• Ćiro Slow Food
  • 02.12.2018. 09:30

Tatjana Ljolje Marić: Ćiro Slow Food je obično malo seosko gospodarstvo koje proizvodi ono što je nekad svaka kuća u Hercegovini imala

Kad smo se upustili u ovu našu obiteljsku avanturu oživljavanja starih recepata odmah smo znali da ćemo raditi po postulatima slow fooda, odnosno da ćemo imati organski, permakulturni uzgoj i na stari način spravljati prerađevine od voća i povrća. Ćiro je objedinio sporost, tradiciju i ljepotu starih vremena. Ćiro je spajao ljude i mjesta, Hercegovinu s ostatkom svijeta i po pričama starih, donosio prosperitet.

Foto: Arhiva obitelji Ljolje Marić
  • 1.377
  • 374
  • 0

Postoje danas ljudi koji su zaluđeni modernim i tehnologijom te osuđuju sve što je staro, ali postoje i oni koji žive u prošlosti i odbacuju sve moderno s posebnim naglaskom na tehnologiju. Rekli bismo da se oni drže krajnosti i kako nitko od njih nije u pravu. Život nas uči da se ne trebamo bojati prošlosti ni tradicije, ali ni novih stvari već da se trebamo kritički odnositi prema novitetima, ne žuriti u prihvaćanju novih stvari niti u odbacivanju starih. Stari Latini rekli  bi da trebamo žuriti polako.

U jednom periodu požurivali smo sve pa smo osmislili brzu hranu. Većina nas želi živjeti u državi u kojoj su brzi vlakovi i stvarno brzi i sad kad smo svjedoci posljedica brzog načina života, hvatamo se za glavu.

Želimo mijenjati  način života, ali nas je strah jer nam je financijska stabilnost važna.  A samo se moramo trgnuti, zanemariti strah i upustiti u avanturu i iskoristiti sve što nam se nudi (pazeći da povrijedimo druge) pa i modernu tehnologiju koja vam omogućuje da napravite intervju s ljudima kojima se divite iz vlastite sobe. Jedan takav virtualni intervju željela sam napraviti i s onima koji uređuju Facbook stranicu Ćiro Slow Food. Tatjana Ljolje Marić ispričala nam je sve o počecima Ćiro Slow Fooda, ali i njihovim planovima. 

Tko se krije iza brenda Ćiro Slow Food?

Iza imena stoje članovi obitelji Ljolje Marić. Dio obitelji živi u Čitluku gdje je većina našega imanja, a dio živi u Mostaru. Zajedno radimo, proizvodimo i plasiramo proizvode. Izbjegavamo uz naše ime vezati pojmove poput brand i business. Mi smo obično malo seosko gospodarstvo koje uzgaja i proizvodi proizvode koje je nekad svaka kuća u Hercegovini imala. Nažalost, ljudi su se otuđili od sela, prirode i planine, a mi zapravo činimo suprotno. Čuvamo tradiciju, oživljavamo stare recepture, poštujemo stare vrijednosti i posebno pravila i red prirode.

Ćiro - spoj sporosti, tradicije i lijepih vremena

Otkud ime za brend?

Kad smo se upustili u ovu našu obiteljsku avanturu oživljavanja starih recepata odmah smo znali da ćemo raditi po postulatima slow fooda, odnosno da ćemo imati organski, permakulturni uzgoj i na stari način spravljati prerađevine od voća i povrća. Simbol slow fooda u svijetu je plavi puž, a mi umjesto puža na našem logu i u imenu imamo stari vlak, Ćiru. Ćiro je objedinio sporost, tradiciju i ljepotu starih vremena. Ćiro je spajao ljude i mjesta, Hercegovinu s ostatkom svijeta i po pričama starih, donosio prosperitet.

Kako ste došli na ideju da prodajete proizvode preno Facbook stranice?

Nadahnula nas je vlastita potreba za provjerenom i čistom hranom. Prije četiri godine, kad smo i započeli Ćiro Slow Food priču, u kući smo imali dvije bebe. Većinu smo i prije toga proizvodili sami, a za ono što nismo imali stvorili smo jednu pouzdanu mrežu dobavljača čiste hrane za vlastite kućne potrebe. U međuvremenu smo počeli saditi više i raznovrsnije, kupili smo krave, počeli proizvoditi sir i mlijeko, proširili pčelinjak.  Počeli smo prodavati viškove, a prvi kupci su nam upravo bile obitelji s malom djecom. Tako je ostalo i danas. Danas Ćiro ne nudi samo svoje proizvode nego i organizira različite radionice tradicionalne hrane, surađujemo s vrtićima, potičemo na planinarenje i boravak u prirodi…

Svojim primjerom potiču na boravak u prirodi

Gdje se točno vaše gospodarstvo nalazi?

Većina obradive površine, vinogradi i staja nalaze se u selu Blizanci kod Čitluka, a u istom mjestu upravo sadimo smokvik i maslinik. Bitno je spomenuti da je ponuda Ćiro Slow Fooda velikim dijelom oslonjena  na samoniklo jestivo i ljekovito bilje pa smo vezani uz Gorance i Grabovicu gdje su nam također obiteljska imanja i pčelinjaci. Sve naše ljekovito bilje i bobičasto voće, plodovi su zapravo s planina Čabulje i Čvrsnice na kojima smo često jer obiteljski planinarimo i rado kampiramo.

Jeste li registrirani OPG?

Nismo registrirani, radimo na tome.

Tko je sve uključen u vašu djelatnost?

Aktivno je 6 članova naše obitelji. Među njima su šestogodišnjak i četverogodišnjak koji su, iako maleni, svladali mnoge vještine i znanja iz prirode koje ni mnogo stariji ne znaju. Svi imamo svoja zaduženja. Ja sam zadužena za spravljanje proizvoda, njihovu prezentaciju i fotografiju, komunikaciju s kupcima. Suprug Mladen je, osim za proizvodnju, zadužen za isporuke na adrese kupcima. Moji roditelji su na selu i brinu o životinjama i imanju.

Tatjana Ljolje Marić: Količine naših proizvoda su ograničene

Koje proizvode prodajete?

Na našoj stranici može se pronaći sve sezonsko voće i povrće koje imamo, ljekovito bilje, samoniklo jestivo bilje, prerađevine od voća i povrća, vino, ćupter, zimnica, med, jaja… Kroz godinu imamo mnogo proizvoda, ali nikad meso ni mesne prerađevine. Dio obitelji je vegeterijanske orijentacije i oštro se zalažemo za bolji tretman domaćih i divljih životinja.

Malčiranjem se bore protiv suše

Bitno je spomenuti da su količine naših proizvoda ograničene i da se ne bavimo preprodajom te se određeni proizvod ne zadrži dugo u ponudi. Primjerice, mrkva je u našoj ponudi bila samo jedan tjedan, rasprodala se gotovo prije nego je izvađena iz zemlje. Dakle, suprotno od priče trgovačkih lanaca, mi nemamo sve ni uvijek.  Naši kupci su primjerice navikli čekati na naš sir ili ne navesti broj jaja koje žele jer znaju da ćemo donijeti ne onoliko koliko kažu nego koliko ima, a to bude vrlo često manje od naručenoga, odnosno koliko koke dopuste.

 Kolika je površina zemlje na kojoj uzgajate?

Nije velika. Imamo 2 vinograda i jednu njivu od 4 duluma na kojoj sadimo svo sezonsko povrće. Sve ostalo odvija se u hercegovačkim minijaturnim vrtačama. Nemamo plastenike niti mogućnost obilatog navodnjavanja. Sve radimo po permakulturnim principima. Često nam neka od zasađenih kultura nastrada od nekoga štetnika, ali to ne smatramo štetom jer nikad nisu u pitanju velike količine.

Imate li problema s vremenskim neprilikama?

Suša je tipičan hercegovački poljoprivredni problem pa tako i naš.

Jeste li korisnik poticaja i koliko Vam oni pomažu?

Nismo nikad koristili poticaje, oslonjeni smo na vlastite resurse.

Čuvari starih sorti

Gdje nabavljate sadni materijal, gnojiva, zaštitna sredstva?

Sadnom materijalu posvećujemo posebnu pozornost. Uglavnom, sami sijemo rasad, čuvamo stara sjemena i stare sorte kao oči u glavi. Kroz godine smo stvorili mrežu istomišljenika, čuvara starih sorti i sjemena pa posuđujemo i razmjenjujemo. Uglavnom, trudimo se zaobići sjemenarne. Imati kravu, između ostaloga, znači imati i prirodno gnojivo pa ni to ne moramo kupovati već imamo na imanju. Rastvor od koprive je odlično zaštitno sredstvo.

Iako maleni, i sinčići su svladali mnoge vještine i znanja iz prirode

Imate li savjet za ostale koji se žele baviti poljoprivredom?

Bilo bi neozbiljno da mi udjeljujemo savjete poljoprivrednicima, osobito onima koji proizvode na veliko. Mi smo imali sreću da materijaliziramo ljubav prema prirodi, prirodnom uzgoju i zapravo smo naš stil života pretočili u dodatni posao i nadamo se da se ta autentičnost i ljubav prepozna u svakom proizvodu ili postu na našoj Facebook stranici.

Kakve rezultate ostvarujete? Kako i gdje plasirate proizvode?

Dva do tri puta tjedno isporučujemo na kućnu adresu naših kupaca na području Čitluka i Mostara. Redovito pošiljke šaljemo u Bosnu, u Banja Luku i Tuzlu najčešće. Nije rijetkost da neki od naših proizvoda putuju u Europu i svijet kao darovi rodbini i prijateljima.

Svijet je globalno selo

Kad sam pročitala odgovore bila sam oduševljena jer ih nisam  morala lektorirati niti postavljati potpitanja. Pomislila sam da se iza ovih odgovora krije odlučna i obrazovana osoba. Jedino potpitanje koje mi se nametnulo jest što su po zanimanju bračni par Ljolje Marić. Njega sam  postavila nakon što sam od Tatjane dobila slike s članovima njezine obitelji jer mi se Tatjana učinila poznatom. Točno sam znala gdje sam je vidjela - na seminaru koje svake godine organizira  Zavod za školstvo Mostar za profesore hrvatskog jezika, a onda sam dobila i potvrdan odgovor.

Tatjana Ljolje Marić je moja kolegica, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj građevinskoj i Srednjoj strojarskoj školi u Mostaru, a njezin suprug Mladen je tehničar telekomunikacija.  

Svijet je globalno selo, a evo i moj virtualni susret s kolegicom iz istog zaselka – Hercegovine, to potvrđuje pa stoga ne trebamo bježati od  sela i njegovih znanja i običaja nego ih trebamo pamtiti i nositi sa sobom kamo god pošli kako bismo to naše veliko selo, planet Zemlju, očuvali, a idealan recept za to je spoj tradicije, tradicionalnog uzgoja i recepture, i modernog, prezentacija i plasiranje putem interneta i uz pomoć moderne tehnologije, upravo onako kako to radi Ćiro Slow Food.


Fotoprilog


Tagovi

Ćiro Slow Food Tatjana Ljolje Marić Eko proizvodnja Premakultura Čitluk Mostar Blizanci


Autorica

Adriana Rajič

Adriana Rajič

Adriana je profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi. Iako je odrasla i živi u gradu, u duši je dijete sa sela.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi