, travnjaci i oranice zakorovljeni sa bujadi najbolje je sijati okopavine ili djetelinsko-travne smjese.

Oprez! Bujad je otrovna biljka

Za stoku je bujad otrovna, posebno može biti kobna za podmladak. Goveda bujad u paši izbjegavaju, ali na lošim pašnjacima pasu bujad. Ovakva grla lako oboljevaju, dolazi do pojave raka mjehura. Mlijeko i maslac od grla koja su pasla bujad dobijaju gorak okus. Suva bujad se može koristiti kao stelja u štalama, u ishrani stoke izbjegavati sijeno u kojem ima bujadi.

I za ljude je odrasla biljka otrovna, izaziva iste reakcije.

Upotreba bujadi

Mladi izdanci bujadi su neotrovni i mogu se koristiti u ishrani, ali ih treba oprezno konzumirati. Pored mladih izdanaka koristi se i korijen. Mladi izdanci se beru tokom marta i aprila, a korijen se vadi tokom oktobra i novembra. Mladi izdanci se beru dok su savijeni, čim se odmotaju ne smiju se koristiti u ishrani. Odmotani izdanci postaju žilavi i otrovni. Jedu se skuvani. Od mladih izdanaka pripremaju se čorbe i variva. U japanskoj kuhinji su veoma cijenjenji i veoma često ih kisele u sirćetu ili soja sosu. Korijen bujadi sadrži mnogo škroba, zbog te osobine se vadio, sušio i mljeo u brašno od koga se pripremao hljeb.

Prilikom branja mladih izdanaka bere se manje od pola izdanaka što omogućava dalji razvoj bujadi.

Suvi listovi bujadi se sakupljaju tokom jeseni sa biljaka i njima se pune jastuci. Mogu poslužiti za izradu ležaja. Na ovakvim jastucima i ležajevima čovjek se dobro odmori. Smatra se da ovakvi ležajevi liječe reumu, giht, bolove od grčeva u udovima, reumatsku zubobolju i glavobolju.

Trudnice ne bi trebale da koriste bujad zbog djelovanja bujadi na matericu.

Upotreba bujadi u poljoprivredi

U poljoprivredi bujad se koristi kao malč, đubrivo i za zaštitu bilja.

Svojim mirisom bujad tjera uši, stjenice i druge insekte.

Malč od bujadi je naručito koristan kao malč u bijelom luku. Bujad sadrži mnogo kalijuma.

Pripravak od bujadi se priprema od 1kg svježe ili 100g suve bujadi koja se prelije sa 10l vode. Ovaj pripravak se primjenjuje nerazrijeđen i razrijeđen. Razrijeđen pripravak se primjenjuje tokom proljeća protiv lisnih ušiju, a razređuje se vodom u omjeru 1:10.

Foto: Pixabay/PublicDomainPictures


Tagovi

Bujad Obična paprat Orlova paprat Jastuci Malč Reuma Giht Stjenice Uši Grinje


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi