Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se 14. novembra. U Sarajevu je tim povodom organizirano druženje, mjerenje nivoa šećera u krvi djece, ali i edukacija te nogometna utakmica.
Dijabetes je bolest čijem je riziku izloženo svako ljudsko biće, stoga je veoma važno na vrijeme razmišljati o faktorima koji utječu na njen nastanak. Također, važno je znati prepoznati simptome koji upućuju na ovaj zdravstveni problem. O njegovoj prevenciji, otkrivanju i sprječavanju komplikacija valjalo bi govoriti glasnije i svakodnevno kroz različite vrste komunikacije.
Ne samo za dijabetičare, nego i za one koji slove za potpuno zdrave osobe, za očuvanje vitalnosti ključni su zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost. Plodovi iz vlastitog vrta, uzgojeni bez ikakvih umjetnih, hemijskih dotataka prava su dragocjenost u ishrani dijabetičara, o čemu ćemo u nastavku govoriti opširnije. Druga, veoma važna praksa dijabetičara jeste redovna fizička aktivnost. Šetnja prirodom, održavanje vrta, voćnjaka ili bilo koja druga fizička aktivnost nešto je o čemu dijabetičar, bez obzira na životnu dob, mora razmišljati svakodnevno.
Zato, u užurbanoj svakodnevici, barem danas, 14. novembra na Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, zastanite i oslušnite kako žive "slatkiši".
Sada ste, možda, već zastali konstatujući da je izraz "slatkiš" drskost autorice, no kada biste je čuli među članovima Udruženja dijabetičara djece i omladine Kantona Sarajevo, zvučala bi vam potpuno drugačije.
"U odnosu na neke teže sudbine, dijabetes više ne posmatram kao bolest. Moje djete je zdravo i razigrano kao i sva druga djeca", govori za Agroklub.ba Mirela Šišić, majka osmogodišnje Dije koja je upisana kao najmlađa beba oboljela od dijabetesa u Kantonu Sarajevo.
Bolest je dijagnosticirana kada je Dia imala 16 mjeseci, što je u mnogome promijenilo način života njenih roditelja. Mirela je već godinama svakodnevno aktivna u Udruženju i zajedno sa Senadom Bandić i Adisom Boloban, također majkama djece oboljele od dijabetesa, svim srcem učestvovala je u pripremi obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa koji je održan danas, 14. novembra u Sarajevu.
"Okupljanje je bilo ispred Katedrale Srca Isusova u Sarajevu u 11 sati, odakle se krenulo prema Spomeniku poginule djece tokom agresije na BiH gdje je položeno cvijeće. Ondje su otvorena četiri štanda Udruženja ispred BBI centra, gdje će se sve do 16 sati mjeriti nivo šećera u krvi djece. Kroz razne druge aktivnosti pokušat ćemo osvijestiti ljude o značaju prevencije kao i životu s dijabetesom. Nakon toga, u Nadbiskupijskom centaru za pastoral mladih "Ivan Pavao II" u prisustvu psihologa bit će održana radionica na temu "Dijabetes i porodica“. U 19 sati malonogometni klub DiaBiH mladi odigrat će utakmicu u sjećanje na jednog od osnivača Udruženja Fuada Mešića“ , ističe Šišić.
Prevencija je bitna kako za sprječavanje nastanka dijabetesa, tako i za izbjegavanje komplikacija koje se nerijetko javljaju kod oboljelih. Dakle, ishrana je vrlo važna i to je nešto o čemu bi svako trebao dobro razmisliti.
"Bilo ko na svijetu ko bi primjenio ishranu dijabetičara bio bi zdraviji nego inače. Ovo je samo pravilna ishrana s pravilima kojih se moramo pridržavati. Dakle, nakon uspostavljanja dijagnoze prvo što morate uraditi jeste da kupite kuhinjsku vagu i da naučite izračunavati vrijednost ugljikohidrata. Sve se važe i mjeri i sve osim vode mora biti pokriveno inzulinom", pojašnjava Šišić.
Prema definiciji, šećerna bolest ili dijabetes mellitus je poremećaj povećanja nivoa šećera u krvi koji nastaje kada gušterača, (žlijezda koja ga kontroliše) prestane potpuno ili djelimično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu, odnosno ćelije ne dobivaju energiju potrebnu za život.
Kao neki od najčešćh faktora koji utječu na nastanak dijabetesa navode se prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, nepravilna ishrana, stres, dob, smanjena tolerancija glukoze, pojava dijabetesa u trudnoći te genetska predispozicija.
"Mijenja se način ishrane i to svakako u početku nije lako. Kada sam izašla iz bolnice i kada je došlo vrijeme da pravim ručak otvorila sam frižider, zatvorila ga i počela plakati. Shvatila sam da nemam šta jesti. Nazvala sam jednu stariju medicinsku sestru da se požalim, a ona mi je rekla: uzmi taj komad bataka, izvaži 120 grama riže, stavi u pećnicu s malo maslinovog ulja, nemoj puno vegete, soli.... Jednom riječju, jako teško se prebaciti i navići na zdravu ishranu“, priča nam Senada Boloban.
Ishrana dijabetičara podrazumijeva konzumaciju svježeg povrća i voća. Preporučljivo je kiselo voće, u zimskom periodu, zbog dostupnosti u hladnim danima preporučuljive su jabuke (kisele), dok su gljive zbog svoje obogaćenosti vlaknima i tečnošću izuzetno poželjne.
"Želim naglasiti da nije tačno da dijabetičari ne smiju jesti slatko. Smiju jesti i slatko i picu i pitu u normalnim količinama, ali moraju imati aktivnost poslije toga. Jedno od pravila jeste da se izbace namirnice životinjskog porijekla, a ubaci što više voća i povrća. Vitamini, vlakna, minerali i proteini su jako važni i ono što je napoželjnije je omega-3 masna kiselina, odnosno riba. Dakle, izbacujemo alkohol, zamjenska sladila, smanjuje se unos soli, masti, preporučljivo je jedno bjelance u sedmici. Nije neobično da naiđete na dijabetičare koji su iz jelovnika potpuno izbacili pšenicu i proizvode koji se na njoj baziraju. Prakticiraju upotrebu badema, kokosovo brašno, maslinovo ulje. Banane, lubenice, grožđe i to se može pojesti ponekad, u sedam dana jednom“ ističe Šišić.
Jagode, maline, kupine, bademi dozvoljeni su u onoj mjeri u kojoj mogu stati u šaku. Toliko je dozvoljeno pojesti tokom 24 sata i to je, zapravo, pravilo pravilne ishrane.
"Konzervirane proizvode i zdrave osobe trebaju izbjegavati. Tjestenine, pite, pice - to je hrana koja sadrži spororazgrađujuće ugljiohidrate i koju mi izbjegavamo. Ukoliko već jedemo, bitno je da se ne sastavljaju dva ugljikohidrata. Jedemo li ćevape, ne bi trebalo jesti somun. Ukoliko je za ručak piletina i riža, hljeb je suvišan. Bademi neutrališu masnoću u organizmu. Puretina, piletina i riba dio su jelovnika. Uz svaki obrok mora se jesti salata da bi se inzulin što prije apsorbirao u organizmu. Crveno meso nikako nije preporučljivo. Zelene salate su jako bitne, prasa je puna insulina kao i zelena buranija. Žuta buranija se ne preporučuje. Bananu i narandžu ne bi smjeli jesti istovremeno“, govri Šišić.
Oboljeli od dijabetesa moraju imati određen unos kalorija tokom dana, a u cilju konzumiranja organskog voća i povrća mnogi od njih imaju svoje bašte i voćnjake.
"Uzgajamo, a zatim ledimo kako bi mogli konzumirati kvalitetnu berbu i u zimskom periodu. Moja sestra je osmislila sok od tikve koji je sjajan. Ništa bolje u životu nisam probala. Ona čak pravi sok i od ljuske od oraha", dodaje Boloban.
Pravilna ishrana podrazumijeva i redovno uzimanje tri obroka i tri užine.
"Moj sin Anes na bezglutenskoj ishrani je pet godina. Zajedno s dijabetesom došlo je i reumatsko oboljenje i oboljenje štitne žlijezde. Dijabetes je dobio 2011. godine kada je imao nepunih pet godina. Bio je užasno mrašav, imao je izbačen i napuhan stomak, a izrazito mršave noge. Međutim, otkako smo prešli na bezglutensku ishranu bolje je. Smanjili smo i dozu insulina, dobio je na kilaži za ovih pet godina, nekih 25 kilograma", zaključuje Adisa brižna majka koja poručuje svim roditeljima da djeci ne smiju braniti ništa, pa čak ni čips, jer je važno da djeca kušaju hranu i shvate da je nezdrava bez dodatnih posljedica.
Na kraju, dodajmo i to da je dijabetes tipa 1, za razliku od dijabetesa tipa 2, neizlječiv. Pogađa djecu i osobe do 30 godina starosti, koje su doživotno ovisne o inzulinu. Nastanak dijabetesa tipa 1 obično je iznenadan i dramatičan uz simptome učestalog mokrenja, prekomjerne žeđi i suhoće usta, izrazitog umora i nedostatka energije, stalne gladi, naglog gubitka težine, smetnji vida. Kod dijabetesa tipa 2 simptomi se javljaju postupno u mnogo blažem obliku, te ih je teže dijagnosticirati.
Tagovi
Autorica
