Kišni vrt smanjuje mogućnost poplave i zagađenja

Prihvatanje oticaja sa nepropusnih površina, infiltriranje istog i filtriranje zagađivača koji su prisutni u vodi omogućava kišni vrt koji funkcioniše tako što se atmosferska voda ulijeva u taj sistem putem dovoda i privremeno zadržava na njegovoj površini. Jedan takav konstruisala je master inženjer pejzažne arhitekture i projektant održivih sistema za upravljanje vodom, Amela Greksa, iz okoline Novog Sada u susjednoj Srbiji. Smjestila ga je u svoje dvorište i prilagodila uslovima sredine.

"Voda nakon ulijevanja u sistem, polako prolazi kroz različite slojeve zemljišnog medija, gdje se dalje može djelimično ili u ptopunosti upiti u tlo. Tako se umanjuje koeficijent oticaja i rizik od poplava, a ujedno i koncentracija štetnih materija koje dospjevaju u kanalizacioni sistem i krajnji recepijent", objašnjava Greksa, te dodaje da se njihova primjena najviše vezuje za lokacije koje su ugrožene od poplava i zagađenja - u okviru stambenih zona, parkinga, zelenih ostrva, uz saobraćajnice i puteve, pri rekonstrukciji, novoj izgradnji itd. 

Najvažnije odabrati pravilan materijal

Projektovanjem kišnih vrtova bavila se i ranije u svom naučno-istraživačkom radu, tako da je sama ideja o nastanku proistekla iz želje da teorijsko znanje primjeni i u praksi.

"Takođe, na ovaj način želim bar djelimično dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju životne sredine."

Kaže, samo projektovanje ne zahtjeva previše vremena, ukoliko se prethodno detaljno ispitaju svi postojeći uslovi okoliša. To su analize i testiranje infiltracione moći i teksture zemlje, određivanje količine padavina koja se tretira i odabir biljaka.

"Neophodno je, dakle, obezbjediti pravilan materijal, kao i predvidjeti mogućnost prelijevanja iz sistema ukoliko dođe do ekstremnih padavina i osigurati vrt od potencijalne erozije", napominje sagovornica Agrokluba.

Biljke kao važan dio sistema

Osnovu njegove strukture, objašnjava nam, čine mješavina zemlje, biljke i površinski pokrov-malč, dovodna i prelivna konstrukcija.

"Ukoliko uslovi okoliša ukazuju na to da je tlo već zagađeno ili da se sa nepropusnih površina koje vrt tretira očekuje velika količina zagađivača, može se primjeniti i nepropusna filter folija, čime se sprječava zagađenje podzemnih voda."

Biljni terarij: Napravite mini vrt u staklenoj posudi

Biljke predstavljaju veoma važnu komponentu ovog sistema. Odgovorne su za značajan dio uklanjanja zagađivača iz atmosferske vode putem korjenovog sistema, a da bi se osigurao njihov opstanak, trebalo bi da budu tolerantne na uslove povremenog plavljenja i suše.

"Prednost se daje neinvanzivnim i autohtonim vrstama, kako bi se izbjegao razvoj korova, a time i tretiranje pesticidima", ukazuje Greksa.

Uspjeh vrta mjeri se infiltracijom prvih 25 mm pale kiše

Prema njenim riječima, na ovaj način može se u potpunosti infiltrirati sva količina vode nastala putem padavina.

"Istraživanja su pokazala da je to moguće. Obično, uspjeh vrta mjeri se ukoliko može infiltrirati prvih 25 mm pale kiše, koja se ujedno smatra i najzagađenijom. Pri ekstremno velikim količinama padavina, pogotovo u visoko urbanizovanim područijima, ovaj proces odvijaće se sporije, sve dok se voda u potpunosti ne upije u zemljište. I on ne smije trajati duže od 24 časa."

Funkcija tretiranja atmosferske vode sa krova

Benefiti kišnog vrta su, napominje, višestruki. Produžavanjem vremena potrebnog za oticanje vode, ovi sistemi smanjuju mogućnost poplave uslijed izljevanja kanalizacije. Pored toga, umanjuju zagađenja i poboljšavaju kvalitet površinskih i podzemnih voda. Takođe unaprjeđuju zelenilo i povećavaju biodiverzitet.

"Ja sam izuzetno zadovoljna, pogotovo za vrijeme kiše. Tada je vrt u svom punom sjaju. Njegova primarna funkcija jeste da tretira atmosfersku vodu sa krova. Djelimično, služi i za istraživanje, monitoring i evaluaciju njegovih performansi", navodi naša sagovornica.

Uređujete vrt - potražite i stručno mišljenje

Održavanje ne zahtjeva više posla od bilo koje druge bašte, napominjući da polazi od činjenice da je samoodrživ jer mu nije potrebno previše zalijevanja, osim u sušnim periodima.

"Najvažnije je voditi računa da ne dođe do sabijanja tla jer će to uticati na infiltraciju i o tome da li je potrebno zamijeniti koju biljku. Ukoliko vrt sadrži malč, savjetuje se njegovo obnavljanje svake godine."

Za primjenu ovakvih alternativnih metoda, neophodno je još raditi na informisanju i edukaciji, kako stručne javnosti tako i pojedinca, smatra sagovornica Agrokluba, a ona svojim primjerom upravo želi ukazati da potencijal za korištenje ovako ekoloških, efikasnih i ekonomski isplativih rješenja, svakako postoji.