Ovčji stajnjak najbogatiji hranjivim materijama - kako ga primijeniti?

Ovčiji stajnjak ima veliku ulogu u očuvanju plodnosti zemljišta. Kvalitetniji je od stajnjaka drugih domaćih životinja jer ima manje vode, visok sadržaj ukupnog azota, organske materije i raznih minerala, posebno kalijuma. Smatra se da je najbogatiji hranjivim materijama, a posebno je odličan od životinja na paši.

U toku godine se od jedne ovce s janjetom može dobiti do 1000kg stajnjaka koji sadrži 300 kg organske materije, 8,5 kg azota, 2,5 kg fosfora, 3 kg kalcijuma i 6,7 kg kalijuma.

Ovo đubrivo odgovara žitaricama, krmnim biljkama, mahunarkama, breskvi, trešnji, kajsiji, a od povrća najbolje je za paradajz, krompir, ciklu, luk.

Ne koristi se direktno u usjevima. Količina ne treba da prelazi 170kg/ha ili 3 do maksimalno 5kg/m2. Ne preporučuje se često unošenje u zemljište. Dovoljno je jednom u četiri godine. Svjež se primjenjuje poslije procesa fermetacije ili zrenja koji traje najmanje tri mjeseca. Poslije toga je pogodan da se koristi prije sjetve i to najmanje 15 dana ranije.

Tri načina prerade

Kako bi ga koristili, potrebno ga je prvo preraditi. To možemo uraditi na tri načina: prirodnim "zrenjem", kompostiranjem i vermikulacijom.

Prirodno zrenje 

Potrebno ga je skladišti u gomilama kojima se postepeno povećava visina. Takav način skladištenja umanjuje gubitak korisnih materija. Gomile se prekrivaju ceradom. Prevrće se jednom do dva puta godišnje. Ukoliko ga nećemo prevrtati, zrenje će trajati duže. Ako je suv i sa mnogo slame, treba ga navlažiti vodom oko 10l/m2 svake sedmice. Ako je isušen, ubrzano gubi azot.

Sam proces je pod uticajem vanjske temperature i traje od tri do pet godina. Proces je jednostavan i ne zahtijeva velika ulaganja i rad. Glavni nedostatak je veliki gubitak azota, a u dobivenom đubriva ostaju sjeme korova, štetočine i neki prouzrokovači oboljenja.

Kompostiranje

Za kompostiranje se stajnjak i druga organska materija izmiješaju i smještaju u izolovanu jamu ili se gomila najlonskim folijama izoluje sa donje strane i prekrije. Kako bi se proces kompostiranja ubrzao, možemo kompostnu gomilu tretirati s bakterijskim pripravcima. Unutar gomile, temperatura može da dostigne 70ºC pri čemu se uništavaju opasni organizmi. Razlaganje traje od 3 do 8 mjeseci i zavisi od vanjske temperature, bakterijskog pripravka i drugih faktora.

Vermikulacija

Za dobivanje humusa uz pomoć kalifornijskih glista koristi se zreli stajnjak. Treba da je star najmanje tri mjeseca. Tri su glavna faktora koja utiču na cijeli proces: temperatura u leglu, vlažnost i pH vrijednost. Temperatura u unutrašnjosti gomile ne smije da prelazi 25ºC.

Ovako dobijeni humus se koristi za poboljšanje osiromašenog zemljišta organskim materijama, poboljšava njegovu strukturu, djeluje pozitivno na rast i razvoj uzgajanih biljaka, uvećava prinos.

Zamor zemljišta: Koji su znakovi i kako ga spriječiti?

Možemo ga koristiti za malčiranje i pripremu supstrata za sjetvu i uzgajanje rasada povrća, cvijeća i drugog bilja.

Priprema tečnog đubriva

Za pripremu ovog đubriva u kantu se stavi 1kg ovčjeg zrelog stajnjaka i 3 do 5l vode. Rastvor reaguje s metalom i zato je bolje upotrijebiti plastičnu kantu. Sve se dobro izmiješa i ostavi tri do deset sedmica u zavisnosti od vanjske temperature. Najbolje je postaviti na sunčano mjesto kako bi ubrzali proces fermentacije. Mogu se dodati i bakterijski pripravci koji će poboljšati ovaj proces.

Fermentisani rastvor se razređuje vodom prema potrebi. Na 1l dodaje se od 5 do 200l vode u zavisnosti od namjene. Dodaje se 100l vode kada želimo zalijevati biljke , a 200l za folijarno tretiranje. Između 100 i 150l vode dodaje se kada zalijevaju voćke. Kada se radi tretiranje biljaka, razrjeđuje se sa više vode kako ne bi došlo do njihovog "spaljivanja".