• Organska proizvodnja
  • 07.10.2019. 12:30
  • Konjević Polje

Senad Omerović ponosno na čelu zadruge u Konjević Polju - pioniru organskog uzgoja na istoku BiH

Senad Omerović je na ideju ulaska u proces proizvodnje hrane došao prije tri godine, prije svega zbog vlastitog zdravlja, a potom i zdravlja onih koji kupuju njegove proizvode.

Foto: Pixabay/go_see
  • 248
  • 29
  • 0

U plastenicima u Konjević Polju, pioniru organske proizvodnje u regiji Birač, prve sadnice je posadio Senad Omerović koji sada ponosno stoji na čelu zadruge koja se bavi organskom proizvodnjom.

Omerović je na ideju ulaska u proces proizvodnje hrane došao prije tri godine, prije svega zbog vlastitog zdravlja, a potom i zdravlja onih koji kupuju njegove proizvode. Rekao je kako je svaki početak težak, ali da su mu veliki vjetar u leđa pohvale i zadovoljstvo ljudi koji su probali njegovo povrće.

"Veoma je teško kada proizvodite nešto, a znate da to nije zdravo, a to prodajete i plasirate ljudima samo da bi zaradili i profitirali. Moral nam nije dozvolio da tako nešto radimo tako da smo odlučili početi proizvoditi zdravu hranu. Došli smo na ideju da počnemo primjenjivati sve standarde organske proizvodnje, ali bez zatraživanja certifikata i podnošenja zahtjeva za certificiranje Organske kontrole da bismo vidjeli da li je to uopće moguće jer smo imali veliku proizvodnju od stotinu tona povrća godišnje", priča Omerović za Klix.ba.

Organski uzgoj jasno definisan standardima Organske kontrole

Ući u avanturu u kojoj bi moglo doći do naglog pada proizvodnje nije bilo poželjno za Omerovića i njegove saradnike. Međutim, nakon testnih faza proizvodnje, uvidjeli su da nema velikih oscilacija u prinosima. Šest stalnih radnika te deset sezonskih, okupljenih u zadrugi u Konjević Polju, počeli su s proizvodnjom prije dvije godine, a ove godine konačno su dobili certifikat Organske kontrole.

Svijest naših građana nije razvijena u nekoj mjeri. Ljudi se najviše zbog slabog životnog standarda okreću nižim cijenama, rekao je Omerović.

Među organskim proizvodima, u Omerovićevim plastenicima naći ćete salatu, špinat, blitvu, rotkvice, repu, mladi luk, paradajz, paprike, krastavac, buraniju, patlidžan, luk, krompir, kupus i brojno drugo povrće, u zavisnosti od sezone i zahtjeva tržišta.

Organsko povrće proizvodi se bez upotrebe hemijskih sredstava. To je proizvodnja koju nadziru i prate akreditovane certifikacijske kuće.

"Oni koji prati svu proizvodnju tokom godine, dolaze u najavljenu i nenajavljenu kontrolu. Tokom kontole imaju mogućnost uzimanja uzoraka povrća i zemlje da bi u laboratorijama izvršili ispitivanje i provjerili da li je sve u skladu sa standardima Organske kontrole. U organskoj poljoprivredi imamo ishranu i zaštitu bilja, koja je jasno definisana standardima Organske kontrole ili neke druge certifikacijske kuće šta se sve može koristiti i koja sredstva su dozvoljena. Za svako sredstvo za ishranu ili zaštitu biljaka neophodno je poslati aplikaciju za odobrenje inputa Organskoj kontroli da bi oni ustanovili da li je sve u skladu sa standardima. U slučaju da je sve u redu, Organska kontola vam dostavlja saglasnost za primjenu tih sredstava", kazao je Omerović.

Svijest građana BiH još nije dovoljno razvijena što se organske hrane tiče

Ipak, dok sve više Bosanaca i Hercegovaca tragaju za organskim proizvodima, Omerović smatra da je naše društvo još uvijek površno upućeno u benefite konzumiranja organske hrane.

"Postoji mnogo ljudi koji to cijene i koji znaju šta je to. Ti ljudi osjete kvalitet i razliku. Oni koje hoće da znaju, oni i razumiju. S druge strane, oni koji misle da sve znaju i nakon toga što vide da je to organska proizvodnja ili organsko povrće, oni i dalje misle da se ti proizvodi tretiraju i pršću. Ti ljudi nisu dovoljno informisani i educirani i ne znaju da su ti preparati prirodni i da postoje uredbe koje dozoljavaju njihovu primjenu u organskoj proizvodnji. Svijest naših građana nije razvijena u nekoj mjeri. Ljudi se najviše zbog slabog životnog standarda okreću nižim cijenama tako da manje gledaju da li je nešto zdravo ili nije jer više se gleda količina koja se dobije za što manje novca. Što se tiče nas, mi mislimo da je ovo perspektiva i idemo u tom pravcu. Ko hoće zdravo, ima mogućnost da kupi, ko ne želi on ima i drugu mogućnost na drugoj strani", ističe Omerović.

On dalje dodaje kako je BiH pogodna za organsku proizvodnu, ali kako je velika razlika od grada do grada.

Slaba potpora vlasti i lokalnih zajednica

"Tamo gdje nema intenzivne proizvodnje, tamo gdje su manja područja, ta zemljišta su veoma plodna za proizvodnju zdrave hrane. Međutim, puno je teže, ali ne i nemoguće, proizvoditi tamo gdje se ljudi bave intenzivnom proizvodnjom jer se tu u velikoj mjeri koriste herbicidi u prskanju, puno se proizvode žitarice i uljarice. Kada bi se pravila neka paralela kome je lakše baviti se organskom poljoprivredom, naprimjer u Varešu ili u Brčkom i u Bijeljini, razlika je ogromna", rekao je Omerović.

I dok proizvođači organske hrane tvrde kako je ova grana privrede velika perspektiva u našoj zemlji, podrška vlasti i lokalnih zajednica gotovo je zanemarljiva: "Nema tu neke podrške. Tu su jedino neki pravilnici. Naprimjer, u RS-u svake godine izlaze novi pravilnici, ali su to mali podsticaji tako da to uopće nije vrijedno pomena. Mi nismo uopće gledali na to i imali smo druge razloge kada smo ulazili u ovu priču", rekao je.


Izvori

klix.ba


Tagovi

Konjević Polje Organska proizvodnja Senad Omerović Zadruga

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi