• Ekološki uzgoj
  • 01.05.2021. 10:20
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Prnjavor

Na vlastiti uzgoj se odlučili jer ne žele zavisti od prodajnih centara i da sačuvaju stare sorte

Ivy Moniza Sibinčić i njen suprug odlučili su svoje imanje u Prnjavoru pretvoriti u samodrživi i ekološki prihvatljiv dom. Na gazdinstvu proizvode sve osim higijenskih potrepština, a do sada su uzgojili preko 300 vrsta različitog povrća.

Foto: Arhiva porodice Sibinčić
  • 960
  • 712
  • 3

Izuzetno me nadahnjuju osobe koje iako žive u gradu odluče uzgajati vlastitu hranu, a naročito kada pored gradskog života, izaberu onaj na selu. Jedan takav par su i Ivy Moniza i Slaven Sibinčić. Sudbina ih je prije tri godine spojila dok su radili na istom kruzeru. Nakon što su se vjenčali, odlučili su se vratiti u Slavenovo rodno selo Donji Smrtići, općina Prnjavor. Ivy je po profesiji novinarka, a Slaven poljoprivredni inžinjer, roditelji su dvije prekrasne djevojčice Sofije i Natalije.

"Mi smo bosansko - filipinska porodica, koja živi u Bosni i Hercegovini i posvećena je zdravom i samoodrživom načinu života. Nakon vjenčanja, odlučili smo napustiti karijere na brodu, skrasiti se u jednom malom selu i posvetiti se organskom uzgoju starih domaćih i azijskih vrsta", za Agroklub kaže Slaven Sibinčić.

Cilj - samoodrživ i ekološki prihvatljiv dom

Pored toga uzgajaju i stoku, imaju mali pčelinjak, gaje dosta starih sorti voća i prikupljaju sjemenke, te prave razne domaće proizvode. Imaju plan da osnuju vlastitu banku od minimalno 1.000 različitih sorti, a do sada su uspjeli proizvesti 300 različitih sjemena.

"Mi vjerujemo u prirodan način života jer poljoprivreda je bila i ostala nosilac egzistencije ljudske civilizacije. Naš cilj je inspirisati druge ljude da počnu proizvoditi svoju hranu i stare sorte koje su zdravije i izdržljivije", priča nam Ivy, dodajući da na njihovom Youtube kanalu The Sibincic Family pokazuju kako izgledaju neke stare sorte, proizvodnja azijskih vrsta povrća i radost gajenja vlastite bašte, gdje pored bosanske, promovišu i filipinsku kulturu i kuhinju.

Poljoprivreda bila i ostala nosilac egzistencije

Njihov cilj je jasan, žele postati stoprocentno ekološki prihvatljiv dom, a za to im nedostaje jedino solarna energija. Imaju sopstveni izvor pitke vode, koji koriste za domaćinstvo i poljoprivredu, a piju isključivo vodu iz bunara. Sve kućne potrepštine izuzev higijenskih, proizvode sami, a dok je Slavenova baka bila živa pravila je i vlastite deterdžente i sapune. Ivy planira nastaviti i tu tradiciju.

"Slavenovi roditelji su veterani farmeri i rado nam prenose vještine gajenja biljaka, koje su pomalo zaboravljene i potisnute savremenim tempom, daleko od prirode, što šteti čovjeku u svakom pogledu. Ovo je za nas poziv i opsesija jer to je prava moć da širite život i ljubav sa njim", dodaje naša sagovornica.

Podrška najbližih im puno znači, a kada su nakon vjenčanja došli i Ivyini roditelji, te boravili na selu tri mjeseca, ujedinili su se sa ovom vrijednom porodicom, te rado pomagali na imanju. S obzirom da im je to bilo prvo iskustvo sa poljoprivredom, pri povratku na Filipine odlučili su napraviti svoj mali urbani vrt.

Čuvari sjemena i starih sorti

Njihovo imanje prošle godine je nagrađeno kao najuređenije seosko domaćinstvo na području općine Prnjavor, što im je dalo motivaciju da ga u budućnosti opreme kao jedno turističko izletište. Iako je uz dvoje male djece nekada teško obavljati sve poslove na gazdinstvu, Ivy je presretna jer i njene djevojčice uživaju u radu sa biljkama i što rastu u zelenijem okruženju. Ona je zadužena za uzgoj sjemena, naročito azijskih vrsta dok Slaven obavlja teže fizičke poslove.
 
Do sada su ugostili brojne televizijske kuće, a gostovali su i u filipinskim nacionalnim medijima, gdje su govorili o svojoj strasti prema biološkom uzgoju. Sva ta medijska pažnja omogućila im je da prošire svoju ideju i inspirišu druge. Često dobiju poruke od pratilaca, kako su ih nadahnuli da počnu sami uzgajati hranu, a oni ih savjetuju na koji način se okrenuti ekološkom načinu života, nekada telefonski, a nekada ih pozovu na imanje i na vlastitom primjeru objasne.

Njihov kanal još uvijek nema veliki broj pratilaca, a mnogo bi im značilo da se što više zainteresovanih uključi u tu priču jer bi u tom slučaju njihova zamisao došla do više ljudi i inspirisala ih da učine ovaj svet boljim, a oni bi upoznali još čuvara sjemena.

Dio zemljišta besplatno ustupili komšijama

"To je cilj naše porodice. I sretni smo jer polako utječemo na druge na svoje male načine. Mi želimo da naš život ima smisao, kao i pozitivan utjecaj na okolinu a naše postojanje i rad budu nasljeđe za nove generacije", ističe ova mlada poljoprivrednica, dodajući da iako nisu bogati u novcu, njihovo bogatstvo je zdrava porodica koja ima san da promjeni ovaj svijet na bolje.

Vlastiti uzgoj bolji nego kupovina u trgovinama

Na okućnici od 20 duluma sade isključivo povrće, a kukuruz i pšenicu gaje na zasebnim parcelama. S obzirom da imaju velike površine obradivog zemljišta, a nemaju potrebnu mehanizaciju za održavanje istog, preostale parcele besplatno ustupe komšijama na korištenje. Smatraju da je nedostatak tradicionalnog uzgoja, to što se većina porodica odluči na jednogodišnje usjeve, a oni nasuprot tome sanjaju da zemlju ispune raznolikim nasljednim kulturama, orašastim plodovima, povrćem i voćkama.

Na vlastiti uzgoj sjemena odlučili su se jer nisu htjeli zavisiti od prodajnih centara, a i želja im je sačuvati stare sorte jer smatraju da je budućnost u njima, a ne u hibridima.

"Gajenjem svoje hrane porodica se zbližava i uči zdrave navike. Iako mnogi smatraju seoski život dosadnim i manje atraktivnim, mi znamo da je ovo okruženje, koje zrači životom. Blagodat je brati svoje povrće u bašti, a ne kupovati u marketu. Vjerujemo da kilogram sjemena vrijedi više nego kilogram zlata i da će ubrzo svijet uvidjeti sve to", ističe Slaven.

 Podijelili 20 paketa sa po 13 različitih sjemena povrća

Sjemena nabavljaju od ljudi koji skupljaju stare sorte kod nas i u inostranstvu, a neke su i Ivyini roditelji donijeli sa Filipina zato što joj je nedostajala tamošnja hrana.

Rado iznenade prijatelje i rodbinu sadnicama, a prije nekoliko dana su na Facebook grupi Ja sadim, a ti podijelili čalnovima 20 paketa sa 13 različitih sjemena organskog, azijskog i starih sorti povrća.

"Ovim putem pozivamo ljude koji takođe sakupljaju stare i rijetke sorte da nam se jave da razmjenimo sjemena, kao i sve druge koji žele da se bave ovim i da probaju sve blagodati koje nam priroda pruža. Zbog trenutne situacije osnivanje bašte je duhovni lijek i sigurnost egzistencije", poručuje za kraj naš sagovornik. 


Fotoprilog


Tagovi

Ivy Moniza Slaven Sibinčić Organski uzgoj Stare sorte sjemena Čuvari sjemena Azijske sorte Domaće sorte Ekološki prihvatljiv dom Urbani vrt Seosko domaćinstvo


Autorica

Naila Čaušević

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svima svega #mojepovrće ;)