• Bio bašta
  • 04.11.2020. 12:10
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Dragočaj

Spoj bio uzgoja, biodinamike i permakulture u bašti Habibe Malčić

Kada je motiv za rad ljubav prema prirodi, ništa onda nije teško. Cilj joj je da proizvede zdravu hranu za porodicu, a višak prodaje kako bi mogla održavati baštu i proizvodnju. 

Foto: Facebook/Bibina baštica
  • 302
  • 409
  • 0

U selu Dragočaj, na 15 kilometara udaljenom od Banja Luke, nalazi se poljoprivredno gazdinstvo Habibe Bibe Malčić. Imanje je okruženo šumom, tako da je daleko od zagađivača i kao takvo, idealno je za ekološki povrća i voća. 

U proizvodnji pažljivo bira usjeve koje će uzgajati pa je za ovu vrijednu ženu karakteristično to što ima jedinstvenu i raznovrsnu ponudu poljoprivrednih proizvoda. Pored vrsta koje se vezuju za naše podneblje, takođe uzgaja i one rjetke. 

"Bavimo se bio uzgojem povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja. Takođe imamo i tri koze, koke i ćurke koje nam daju sjajno đubrivo. Ne koristimo ga direktno, nego kompostiramo sa ostalim bio otpadom iz bašte", navodi Biba za Agroklub.

Zdravo tlo - temelj svake proizvodnje

Kako kaže, prije svega u svom radu vode računa o zdravlju zemljišta jer smatra da je ono temelj zdravih, naprednih i veselih biljaka. Sami proizvode kompost za vlastite potrebe, ali i biljne preparate za obogaćivanje tla. "Malčiramo gdje god je to moguće. Pažljivo pratimo potrebe u određenim dijelovima vrta i prema tome se rukovodimo i reagujemo", otkriva naša sagovornica. 

Malčiranje je mjera koja čuva kvalitet zemljišta

U toku prošle godine proizvodnju upotpunili su sa dva plastenika i teže da na svom gazdinstvu stvore pravi mali permakulturni raj. Pri tom, naglašava da je izazov to što se radi o maloj površini zemljišta. 

"Ja imam neki svoj miks bio uzgoja, biodinamike i permakulture. Sve prilagođavam tako da u bašti svi imaju benefite i uživaju. Imanje nam je malo pa neke stvari ne možemo priuštiti. Na primjer ne možemo uzgajati svoje žito za prehranu životinja", priča nam Habiba i dodaje da nema nikakve monokulture nego je zastupljena isključivo mješovita sadnja sa puno siderata. 

Najmanji problem je posijati neku biljku

Prema njenim riječima, kada je motiv za rad ljubav prema prirodi, ništa onda nije teško. Cilj joj je da proizvede zdravu hranu za porodicu, a višak prodaje kako bi mogla održavati imanje i uzgoj. 

"Od povrća i voća pravim gotove proizvode, a ljekovito bilje koristim u izradi kozmetike. Trenutno smo sada još uvijek u fazi jesenje sjetve salate, špinata, lukova, mustarda... Takođe, pripremamo i kompostne gomile koristeći otpad iz bašte i đubrivo naših životinja", objašanjava ova poljoprivrednica. 

Nihad Gurbeta već 15 godina uzgaja povrće u plastenicima i zadovoljan je rezultatima

Kako kaže već ima i svoje stalne kupce za koje rade dostave  jednom do dva puta u toku sedmice. To su većinom ljudi koji poznaju i podržavaju njen rad, a ona se zauzvrat trudi da ih maksimalno ispoštuje. Smatra da je najmanji problem nabaviti sjeme i posijati neku biljku, ako je nekom od kupaca potrebna i nema je nigdje u prodaji. 

"Kako se trudim da napravim simbiozu na parceli tako isto radim i sa mušterijama. Mi smo već jedan krug. Od sjemenke pa do krajnjeg potrošača", zaključuje Biba.


Tagovi

Bio bašta Organski uzgoj Habiba Malčić Kompostiranje Malčiranje Zdravlje zemljišta Permakultura Biodinamika Zdrava hrana


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.