Najznačajnije bolesti i štetočine biljaka

Biljne vrste koje gajimo su podložne raznim bolestima i napadu štetočina. Biljke koje rastu u optimalnim uslovima imaju visok imunitet i rijetko oboljevaju i napadaju ih štetočine. Međutim, biljke su izložene stresu koje izazivaju uslovi u kojima uspjevaju, a koji uveliko mogu odstupati od optimalnih uslova. Na biljkama se mogu primijetiti simptomi oboljenja, oštećenja od štetočina koji utiču na normalan razvoj biljaka i prinose.

Prije nego što primjenimo neko zaštitno sredstvo treba znati uzrok koji dovodi do određenih simptoma. Prije sjetve ili sadnje dobro se informišite o uslovima koji su karakteristični za mjesto na kojem ćete uzgajati biljke i te uslove uskladite sa zahtjevima koje pojedine vrste ili sorte imaju. To će vam pomoći da uzgajate zdrave biljke.

Najčešće bolesti i štetočine

I pored sve brige o našim biljkama uvijek će se javljati bolesti i štetočine. Pojava nekih bolesti i štetočina je periodična, dok se druge javljaju redovno svake godine. Od bolesti redovno se javljaju: plamenjače, pepelnice, bakterijska palež, krastavost biljaka, uvenuće, truleži, šupljikavost lišća, hrđe, monilioza.

Pepelnice

Ova grupa oboljenja je karakteristična po simptomu u vidu bijelih brašnastih prevlaka koje se najčešće nalaze na vrhovima mladih grančica, pupoljcima, cvjetovima i mladim plodovima. Pojavi pepelnica pogoduje kišovito vrijeme i povišena temperatura. Na mjestima koja su vjetrovita, na kojima je dobro prozračivanje pepelnica se manje javlja.

Pepelnice se javljaju na različitim biljnim vrstama, umanjuju prinose, tržišnu vrijednost plodova, mogu dovesti i do propadanja gajenih biljaka. Javljaju se na: jabuci, jagodi, krušci, vinovoj lozi, krastavcu, dinji, lubenici, tikvicama, tikvama, grašku, djetelini, ruži i drugim brojnim biljnim vrstama kako proizvodnim tako i ukrasnim.

Mjere zaštite su sadnja ili sjetva otpornih sorti, ne saditi biljke pregusto kako bi se obezbjedilo provjetravanje biljaka. Preventivno koristiti praipravak od preslice (rastavića) ili pripravak od bijelog luka. Soda bikarbona je efikasna u borbi protiv ove gljivice. Uklanjati zaraženje djelove biljaka. Dobrim su se pokazali sumpor i kalijev sapun.

Plamenjače

Ova grupa oboljenja se javlja redovno svake godine. Plamenjače mogu u potpunosti uništiti usjeve, posebno povrća. Simptomi oboljenja su pjege koje se prvo javljaju na listovima, ali se šire na stabljike, plodove, krtole. U početku su pjege vodenste, tamnije obojene, a tokom vremena njihova boja se mijenja i postaju smeđe. U uslovima povećanje vlage na naličju lista pojavljuje se bjeličasta prevlaka od gljivice. Izazivaju propadanje plodova na biljci, ali i uskladištenih plodova i krtola.

Plamenjače se javljaju tokom vremena povišene vlage i umjerene temperature. Veoma je značajno oboljenje vinove loze, paradajza, krompira, krastavca, dinje i pojedinih godina može u potpunosti da uništi usjev. Najznačajnija je bolest krompira i paradajza.

Biljke saditi na terenima sa dobrom ventilacijom, na ocjeditim terenima. Saditi otporne sorte. Vršiti preventivna tretiranja pripravcima od koprive, mlijeka. Kod pojave bolesti koristiti pripravak od bijelog luka. Najveći učinak ima naizmjenično tretiranjenje pripravcima od mlijeka i bijelog luka.

Gljivična oboljenja

Šupljikavost lišća

Još jedno oboljenje koje izazivaju gljivice. Javlja se na većini voćnih vrsta, naručito na višnji i šljivi. Pored višnje i šljive javlja se na trešnji, džanarici, breskvi, lovorvišnji, marelici. Na listovima se formiraju male pjegice koje posmeđe i ispadaju. Listovi ostaju sa mnogo rupica. Intenzitet pojave oboljenja povezan je sa povećanim padavinama.

Krastavost jabuke

Krastavost izaziva gljivica Venturia inaequalis, a simptomi se pojavljuju na svim djelovima krošnje. Javlja se u uslovima povećane vlažnosti i hladnog proljeća. Prvi simptom su maslinastosmeđe pjege na listu i lisnoj dršci. Oboljenje izaziva smanjeno formiranje cvjetnih pupoljaka, opadanje zelenih plodova, defolijaciju (opadanje listova), umanjuje tržišnu vrijednost plodova i sposobnost čuvanja plodova u skladištima.

Hrđe

Hrđe su grupa oboljenja koja se prepoznaju po grupicama spora na površini biljnog tkiva koje imaju boju hrđe. Pojavi oboljenja pogoduju kišovito i oblačno vrijeme. Dovodi do defolijacije zaraženih biljaka. Javlja se na žitima, luku, grah, ribizlu, ruže i druge biljne vrste.

U zaštiti koristiti pripravke od preslice (rastavića) ili pelina.

Truleži

Ovo je velika grupa oboljenja, a najznačajni predstavnik je oboljenje siva trulež. Izaziva propadanje plodova, ali i cijelih biljaka. Veoma često oboljenje koje se javlja u uslovima povišene vlage. To je bolest velikog broja biljaka, naručito su ugrožene: jagode, vinova loza, paradajz, maline.

Biljke ne saditi pregusto, ne pretjerivati u đubrenju i zalijevanju. Biljke tretirati koprivom, pripravkom od bijelog luka, sodom bikarbonom.

Od štetočina redovno se javljaju: lisne uši, puževi, mineri lista, cvjetojedi, smrdljivi martin, štetne muhe, žičnjaci, buhači.

Lisne uši, puževi, mineri lista i buvači

Lisne uši se javljaju svake godine. Naseljavaju mlade biljne djelove koji su sočni i mekani. Pojavljuju se tokom proljeća. Lisne uši bodu i sišu biljne sokove. Mogu izazvati deformaciju biljnog tkiva i sušenje biljnih djelova. Napadnute biljke zaostaju u porastu, slabije cvjetaju i formiraju plodove, podložne su pojavi oboljenja. Lisne uši žive u simbiozi sa mravima koji se hrane "mednom rosom" koju one izlučuju.

U zavisnosti od toga o kojoj se lisnoj uši radi primjenjuju se različiti pripravci od koprive, bijelog luka, mlijeka, ljute paprike, duvana, pepela.

Mineri lista

Mineri lista su mali insekti čije larve u tkivu lista prave hodnike i ishranjuju se. Zbog napada ovih štetočina biljke se iscrpljuju, jer dolazi do smanjenja asimilacione površine lista.

Borba protiv lisnih minera je veoma kompleksna i zahtjeva kombinaciju različitih metoda.

Puževi

Puževi, posebno puževi golaći, su tokom prošlih godina postali velika napast. Do njihove prekobrojnosti dolazi nakon blagih zima i vlažnog proljeća. Najveće štete pričinjavaju u rasadničarskoj proizvodnji i proizvodnji povrća.

Mogu se suzbijati upotrebom piva, palente, zatrovanih mamaca.

Buvači

To su sitni insekti. Odlikuju se malim, sjajnim tijelom. Boja tijela može biti crna, smeđa, kombinacija žute i crne boje. Štetu pričinjavaju odrasli insekti koji najčešće napadaju kupusnjače. Pojavi buvača odgovara toplo i suvo vrijeme.

Najveće štete pričinjavaju na rasadu kupusnjača i u stanju su ga potpuno uništiti.

U suzbijanju buhača koristi se navodnjavanje, malčiranje, pripravci od bijelog luka, duvana, ljute paprike.

Foto: Pixabay/MikesPhotos