Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje
  • 05.03.2019. 07:30

Proizvodnja glistenjaka i njegov značaj u povrćarskoj proizvodnji

Glistenjak je đubrivo značajno za konvencionalnu, a naročito za organsku proizvodnju zbog svojih izuzetnih osobina. Međutim, gliste su danas ugrožene čovjekovom aktivnošću i težnjom da u svoju korist stalno mijenja ono što mu je priroda dala.

Foto: Bigstock/Lumppini
  • 568
  • 51
  • 0

održavanju plodnosti, strukture i vodno-vazdušnog režima zemljišta gliste imaju veliki značaj. One u svom probavnom traktu prerađuju djelimično razložene biljne ostatke praveći plodni izmet s velikim sadržajem jona nitrata, fosfata, kalijuma, magnezujuma i kalcijuma koje biljka usvaja preko korijena. 

Gliste uništavaju fitopatogene organizme u zemljištu

Istovremeno, prolazeći kroz zemljište i bušeći hodnike gliste stvaraju značajan sistem za cirkulaciju vazduha i vode koji je neophodan korijenu biljaka. Još jedan koristan aspekat aktivnosti glista u zemljištu ogleda se u tome što uništavaju mnoge prezimljujuće fitopatogene organizme i štetne insekte i smanjuju njihov broj u narednoj generaciji. Zbog pozitivnog djelovanja na plodnost zemljišta gliste se u svijetu danas uzgajaju zbog dobijanja visokokvalitetnog đubriva - glistenjaka.

Fahrine kalifornijske gliste daju kvalitetan humus

Glistenjak je đubrivo značajno za konvencionalnu, a naročito za organsku proizvodnju zbog svojih izuzetnih osobina. Sadrži do 11 puta više kalijuma, do sedam puta više magnezijuma, sedam puta više fosfora i šest puta više nitrata od stajskog đubriva. Jedna tona humusa od glista može zamijeniti do pet tona stajnjaka. Međutim, pri dodavanju glistenjaka treba voditi računa o stvarnim potrebama povrća za pojedinim hranivima.

Kišna i poljska kišna glista

Prema načinu života i vrsti hrane koju prerađuju treba izdvojiti dvije bitne vrste glista:

Kišna glista (Eisenia foetida) za život i rast zahtijeva vlagu, toplotu i organsku materiju u stanju raspadanja. Mogu da narastu u dužinu 6-8 centimetara i crvenkaste su boje. U gomili nezrelog komposta može se naći veliki broj tih glista na malom prostoru. Kada svare otpatke, kišne gliste se sela na drugu gomilu. U baštenskoj zemlji te gliste uginu jer nemaju uslova za život.

Poljska kišna glista (Lumbricus terrestris) je duža od obične, smeđe boje, pljosnata i deblja. Izbjegava otpatke koji trule već prerađuje i vari ono što je ostalo iza glista iz komposta. Prolazeći kroz zemljište pravi duge hodnike kroz koji cirkuliše vazduh i voda, na površinu zemljišta izbacuje mineralne materije iz dubljih slojeva.

Čovjek svojim aktivnostima uništava staništa glista

Diplomirani inženjer poljoprivrede Vladica Stefanović kaže da su gliste ugrožene današnjom čovjekovom aktivnošću i težnjom da u svoju korist stalno mijenja ono što mu je priroda dala. Intervencije koje čovjek sprovodi građevinskim mašinama, traktorima, kamionima pogubno djeluju po staništa ovih životinja. Nedostatak kisika, isušivanje, pretjerana vlaga samo su neki od uzroka koji dovode do njihovog uginuća.

Kako izgraditi farmu glista?

Provedena istraživanja ukazala su na to da je korištenje i unošenje pesticida u zemljište smanjilo rast glista za 20-60% i broj jedinki za 27,5-72%. Tek nakon pola godine od posljednjeg unošenja pesticida njihova brojnost se vratila u normalu. Eksperimentima su bile obuhvaćene tri vrste kišnih glista, najviše zastupljene na našim prirodnim staništima. Zapaženi su ozbiljni poremećaji u razmnožavanju i razvoju glista kada su na površinski sloj zemljišta naneti pesticidi u koncentraciji koja se koristi u praksi.

Integralnim konceptom proizvodnje do očuvanja biodiverziteta

Utvrđeno je da na njivama živi uglavnom još sedam vrsta kišnih glista što je pravo siromaštvo u odnosu na zemljište koje se ne obrađuje. Na primjer ogledima na Novom Zelandu postignuti su veći prinosi pšenice samo povećanjem broja kišnih glista u zemljištu. Ono što proizvođači mogu da učine je da se preorijentišu na organski ili integralni koncept proizvodnje koji bi zamijenio dosadašnji konvencionalni intenzivni koncept povrćarske proizvodnje.

Šta podrazumijeva koncept integralne proizvodnje?

Tako bismo dobili kvalitetan, zdravstveno bezbjedan proizvod uz manju primjenu sredstava za zaštitu bilja, a ujedno i značajnije doprineli očuvanju biodiverziteta.


Tagovi

Glistenjak Đubrenje Đubrivo Kišna glista Vladica Stefanović Povrtarstvo Organska proizvodnja Integralna proizvodnja


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.