• Raž
  • 20.11.2015. 08:00

Kako uzgojiti raž po ekološkim standardima?

Raž ima izvanrednu agrotehničku važnost, jer obzirom na visinu doprinosi uništavanju korova i ostavlja iza sebe čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta, a ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti zemljišta

Foto: depositphotos.com/fotokostic
  • 203
  • 8
  • 0

Raž je žitarica koja podnosi najniže temperature i ima vrlo širok areal rasprostranjenosti. Od raži se proizvodi kruh koji je nešto zbijeniji nego pšenični, no može se duže čuvati u svježem stanju. Dobro je mješati brašno raži s brašnom pšenice da bi se dobio kruh dobre kakvoće. Preporučuje se dijabetičarima, jer sadrži manje škroba.

Također, raž se koristi u prehrani domaćih životinja, ali samo ako zrno nije dovoljno kvalitetno za ljudsku ishranu. U ekološkoj poljoprivredi preporučuje se sjetva raži u smjesi sa grahoricama, graškom ili nekim drugim kulturama kako bi se dobila vrlo kvalitetna hrana za ishranu stoke u zelenom ili u obliku sijena. Slama raži može se koristiti za različite namjene - za pekarske proizvode, papir, građevinski materijal. Zrno raži koristi se u proizvodnji škroba, alkohola i špirita, u farmaceutskoj industriji za izradu lijekova te za razne druge namjene.

Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava jake usisne moći, raž je kultura koja se može uzgajati i na lošijim tlima manje plodnosti i na takvim tlima dati dobre urode.

Plodored - okopavine su dobre pretkulture

Za razliku od većine ostalih kultura, raž je biljka koja podnosi uzgoj u monokulturi i daje ujednačene urode, ali unatoč tome raž se u ekološkoj poljoprivredi treba uzgajati u plodoredu. Budući da se sije rano, krajem mjeseca septembra, potrebno je imati kulture koje rano napuštaju tlo. Isto tako, mora se paziti da na tlima na kojima se uzgaja raž, isplaniramo kulture koje podnose lošija tla.

Dobre predkulture za raž su okopavine gnojene stajnjakom, krmne kulture, zrnate mahunarke, suncokret te druge kulture koje ranije napuštaju tlo.

Obrada tla

Osnovna obrada tla, oranje, obavlja se ukoliko dopuštaju rokovi 2-3 tjedna prije sjetve raži na dubinu 15-20 cm (na težim tlima potrebno je tlo ispodrivati). Predsjetvena priprema tla treba se obaviti tako da se 10 dana nakon oranja površina pređe drljačom ili sjetvospremačem kako bi se uništili korovi koji su krenuli.

Drugi prohod obaviti pred sjetvu sa istim uređajima. U predsjetvenoj pripremi tla mogu se koristiti i tanjurače ili neki drugi uređaji.

Gnojidba

Gnojidbu raži treba obaviti gnojivima organskog podrijetla, a to su razna stajska gnojiva, komposti, gnojnica, gnojovka i dr.

Osnovna gnojidba obavlja se krutim stajskim gnojem prije sjetve tako da se gnojivo zaore ili zatanjura. Ako se gnoj ne stigne zaorati prije sjetve, može ga se primijeniti i nakon sjetve, prije zime kada je usjev raži u fazi busanja, tako da se samoistovarnim prikolicama površinski razbaca (ovakvim načinom gnojidbe stvara se malč koji kasnije zaustavlja rast korova).

Prihrana raži obavlja se jednom ili dva puta. Prva prihrana je odmah nakon zime u fazi busanja da bi biljci dali start i to sa gnojnicom i gnojovkom. Druga prihrana je u fazi vlatanja. Zbog visoke stabljike raž se ne smije pregnojiti da ne bi došlo do polijeganja.

Ukoliko predkultura nije bila gnojena, za raž po hektaru se daje 10-18 tona krutog gnojiva. Količina gnojnice po jednoj prihrani treba biti 10.000 litara po hektaru. Treba napomenuti da se gnojnica prije primjene treba obavezno razrijediti s vodom u omjeru 1:2 do 1:3 kako ne bi došlo do opekotina biljaka. Gnojidbu je najbolje obavljati po oblačnom vremenu kako ne bi došlo do gubitaka hraniva isparavanjem.

Izbor sorte za ekološku proizvodnju

U našim krajevima se raž uglavnom proizvodi na malim površinama i još uvijek se upotrebljavaju stare sorte raži koje ne daju visoke prinose, ali su dobre za ekološku proizvodnju zbog toga što je stabljika visoka i time dobro guši korove. Te stare sorte ne daju visoke, ali daju ujednačene prinose (oko 3.000 kg/ha u eko poljoprivredi). Njihova otpornost na bolesti i štetnike također je veća. Postoje i nove strane i domaće sorte koje mogu dati prinose i do 4.000 kg/ha.

Sjetva raži u septembru

Sjetvu raži najbolje je obaviti u drugoj polovici septembra kako bi se usjev do zime mogao optimalno razviti. Sjetva raži obavlja se žitnim sijačicama na razmak od 12 cm. Razmak može biti i od 17 cm ukoliko imamo adekvatnu sijačicu i strojeve za borbu protiv korova.

Dubina sjetve je 3-4 cm, ovisno o tipu tla (pjeskovito - dublje, glinasto - pliće). Količina sjemena po jednom hektaru treba iznositi oko 250 kg. Ukoliko se sjetva obavlja vlastitim sjemenom, sa tavana, obavezno ga treba pregledati i ispitati njegovu klijavost i njegovu količinu povećati za 20% po hektaru.

Reguliranje korova

Ukoliko je sjetva obavljena na međuredni razmak 10-12 cm, korovi se nakon nicanja mogu uništavati perastom drljačom, štriglom, koja ima fleksibilne šiljke dužine 40-50 cm. Njime korove u usjevu možemo uništavati od faze busanja pa sve do početka klasanja. Štrigl čupka korovčiće do visine 2 cm, a usjevu neće nauditi.

Ukoliko je sjetva obavljena na međuredni razmak od 17 cm, tada za borbu protiv korova, osim štrigla, možemo koristiti kultivator za žitarice sa malim motičicama koji korov uništava međuredno. Prilikom rada sa kultivatorom treba biti vrlo pažljiv, jer se vrlo lako može uništiti usjev u redu (napraviti stalne tragove). Kultivacija raži treba biti u proljeće kada je usjev u fazi busanja.

Kod reguliranja korova važno je primijeniti i pravilan polodored (okopavine, djetelinsko-travne smjese i dr.), važno je obaviti dopunski obradu prije sjetve i to sjetvospremačem, drljačom ili štriglom. Isto tako, važna je i pravovremena sjetva, kao i sjetva kvalitetnog sjemena radi bržeg porasta, a preporučljivo je koristiti stare sorte zbog duže stabljike.

Zaštita usjeva

U indirektne mjere zaštite usjeva ubrajaju se: pravilan plodored, izbor prigodne sorte (otpornost, prilagodljivost), optimalan sklop biljaka, pravilna i umjerena gnojidba te pravovremena sjetva. Ukoliko se pojavi žitni balac (Oulema Melanopus) u ekološkoj poljoprivredi se vrlo uspješno suzbija gašenim vapnom, i to tako da se zapraši mjesto gdje se lema pojavila.

Žetva - prinosi do 4.000 kg/ha

Žetva raži obavlja se kombajnom, ali preporučljivo je heder kombajna podignuti više kako ne bi dolazilo do zagušenja kombajna. Jedino, ukoliko se želi više slame za stelju, heder kombajna treba spustiti niže i usporiti brzinu rada.

Prinosi starih sorti raži su 2.000-3.000 kg/ha. Novije sorte mogu dati prinose oko 4.000 kg/ha.

Foto: depositphotos.com/fotokostic


Povezana biljna vrsta

Raž

Raž

Sinonim: - | Engleski naziv: Rye | Latinski naziv: Secale cereale L.

Raž raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopšte ne mogu uzgojiti. Sadrži dovoljno bjelančevina koje omogućuju pravljenje spužvastog hljeba, koji... Više [+]

Tagovi

Žetva Žitarice Sorte Usjevi Prihrana Ekološka poljoprivreda Plodored Prinosi Raž Monokultura Eko raž


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.