Pelargonska ili nonanska kiselina može da se koristi za prorjeđivanje plodova jabuke i kruške, suzbijanje mladica vinove loze, ali i druge svrhe
Pelargonska ili nonanska kiselina postaje sve interesantnija za upotrebu kao sredstvo za uništavanje korova, mahovine, algi. Zbog toksičnog djelovanja većine herbicida, posebno onih na bazi glifosata, sve je više zahtjeva da se njihova upotreba u potpunosti zabrani.
I tu na scenu stupa ova kiselina koja predstavlja aktivnu materiju u organskim herbicidima, a može zadovoljiti veoma visoke ekotoksikološke standarde i biti efikasna.
Vasja Hafner u svom stručnom radu "Pelargonska kiselina – ekološki prihvatljiv herbicid" donosi niz činjenica o upotrebi ovog jedinjenja, koje je u prirodi otkriveno u većim količinama u Južnoj Africi u biljci Pelargonium graveolens. Brojni sisari i ptice ovu biljku koriste u svojoj ishrani. Ona nema negativan uticaj na životinje, jer njenom razgradnjom neće nastati toksične materije.
U zemlji se brzo razlaže na karbon dioksid i vodu. Može da se proizvodi iz biljnog materijala, životinjskog loja ili sintetskim putem.
Preparati na bazi kiseline koriste se na nepoljoprivrednim i poljoprivrednim površinama. Primjenjuju se na okućnicama, duž željezničkih puteva, autocesta, u industrijskim dvorištima.
U poljoprivredi se koriste kao herbicid u zatvorenom ili otvorenom prostoru, za prorjeđivanje cvjetova jabuke i kruške, desikaciju krompira, za suzbijanje korova i izbojaka u vinovoj lozi, suzbijanje mahovina i algi.
Na biljke djeluje kontaktno. To znači da razara membrane ćelija u epidermalnom tkivu i izaziva brzu dehidrataciju. Već 2 sata poslije primjene vide se prvi rezultati.
Najbolje rezultate postiže primjenom u ranim fazama razvoja biljaka. Kako nije sistemik, biljka ne usvaja sredstva čija je aktivna materija pelargonska kiselina, što znači da uništava samo nadzemni dio. Ne usvajaju je korijen i rizomi pa se zbog toga treba primijeniti nekoliko puta u toku vegetacije višegodišnjih biljaka. To će dovesti do iscrpljivanja rezervnih materija u korijenju i rizomima i konačno do njihovog propadanja.
Kiša ne bi trebala pasti 4 h poslije primjene, a minimalna temperatura treba da je 15ºC. Biljke je potrebno dobro okupati pripremljenim sredstvom.
Tagovi
Autorica