• Stare sorte povrća
  • 24.09.2019. 10:30
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Visoko

Vlado Ferzanović proizvodi i čuva staru sortu paradajza – bosanski žuti

U vremenu raznoraznih hibrida, genetski modifikovanih sjemena i novih sorti paradajza nije neobično naići na zeleni, crni, žuti paradajz, ali je prava rijetskost kupiti paradajz od starih domaćih sorti uzgojen po principima ekološki prihvatljive organske proizvodnje. Vladimir Ferzanović u tome uspijeva. Osim što proizvodi ujedno i čuva stare sorte paradajza.

Foto: Adi Pašalić
  • 398
  • 313
  • 0

Talijani ga zovu pomodoro ili zlatna jabuka, Španci imaju poseban festival La Tomatina, a neke američke države su ga proglasile svojim zvaničnim povrćem/voćem. Riječ je o paradajzu, rajčici koji krasi naše njive, plastenike crvenim okruglastim plodovima, i neizostavan je u pripremi zimnica.

U vremenu raznoraznih hibrida, genetski modifikovanih sjemena i novih sorti paradajza nije neobično naići na zeleni, crni, žuti paradajz, ali je prava rijetskost kupiti paradajz od starih domaćih sorti uzgojen po principima ekološki prihvatljive organske proizvodnje. Vladimir Ferzanović u tome uspijjeva, a osim što proizvodi ujedno i čuva stare sorte paradajza poput žutog jabučara ili bosanskog žutog paradajza.

Kako su nestale stare sorte?

Karakteristike današnje poljoprivredne proizvodnje je veliki prinos, ujednačenost oblika plodova i što duža održivost na policama marketa. Šta je sa ukusom, mirisom, kvalitetom, uticajem na zdravlje ljudi, uticaj na okoliš... na ova ova i mnoga druga slična pitanja današnji hibridi sigurno ne mogu dati pozitivan odgovor. Jedno je sigurno, a mnogi su se uvjerili da jedinstven miris i ukus npr. paradajza iz bašte ne može zamijeniti onaj hibridni. Stare sorte su potisnute iz proizvodnje, potrebama tržišta za većim količinama, ujednačenim plodovima i slično, tako da su danas stare sorte povrća i voća u baštama, avlijama, malim staklenicima, okućnicama, a hibridi na oranicama i poljima.

Žuti jabučar ili bosanski žuti paradajz

Ako ste ikad i pomislili da nema segmenta u kojem se politika nije umiješala, konkretno kada su stare sorte u pitanju, i tu je konce povukla politika. Smatra se da je u zadnjih pedesatk godina u Evropi nestalo/izumrlo oko 2.000 sorti voća i povrća zbog zakonskih regulativa i pravila koja su zabranila prodaju povrća sorti koje nisu bile na nacionalnoj listi, one koje nisu registrovane, malim proizvođačima povrća starih sorti takva registracija je predstavljala velike namete, i stare sorte su se ostale proizvoditi samo u okvirima okućnica i bašti.

Vlado Ferzanović: Žuti paradajz je otporniji na plemenjaču

RPG "Bašta organske proizvodnje" u padinama jedne od visočkih piramida, "piramide Mjeseca" je pravi mali raj povrća, ujedno i starih sorti uzgojenih po principu organske proizvodnje, u ovom slučaju starog žutog bosanskog paradajza, iako ga neki još nazivaju i žutim jabučarom.

"Po literaturi koju ja imam to je stara bosanska sorta paradajza koja je potisnuta iz proizvodnje dolaskom nekih novi sorti na naše tržište koje su davala veće prinose", priča Ferzanović, a na prosti upit šta je razlika u odnosu na crveni paradajz Vlado nastavlja: "Žuti paradajz je malo otporniji na plemenjaču, ali je zato slabije rodan u odnosu na crveni paradajz iz skupine novih sorti. Ima veoma lijep i blag ukus, odnos mesa i vode je također izuzetno dobar. Kod nas u "Bašti" tehnologija uzgoja svih vrsta povrća je po principima ekološki prihvatljive proizvodnje, stoga ovaj paradajz osim što je žut, on je i organski proizvod. Tehnologija uzgoja je ista kao i kod svih drugih sorti paradajza, što znači pinciranje, vezanje i sve agrotehničke mjere. Ako se ispoštuju, u potpunosti se može postići dobar rezultat. Kod uzgoja žutog paradajza mi ostavljamo sjeme i dobivamo istu biljku", kaže Ferzanović.

Kako kupci reaguju na žuti paradajz

Šta to kupujemo i jedemo!? U moru neukusnih hibrida, novih sorti, GMO hrane, konvencionalne ekocidne proizvodnje više nismo sigurni šta jedemo. Međutim takva situacija izaziva i reakciju, sporo ali sasvim sigurno se podiže svijest o organskoj ekološki prihvatljivoj proizvodnji i naročito očuvanju starih sorti.

Uzgaja Vlado i druge sorte paradajza

I kada se takva jedna sorta pojavi na policama marketa kupci reaguju znatiželjno, ali sa velikom dozom opreza. "Što se tiče kupaca različita su reagovanja, ali je veoma teško ubijediti kupce da recimo žuti paradajz nije GMO", zaključuje Ferzanović. 

I na kraju preporuka je koristiti žuti paradajz osim u svježem stanju odličan je i za pripremu sosa ili pirea, u tom slučaju može duže da stoji i koristi se. Svaki trud i rad, u očuvanju okoliša priroda dvostruko vraća. Stare sorte i dalje će voditi bitku protiv izumiranja, osim očuvanja istih ne treba u potpunosti izostaviti dobre nove kultivare i sorte koje daju veći prinos u skladu sa principima dobre poljoprivredne prakse. I da, ako već imate nedoumicu - u botaničkoj klasifikaciji svaki put kada pojedete pradajz, pojeli ste voće.


Povezana biljna vrsta

Paradajz

Paradajz

Engleski naziv: Tomato | Latinski naziv: Lycopersicum esculentum

Paradajz je jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae. Uzgaja se u plastenicima, staklenicima i na polju. Dijeli se na srednje ranu i kasnu. Ima dobro razvijen vretenast korijen... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj paradajza Bosanski žuti paradajz Žuti jabučar Paradajz Stare sorte Vlado Ferzanović Organski uzgoj


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi